Sretni svi rođendani!
Internet ovih dana puni četvrt stoljeća postojanja.
U martu prije 25 godina, Tim Berners
je javno objavio svoju ideju za world wide web. Pojam world wide web,
ili skraćeno www, w3, ili samo web, naziv dolazi iz engleskog jezika, a
može se prevesti kao „široka svjetska mreža“, što ima značenje jedne
razgranate i isprepletene mreže, poput paučine, bez koje danas ne bi
bilo moguće korištenje internet usluga. Ali, internet će ove godine
obilježiti više od jednog rođendana. Pored ovog 25. obilježiće još i 69.
i 40. i 20. i još nekoliko rođendana, a ujedno i prvu ružnu godišnjicu.
Deset najvažnijih koraka u razvoju mreže, koja danas više nikom nije nepoznata.
69. rođendan: U tekstu „Kako ćemo misliti“, objavljenom u mjesečniku Atlantic, u julu 1945. godine, istraživač vojne opreme Vannevar Bush opisao je mašinu, koja bi u budućnosti mogla povezivati informacije.
45. rođendan: U oktobru 1969. godine napravljena je prva veza između dva odvojena kompjutera. Arpanet je bio jedan vojni projekat, u početku se sastojao samo od četiri računara, ali to je bila preteča za sve buduće mreže.
40. rođendan: Da bi različiti kompjuteri mogli biti povezani u jednu mrežu, dvojica inžinjera Vint Cerf i Bob Kahn su 1974. godine napravili su jedan program. Na osnovu toga je 1. januara 1983. godine bila omogućena povezanost TCP/IP. Tada se prvi put pomenuto ime internet, a IP je označavalo pojam „Internet Protocol“
35. rođendan: Na osnovama Arpaneta, američka nacionalna naučna fondacija (NSF) izgradila je 1979. godine vlastitu mrežu za potrebe istraživanja, kako bi se veliki računski centri međusobno povezali („NSF-net“). Njeni korisnici su bili isključivo naučnici.
30. rođendan: Takozvani „domaine name systam“ (DNS) uveden je 1984. godine. On je komplikovane redove brojeva prevodio u internet adrese, onakve kakve ih mi danas pozanjemo. Prva domena www.symbolic.com. bila je registrovana 1985. godine.
25. rođendan: Tim Bernes-Lee razvio je u martu 1989. godine u Jezgri istraživačkog centra Cern jedan sistem cross referenci, hiper tekst: put linka (veze), klikni na stranicu, sve to vrlo pojednostavljeno. Dvije godine kasnije, objavio je prvi software, koji je već 1993. godine bio besplatan za primjenu. Tako je počeo uspon sistema www ili world wide web.
20. rođendan: Prvi put se, 1994. godine, u www uvlači komercijala. Već osnovani Amazon, Netscape i Yahoo pojavili se sa prvom reklamom, a Pizza Hut je preuzela prve online narudžbe pica.
15. rođendan: SETI@Home povezuje od maja 1999. godine neiskorištene kućne računare za prijem nezemljskih funk signala. Svi oni koji su imali slobodan kapacitet na računaru, mogli su besplatno instalirati ovaj software. Mreža je na taj način postala decentraizovani superračunar.
6. rođendan: NASA gradi „Deep Space Internet“. Tako su 2008. godine prvi put preneseni podaci između jedne svemirske stanice i zemlje. Tehnika je bila prilično robusna, kako se ni jedan podatak ne bi mogao izgubiti.
1. rođendan: Edward Snowden je u junu 2013 godinečitavom svijetu otvorio oči. NSA zloupotrebljava internet za masovno špijuniranje korisnika. Veliki koncerni podataka, manje ili više, sarađuju u tome. Tek nedavno je Velika analiza podataka pod nazivom Big Data postala javna tajna.
Uz sve ovo, dva uobičajena pitanja: „Zar to stvarno tako dugo to postoji?“ i kontra pitanje: „Ma to, ipak, mora biti starije?“
Iako je starovao prije 20 godina, internet danas potpuno dominira našom svakodnevnicom?
Smail Špago
Deset najvažnijih koraka u razvoju mreže, koja danas više nikom nije nepoznata.
69. rođendan: U tekstu „Kako ćemo misliti“, objavljenom u mjesečniku Atlantic, u julu 1945. godine, istraživač vojne opreme Vannevar Bush opisao je mašinu, koja bi u budućnosti mogla povezivati informacije.
45. rođendan: U oktobru 1969. godine napravljena je prva veza između dva odvojena kompjutera. Arpanet je bio jedan vojni projekat, u početku se sastojao samo od četiri računara, ali to je bila preteča za sve buduće mreže.
40. rođendan: Da bi različiti kompjuteri mogli biti povezani u jednu mrežu, dvojica inžinjera Vint Cerf i Bob Kahn su 1974. godine napravili su jedan program. Na osnovu toga je 1. januara 1983. godine bila omogućena povezanost TCP/IP. Tada se prvi put pomenuto ime internet, a IP je označavalo pojam „Internet Protocol“
35. rođendan: Na osnovama Arpaneta, američka nacionalna naučna fondacija (NSF) izgradila je 1979. godine vlastitu mrežu za potrebe istraživanja, kako bi se veliki računski centri međusobno povezali („NSF-net“). Njeni korisnici su bili isključivo naučnici.
30. rođendan: Takozvani „domaine name systam“ (DNS) uveden je 1984. godine. On je komplikovane redove brojeva prevodio u internet adrese, onakve kakve ih mi danas pozanjemo. Prva domena www.symbolic.com. bila je registrovana 1985. godine.
25. rođendan: Tim Bernes-Lee razvio je u martu 1989. godine u Jezgri istraživačkog centra Cern jedan sistem cross referenci, hiper tekst: put linka (veze), klikni na stranicu, sve to vrlo pojednostavljeno. Dvije godine kasnije, objavio je prvi software, koji je već 1993. godine bio besplatan za primjenu. Tako je počeo uspon sistema www ili world wide web.
20. rođendan: Prvi put se, 1994. godine, u www uvlači komercijala. Već osnovani Amazon, Netscape i Yahoo pojavili se sa prvom reklamom, a Pizza Hut je preuzela prve online narudžbe pica.
15. rođendan: SETI@Home povezuje od maja 1999. godine neiskorištene kućne računare za prijem nezemljskih funk signala. Svi oni koji su imali slobodan kapacitet na računaru, mogli su besplatno instalirati ovaj software. Mreža je na taj način postala decentraizovani superračunar.
6. rođendan: NASA gradi „Deep Space Internet“. Tako su 2008. godine prvi put preneseni podaci između jedne svemirske stanice i zemlje. Tehnika je bila prilično robusna, kako se ni jedan podatak ne bi mogao izgubiti.
1. rođendan: Edward Snowden je u junu 2013 godinečitavom svijetu otvorio oči. NSA zloupotrebljava internet za masovno špijuniranje korisnika. Veliki koncerni podataka, manje ili više, sarađuju u tome. Tek nedavno je Velika analiza podataka pod nazivom Big Data postala javna tajna.
Uz sve ovo, dva uobičajena pitanja: „Zar to stvarno tako dugo to postoji?“ i kontra pitanje: „Ma to, ipak, mora biti starije?“
Iako je starovao prije 20 godina, internet danas potpuno dominira našom svakodnevnicom?
Smail Špago
NovaSloboda.ba
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen