Donnerstag, 13. März 2014

Mostar nekad i sad - Džinovina

Mostar nekad i sad

Džinovina

Mnogi Mostarci nikad nisu čuli za toponim Džinovina, kao ni za zgradu Divizije, a oni mlađi vjerujemo da ne znaju za izraze ZE-MA ili NA-MA, i još manje pretpostavljaju da se radi o jednom te istom pojmu. 


 Džinovina je dobila ime po Džinovića hanu, svratištu i odmorištu, koji se nalazio sve do 1896. godine na mjestu omeđenom Glavnom i Srednjom ulicom, te ulicama Telčevom i Hanskom (danas Šerifa Burića). Bio je to najveći mostarski han za vrijeme Osmanskog carstva, a koji se sastojao od hanske zgrade, pomoćnih štala i velike prostrane avlije.



Cijeli taj blok sa zgradama i zemljištem je kupio Mujaga Komadina 1898. godine i na temeljima hana 1900. godine podigao impozantnu trospratnicu. Na pročelju te zgrade, Mujaga je namjeravao postaviti reljef bosanskog grba (savijena ruka s nožem u ruci). Međutim, tadašnje austrijske vlasti nisu mu to dozvolile. tražeći da se umjesto bosanskog postavi austrijski grb. Nakon dugih pregovora. načinjen je kompromis i to tako što su u ugrađene medaljone bosanskog grba umetnuti njegovi inicijali MK (Mujaga Komadina), a koji su se tek nedavno ponovo ukazali nakon što je zgrada zapaljena u zadnjem ratu.





Zgrada je izgrađena u secesijskom stilu po projektu Josipa Vancasa, a služila je kao „K. und K. militer comand“, odnosno Carska i Kraljevska vojna komanda, tako da je u narodu odmah dobila ime zgrada Divizije.
Mujaga je 1920. godine taj objekat prodao bogatoj mostarskoj porodici Peško. Pred početak Drugog svjetskog rata, u prizemlju te zgrade je bilo otvoreno kino Korzo, a nakon rata je u cijelom prizemlju zgrade otvorena ZE-MA (zemaljski magazin), koji je kasnije promijenio naziv u NA-MA (narodni magazin). U pedesetim godinama prošlog vijeka, u njoj je jedno vrijeme bila smještena Učiteljska škola, pa zatim osnovna, a sve do pred ovaj rat i Skupština opštine.



U podrumskim prostorijama, sa sjeverne strane građevine, je funkcionisala tzv. fronta dugi niz godina.
Od 1994. godine, ova zgrada, uveliko oštećena u zadnjem ratu, stoji neobnovljena i polako propada.

Priredili: Ismail Braco Čampara/Tibor Vrančić/Smail Špago
NovaSloboda.ba

Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen