nedjelja, 30. ožujka 2014.

Nekoliko stvari o ljetnom vremenu



Kako pomjerati kazaljke? U proljeće se stolice iznose naprijed ispred kafića, dakle kazaljke sata naprijed, a u jesen se stolice vraćaju nazad, dakle i kazaljke nazad! Pa ko upamti, upamti!


U noći između subote i nedelje ove sedmice, po ustaljenom običaju, kazaljke na satu su pomjerene sat unaprijed i tako smo se uključili u zajednički sistem ljetnog računjanja vremena.

Ljetno računanje vremena prvi je puta 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, ali kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin zaista želio tako nešto predložiti Francuzima. Ovaj je sistem ozbiljno predložio Englez William Willett (1856-1915)  u članku „Waste of Daylight“ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine, ali nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati, usprkos velikoj podršci. On je tada došao na ideju da se u ljetnom periodu satovi pomjeraju sat unaprijed. Kako je još tada primjetio, ujutro se već vidi, a ljudi još spavaju, a kasno popodne, posvuda gori svijetlo. Njegova ideja: Ako se satovi pomjere unaprije, štediće se energja.



Prva je ljetno računanje vremena (od 30. aprila do 1. oktobra 1916. godine) uvela Njemačka za vrijeme Prvog svjetskog rata. I baš u Njemačkoj, u zadnje vrijeme sve više se čuju glasovi protiv ljetnog računanja vremena i pomjeranja kazaljki. Uštede energije nema, jer se ritam korištenja energije samo pomjera za sat, tako kažu u RWE. Pedantni Nijemci su izračunali da kroz pomjeranje kazaljki sata nastaju samo troškovi, a jedva da se štogod uštedi na energiji. A čuju se i glasovi kako je pomjeranje vremena sasvim nepotrebno.
Međutim, za ukidanje ljetnog računanjanja vremena svoju saglasnost mora dati EU kroz svoje propise. Jedna zemlja iz sastava EU ne može to samostalno uraditi.


Ljetno računanje vremena ne provodil se u Rusiji, na Islandu i u Ukrajini. Rusi su to ukinuli 2010. godine iz razloga tjelesnog opterećenja za ljude i životinje, i ostali na ljetnom vremenu.
Širom svijeta satovi se ne pomjeraju u oko 70 zemalja. Između ostalih, ne u Kini, Indiji, Južnoj Africi, Argentini, Brazilu i dijelovima Kanade. Kod njih vrijedi normalno, zimsko vrijeme.
Od 1983. godine u Jugoslaviji je po prvi uvedeno ljetno računanje vremena. Ljetno računanje vremena, ili ljetno vrijeme, predstavlja dio godine tokom koje se redovnom tzv. zimskom vremenu dodaje dodatno vrijeme, najčešće jedan sat. Tih godina je ljetno vrijeme prihvaćeno u velikom broju zemalja, uslovljeno naftnom krizom u sedamdsetim godinama proššlog vijeka.

Protivnici pomjeranja kazaljki na satu imaju svoje argumente protiv. Pomjeranje kazaljki satova loše utiče i na životinje. Krave ako se muzu po ljetnom vremenu, sat ranije daju manje mlijeka i trebaju oko 7 dana da se prilogode. I divlje životinje su odjednom ugrožene zbog pojave saobraćaja u ranim utarnjim satima, u neobično vrijeme, sat ranije.
U saobraćaju se dešava više udesa, zbog povećanog umora od ranijeg ustajanja.
Ranijim ustajanjem povećava se riziko  infarkta, a ljekarima se prvih dana pomjeranja kazaljki javlja oko 35% više pacijenata sa srčanim problemima. Nedostatak spavanja narušava bioritam.
Problem se javlja i sa radnicima koji rade u smjenama.Krajem marta, u noćnoj smjeni, radi se sat manje, a krajem oktobra sat više. Nekome se zalomei noćna smjena i tad i tad.
I jedna stvar, koju ljudi ne mogu nikako upamtiti: kad kazaljke sata naprije, a kad nazad.
Jednostavno pravilo:
U proljeće se stolice iznose naprijed ispred kafića, dakle kazaljke sata naprijed, a u jesen se stolice vraćaju nazad, dakle i kazaljke nazad! Pa ko upamti, upamti, do jeseni, ili do  dogodine?
Kako se naviknuti? Gdje prvih dana uštediti taj sat vremena. Mogućnosti je previše.
Ustajanje odmah, čim zazvoni sat, umjesto produžiti ležanje u krevetu, donosi nam 18 minuta. Ukoliko se kupamo, a ne tuširamo, štedimo i tu 13 minuta. Po mogućnosti, preskakanje brijanja kod muških, štedi se barem 6 minuta. Minimalno šminkanje kod žena, donosi barem 10 minuta. Mokasinke, umjesto cipela sa šnjurama, i to donosi barem koji minut. A uvečer, iključivati kompjuter što ranije, Štedi i energiju i dragocjeno vrijeme, za raniji olazak u krvet. Smaniti broj i dužinu SMSova. Smaniti čekanje telefonske veze na hotline, a u sportu, umjesto jogginga, brzi sprint. Kod kuće uveče, po mogućnosti smanjiti broj serija, koje se uvečer gledaju, barem za jednu, i to donosi barem sat vremena.
Minutu po minutu, vrijeme ukradeno kazaljkama, može se namiriti.

Nema komentara:

Objavi komentar