Donnerstag, 17. Oktober 2024

Priča o Neretvi. Ili, kako ubiti božicu

 


(tekst koji slijedi objavljen je na portalu Radio Sarajevo dana 15. oktobra 2024. godine


Slavni fotoreporter Bruno D'Amicis objavio je na društvenim mrežama emotivan status koji se tiče rijeke Neretve.

Naslovio ga je: "Priča o Neretvi, ili kako ubiti božicu".

Kako opisuje, prošle je godine, s brojnim aktivistima, dobio šansu da istraži "mitsku rijeku u Bosni i Hercegovini, Neretvu".

"Uz malo hrabrosti, zaronio sam u njene hladne vode (hladnije od 9°C u gornjem dijelu), kako bih svjedočio i dokumentirao zapanjujuću raznolikost života koji buja ispod površine. Prema legendi, ime rijeke potječe od drevnog ženskog božanstva.

No, uprkos tome što je svetinja i jedna od posljednjih divljih rijeka u Europi, koje su u većini zapadnih zemalja odavno prošlost, Neretvi prijeti nekoliko hidroenergetskih projekata. Tokom godina uloženi su veliki napori u borbi protiv ovih projekata, sa stotinama aktivista, naučnika, studenata i umjetnika koji dolaze iz cijele Europe proučavati i slaviti jedinstveni ekosistem Neretve", dirljive su riječi uglednog reportera.

D'Amicis ističe kako se nekoliko malih hidroelektrana u gornjem dijelu rijeke moglo zaustaviti, ali ništa se nije moglo učiniti da se spriječi izgradnja vrlo velike brane u blizini sela Ulog, nekih 30 kilometara nakon izvora rijeke...

"Iako je brana bila skoro gotova dok sam istraživao, ipak sam imao gorko-slatku sreću da doživim kako Neretva još uvijek slobodno teče preko krševitih planina i bujnih šuma dok su radovi napredovali. Sada je ogromna brana od 35 MW dovršena, planine nose trajne ožiljke od radova, a riječne vode pune akumulacijski rezervoar. Udar nizvodno se može samo zamisliti, a modra traka, puna života, Neretva kakvu sam upoznao, vjerovatno više ne postoji", potresno opisuje, pa zaključuje:

"Ipak, nadam se da će ovaj po ko zna koji put napad na jedinstvenost prirode, ovaj još jedan primjer ljudske oholosti, poslužiti kao upozorenje svima. Da nikada ne popustimo, jer u gornjem toku Neretve kao i u stotinama drugih ekosistema diljem Europe ima još mnogo toga za spasiti i to zaslužuje našu najveću pažnju."

RadioSarajevo)

Facebook_ https://www.facebook.com/share/p/VHKiNm5QxfZ4F5Dm/


(tekst i fotografije koje slijede objavljene su 10. oktobra 2024. godine na facebook stranici Bruno D'Amicis Wildlife Photography)









U ime @blueheartriversa i zajedno sa @centar_za_zivotnu_sredinu @oroz.robert i @brunoboz mi je omogućeno da istražim dio mitske rijeke Neretve u Bosni i Hercegovini. Uz malo hrabrosti, zaronio sam u njegove hladne vode (ispod 9°C u gornjem dijelu) da doživim i dokumentujem nevjerovatnu raznolikost života koji buja ispod površine.

Prema legendi, ime rijeke potiče od drevnog ženskog božanstva. No, unatoč tome što je sveta i jedna od posljednjih divljih rijeka u Evropi, nešto što je davno nestalo u većini zapadnih zemalja, Neretvi prijeti nekoliko hidroelektrana. Tokom godina uloženi su veliki napori u borbu protiv ovih projekata. Stotine aktivista, naučnika, studenata i umjetnika došlo je iz cijele Evrope da proučavaju i slave jedinstveni ekosistem Neretve.

Nekoliko malih hidroelektrana u gornjem dijelu uspjelo je biti zaustavljeno, ali se ništa nije moglo učiniti da se spriječi izgradnja veoma velike brane u blizini sela Ulog, oko 30 km od izvora rijeke. Iako je brana bila skoro gotova za vrijeme mog zadatka, imao sam gorko-slatku dobrotu da svjedočim kako Neretva i dalje slobodno teče preko krševitih planina i bujnih šuma dok je posao napredovao a riječna voda ispunjava akumulaciju. Uticaj nizvodno se može samo zamisliti, a plava vrpca života koja je bila Neretva na koju sam naišao, vjerovatno više ne postoji.

Ipak, nadam se da će ovaj nevjerojatni napad na integritet prirode, ovaj daljnji primjer ljudske arogancije, svima poslužiti kao opomena. Nikada nemojte popuštati soprezom, jer u gornjem toku Neretve, kao i u stotinama drugih ekosistema širom Evrope, ima još mnogo toga da se spasi, a to zaslužuje našu najveću pažnju.

Bruno D'Amicis Wildlife Photography


The Story of the Neretva, or how to kill a Godness


Last spring, on assignment for the @blueheartrivers and together with @centar_za_zivotnu_sredinu @oroz.robert and @brunoboz , I had the chance to explore part of the mythical Neretva river in Bosnia – Herzegovina. With a bit of courage, I’ve immersed myself into her frigid waters (below 9° C in its upper part), to witness and document the astonishing diversity of life thriving under the surface. According to legend, the river’s name derives from an ancient female deity. But, despite being a sacred and one of the last wild rivers in Europe, which is something that in most Western countries is a long gone sight, the Neretva is threatened by several hydropower projects. Over the years, great efforts have been made to fight these projects, with hundreds of activists, scientists, students and artists coming from all over Europe to study and celebrate the unique ecosystem of the Neretva. Several small hydropower projects in the upper part could be stopped, but nothing could be done to prevent a very large dam to be built near the village of Ulog, some 30 km after the river sources. Although the dam was nearly finished during my assignment, I had the bittersweet fortune to experience the Neretva still free to flow across rugged mountains and lush forests as the works were proceeding. Now, the gigantic 35MW dam has been completed, the mountains bear the permanent scars of the works and the river waters are filling the accumulation reservoir. The impact downstream can only be imagined, and the blue ribbon full of life that was the Neretva I met probably no longer exists.

Yet, I hope that this umpteenth attack on the integrity of nature, this yet another example of human hubris, may serve as a warning to all. To never let our guard down, because there is still much to save in the upper reaches of the Neretva as well as in hundreds of other ecosystems across Europe, and this deserves our greatest attention.

Bruno D'Amicis – Wildlife Photographer (brunodamicis.com)

Bruno D'Amicis Wildlife Photography


Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen