San o "zlatnim dvadesetima"

Neki stručnjaci predviđaju da će vrijeme nakon pandemije biti isto kao i prije 100 godina

Teško da je jedna decenija legendarna poput 1920-ih. „Razuzdane dvadesete“ imaju čarobni zvuk. U to vrijeme cvjetale su ekonomija, gastronomija, moda, pozorište, filmska industrija, noćni život. Početkom dvadesetih prevladavali su siromaštvo, hiperinflacija i politička nestabilnost. Evropa je bila su zaokupljena posljedicama Prvog svjetskog rata i pandemijom španske gripe. To je trajao sve do "Plesa na vulkanu" u godinama od 1924. do 1929. godine.

Hoće li sada tako nešto ponovo doći? I: hoće li druga polovina 2020-ih biti i zlatna i sjajna?

Psiholog Simon Hahnzog se nada da će se umjetnost, kultura i društveni život intenzivno vratiti što je prije moguće - i tada će iz ljudi izbiti "ushićena žudnja za životom". Već se raduje ovom vremenu, žudi za njim. Uzbudljivo je pitanje postoji li za to, osim lične nade, i empirijski opravdana pretpostavka. Apsolutno, kaže Hahnzog. To je prije svega zbog centralne osobine ljudskog bića kao društvenog bića, kao "zoon politikon". „Ovisimo o socijalnom kontaktu s drugim ljudima. Postoji razlog zašto je zdravlje u osnivačkoj povelji WHO definisano kao fizičko, mentalno i socijalno blagostanje. “Uz to, postoji i„ efekt bumeranga “: Ako se neko ponašanje suzbije, ono se vraća još snažnije. Nakon korone, vrijednost i važnost umjetnosti, kulture i izlazaka intenzivnije će se percipirati, jer je sve tako dugo bilo isključeno.

Stručnjak za resilienciju, otpornost, Hahnzog kaže: „Želja ljudi za živahnim životom, a ne samo za sigurnom egzistencijom, snažna je promjena.“ Što duže traje faza zabrane, više se može pretpostaviti da će se umjetnost i kultura također pojaviti ispod zemlje. „Ovo bi moglo imati sličan učinak na njihovu raznolikost i novost kao one "Zlatne" 20-te godine prošlog vijeka. U smislu da protest protiv sankcija nije samo destruktivan, već uvijek ima i kreativni potencijal.“

U početku će oživljavanje pozorišta i klubova, na primjer,„ intenzivirati iskustvo zajednice i dodatno povećati njihovu vrijednost i značaj “. „Obogaćuje i to što su se grupe ljudi koje učestvuju u tim događajima vjerovatno promijenile u odnosu na period prije korone. Neki će ponovo otkriti svoje interese i potrebu za tim aspektima svog života, a drugi, koji su do sada imali dosta afiniteta ka umjetnosti i kulturi, mžda će se povući. " U svakom slučaju, ovo će biti dobro za raznolikost i kreativni output.

Ipak, Hahnzog naglašava da ne treba zaboraviti da je broj psiholoških i socijalnih poremećaja i bolesti naglo porastao posljednjih mjeseci i nastavit će rasti u bliskoj budućnosti. „Neki akteri i sudionici više neće moći biti aktivni. Ovo će ograničit neke stvari - ali istovremeno ima potencijal za nove puteve ili slobodne prostore u umjetničkom i kulturnom krajoliku koje će preuzeti novi akteri.“

Američki sociolog i doktor Nicholas Christakis sa sveučilišta Yale također vjeruje da će se nakon korona krize pojaviti „novo izdanje razuzdanih dvadesetih“, slično onome što se dogodilo nakon španske gripe prije dobrih 100 godina. „Da se razumijemo: epidemija je možda za nas nova stvar. Ali nije za čovječanstvo ", rekao je naučnik.

Pored svog biološkog toka, epidemije imaju i socijalni tok. „Završavaju tek tad, kad svi vjeruju da je stvarno gotovo.“ Tako je bilo sa svim glavnim pandemijama: Nakon što se virus biološki zamrzne, započinje psihološko i ekonomsko pospremanje.

Savjetnik za menadžment Achim Berg iz McKinseya nedavno je u jednom intervjuu rekao da će se puno toga nadoknaditi nakon rstrikcija korone. "Možda će to biti šansa da se ponove urlajuće, razuzdane dvadesete godine prošlog vijeka, u ovom stoljeću."

Sociolog Christakis također misli da će: nakon Corone doći do uspona, jer ljudi će trošiti novac, koji su zadržali tokom pandemije. „Biće to proljeće, u umjetničkom, ekonomskom, tehnološkom, ali i političkom smislu.“ Epidemije su „vrijeme žalosti“ zbog mrtvih, uništenih sredstava za život i socijalne izolacije. „Mnogi ljudi u nevolji postaju religiozniji. Sve će se to poništiti nakon pandemije. Barovi, noćni klubovi, erotika, seksualnost, sve će to postati vrlo važno.

“Međutim, vjerojatno će trebati do početka 2024. godine, da se postigne puna normalnost.

(ksta)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)