Zemlja gubi bilione tona leda - a topljenje se ubrzava

 

Prema naučnim istraživanjima, zemlja je izgubila bilione tona leda u posljednjih nekoliko godina. Od 1994. do 2017. godine otopilo se 28 biliona tona leda. To odgovara bloku leda debljine 100 metara veličine Velike Britanije, naglašavaju istraživači nakon globalne inventure. Dok je devedesetih godina prosječno nestajalo 0,8 biliona tona leda svake godine, to je već bilo 1,2 biliona tona u 2017. godini.

Prema studiji, koja se pojavila u časopisu "The Cryosphere", prema autorima, prvi put su procijenjeni globalni satelitski podaci i djelomično dopunjeni zemaljskim studijama - ne samo na polarnim područjima, već i na 215.000 planinskih ledenjaka.

Gubici ledenog pokrivača su najbrži na Antarktiku i Grenlandu

"Iako je svaka regija koju smo ispitali izgubila led, gubici ledene ploče na Antarktiku i Grenlandu najviše su se ubrzali", citirao je vodeći autor Thomas Slater, Europsku svemirsku agenciju Esa.

Dva pokretača otapanja leda su toplija atmosfera čija se temperatura povećavala za prosječno 0,26 stepeni Celzijusa po desetljeću od 1980. godine, i topliji okeani s porastom od 0,12 stepeni u deceniji. Dobre dvije trećine (68 posto) leda koji je nestao mogu se pripisati atmosferi - to se prije svega odnosi na arktički morski led i planinske ledenjake. 32 posto otapanja leda događa se kroz okeane, što posebno pogađa Antarktik. 58 posto leda koji je nestao nalazi se na sjevernoj hemisferi, a 42 posto na južnoj.

Tokom istraživanog razdoblja, arktički morski led izgubio je 7,6 biliona tona, a antarktički Šelf led 6,5 biliona tona. Gorski ledenjaci izgubili su 6,1 biliona tona širom svijeta, grenlandski ledeni sloj 3,8 biliona tona, a antarktički ledeni pokrivač 2,5 biliona tona. Ostalo uglavnom pripada Južnom Arktičkom okeanu.

Gubitak kopnenih ledenih masa odgovara porastu okeana od 35 milimetara

Gubitak kopnenih ledenih masa odgovara porastu nivoa mora od gotovo 35 milimetara. Topljenje morskog leda ne dovodi do porasta okeana, ali smanjuje albedo - tj. odraz sunčeve svjetlosti - i na taj način pojačava globalno zagrijavanje. "Kako se morski led smanjuje, okeani i atmosfera apsorbuju više sunčeve energije", kaže koautorica Isobel Lawrence. "Ovo osigurava da se Arktik zagrijava brže nego bilo koja druga regija na planeti."

Planinski ledenjaci sadrže samo jedan posto svjetske zapremine leda, ali čine gotovo četvrtinu rastopljenog leda. "Planinski ledenjaci ne samo da doprinose globalnom porastu nivoa mora, oni su i presudan izvor vode za ljude u regiji", kaže koautor Inès Otosaka. "Globalno povlačenje ledenjaka stoga je od presudne važnosti i na globalnom i na lokalnom nivou." 

(web)

(spagos)