(tekstovi koji slijede objavljeni su
jedan za drugim na portalu klix.ba tokom dana 10. aprila 2019.
godine)
Prvi put u historiji objavljuju se
fotografija crne rupe
Astronomi tvrde da u centru naše
galaksije postoji velika crna rupa, nazivaju je Sagittarius A* i ima
masu četiri miliona puta veću od Sunca. Do sada niko nije vidio
kako ona izgleda, niti kako izgleda bilo koja druga crna rupa, ali bi
se to danas moglo promijeniti, prenosi Vox.
Danas će astronomi održati
konferenciju gdje će prikazati rezultate pokušaja fotografisanja
supermasivne crne rupe. Ovaj događaj bit će dostupan na
njihovom YouTube kanalu.
Naučnici će prikazati fotografiju crne rupe u galaskiji M87 ili spomenutu Sagittaius A*. Naime, obje su predmet posmatranja i izučavanja Event Horizon Teleskopa ili EHT-a.
Još uvijek nije u potpunosti jasno šta će nam tačno otkriti. Postoji razlog zašto još uvijek nismo vidjeli fotografiju crne rupe, pa i one u centru naše galaksije. Naime, uprkos svojoj velikoj masi, ova rupa je ustvari mala i okružena velikom količinom gasa i vrtložnog materijala. Naučnici fotografisanje ove rupe porede s fotografisanjem DVD diska na površini mjeseca, tj. ukoliko to želite uraditi, bit će vam potreban veliki teleskop.
Također, crne rupe su gotovo nevidljive zbog svog negativnog utjecaja na svjetlost (usisavaju je) pa će se naučnici fokusirati na njeno okruženje, tačnije svjetlost i materiju koja se nalazi u njenoj najbližoj orbiti i koji će prikazati "obrise" crne rupe, odnosno horizonta događaja.
Horizont događaja je sfera koja okružuje crnu rupu i iz koje ne može izaći ni svjetlost ni materija.
Ako rupu Sagittarius A* uporedimo s Mjesecom, vidjet ćemo da je vizuelno 37,2 miliona puta manja od njega te je naučnicima za idealno fotografisanje potreban teleskop veličine planete Zemlje.
Stvarna veličina crne rupe može se opisati kao jedna tačka, odnosno singularitet, ali njena gravitaciona moć je dovoljno velika da na okupu drži cijelu galaksiju.
Naučnici će prikazati fotografiju crne rupe u galaskiji M87 ili spomenutu Sagittaius A*. Naime, obje su predmet posmatranja i izučavanja Event Horizon Teleskopa ili EHT-a.
Još uvijek nije u potpunosti jasno šta će nam tačno otkriti. Postoji razlog zašto još uvijek nismo vidjeli fotografiju crne rupe, pa i one u centru naše galaksije. Naime, uprkos svojoj velikoj masi, ova rupa je ustvari mala i okružena velikom količinom gasa i vrtložnog materijala. Naučnici fotografisanje ove rupe porede s fotografisanjem DVD diska na površini mjeseca, tj. ukoliko to želite uraditi, bit će vam potreban veliki teleskop.
Također, crne rupe su gotovo nevidljive zbog svog negativnog utjecaja na svjetlost (usisavaju je) pa će se naučnici fokusirati na njeno okruženje, tačnije svjetlost i materiju koja se nalazi u njenoj najbližoj orbiti i koji će prikazati "obrise" crne rupe, odnosno horizonta događaja.
Horizont događaja je sfera koja okružuje crnu rupu i iz koje ne može izaći ni svjetlost ni materija.
Ako rupu Sagittarius A* uporedimo s Mjesecom, vidjet ćemo da je vizuelno 37,2 miliona puta manja od njega te je naučnicima za idealno fotografisanje potreban teleskop veličine planete Zemlje.
Stvarna veličina crne rupe može se opisati kao jedna tačka, odnosno singularitet, ali njena gravitaciona moć je dovoljno velika da na okupu drži cijelu galaksiju.
Naučnici objavili prvu fotografiju
crne rupe
Naučnici su objavili prvu fotografiju
crne rupe u histroriji. Riječ je o crnoj rupi koja se nalazi u
galaksiji M87 i koja je udaljena 55 miliona svjetlosnih godina od
nas.
Crna rupa je nebesko tijelo, rezultat
smrti masivnih zvijezda, čija gravitacija nakon kolabiranja u jednu
jedinstvenu tačku usisava svu materiju i svjetlost koja mu se
približi.
Fotografija prikazuje prašinu i gas, odnosno odbijenu svjetlost sa materije koja kruži oko kolosalne crne rupe u sredini galaksije Messier 87 (M87). Kreirana je zahvaljujući projektu virtuelnog teleskopa Event Horizon Telescope ili EHT.
Oblik sličan polumjesecu rezultat je razlike u smijeru rotacije materije oko crne rupe. Svjetliji i vizuelno "veći" dio diska jeste onaj koji se u trenutku odbijanja svjetlosti kretao relativno ka Zemlji, odnosno teleskopima koji su "hvatali" signal. Crna sjena unutar diska predstavlja horizont događaja, lokaciju izvan koje čestice svjetlosti i materije ne mogu pobjeći pošto bivaju "usisane" u crnu rupu.
Zanimljivo je da je u crnoj sjeni, zbog zakrivljenja prostora, prisutan i "stražnji" dio sfere horizonta događaja.
Fotografija prikazuje prašinu i gas, odnosno odbijenu svjetlost sa materije koja kruži oko kolosalne crne rupe u sredini galaksije Messier 87 (M87). Kreirana je zahvaljujući projektu virtuelnog teleskopa Event Horizon Telescope ili EHT.
Oblik sličan polumjesecu rezultat je razlike u smijeru rotacije materije oko crne rupe. Svjetliji i vizuelno "veći" dio diska jeste onaj koji se u trenutku odbijanja svjetlosti kretao relativno ka Zemlji, odnosno teleskopima koji su "hvatali" signal. Crna sjena unutar diska predstavlja horizont događaja, lokaciju izvan koje čestice svjetlosti i materije ne mogu pobjeći pošto bivaju "usisane" u crnu rupu.
Zanimljivo je da je u crnoj sjeni, zbog zakrivljenja prostora, prisutan i "stražnji" dio sfere horizonta događaja.
"Crne rupe su najmisteriozniji
objekti u svemiru. Vidjeli smo ono što smo smatrali nevidljivim.
Fotografisali smo crnu rupu", rekao je Sheperd Doeleman,
direktor EHT-a, projekta na kojem je radilo 200 naučnika kroz
saradnju 20 država i regija. Cilj naučnika EHT-a je fotografisati
supermasivnu crnu rupu u centru galaksije M87 te supermasivnu crnu
rupu Sagittarius A* koja se nalazi u centru naše galaksije.
Čelnici EHT-a kazali su da su na fotografiji vidjeli ono što su očekivali i upravo to je fascinantno. Kako je rečeno na konferenciji za medije, fotografija i podaci koji su do sada iz nje izvučeni poklapaju se s dosadašnjim simulacijama i predviđanjima na osnovu teorije relativiteta.
Umjesto da se gradi skup i ogroman teleskop, naučnici su iskoristili postojeće teleskope na Zemlji i kreirali jedan virtuelni teleskop. Na teleskope su morali montirati poseban haKorištene su stanice i teleskopi od SAD-a, preko Evrope do Južne Amerike pa sve do Antarktika.
Postojanje crnih rupa prvi je predvidio Karl Schwarzschild koristeći računice Alberta Einsteina kroz teoriju relativiteta. Predviđanje postojanja ovakvih tijela bilo je nevjerovatno i samom Einsteinu. Od njegovog predviđanja do danas naučnici su sakupili izuzetne dokaze koji govore u korist postojanja crnih rupa.
Prije tri godine detektovani su prvi gravitacioni talasi koji su bili posljedica sudara dvije crne rupe, a danas je prikazana prva fotografija jednog takvog tijela. rdver, uključujući i atomske satove koje nemaju svi teleskopi.
Čelnici EHT-a kazali su da su na fotografiji vidjeli ono što su očekivali i upravo to je fascinantno. Kako je rečeno na konferenciji za medije, fotografija i podaci koji su do sada iz nje izvučeni poklapaju se s dosadašnjim simulacijama i predviđanjima na osnovu teorije relativiteta.
Umjesto da se gradi skup i ogroman teleskop, naučnici su iskoristili postojeće teleskope na Zemlji i kreirali jedan virtuelni teleskop. Na teleskope su morali montirati poseban haKorištene su stanice i teleskopi od SAD-a, preko Evrope do Južne Amerike pa sve do Antarktika.
Postojanje crnih rupa prvi je predvidio Karl Schwarzschild koristeći računice Alberta Einsteina kroz teoriju relativiteta. Predviđanje postojanja ovakvih tijela bilo je nevjerovatno i samom Einsteinu. Od njegovog predviđanja do danas naučnici su sakupili izuzetne dokaze koji govore u korist postojanja crnih rupa.
Prije tri godine detektovani su prvi gravitacioni talasi koji su bili posljedica sudara dvije crne rupe, a danas je prikazana prva fotografija jednog takvog tijela. rdver, uključujući i atomske satove koje nemaju svi teleskopi.
Objavljene nove fotografije šire
okoline crne rupe
Danas su naučnici nakon višegodišnjeg
rada na projektu Event Horizom Telescope objavili prvu fotografiju
crne rupe u historiji koja se nalazi u galaksiji M87. Nedugo nakon
današnje konferencije NASA je objavila vlastite fotografije,
načinjene kombinacijom EHT-ovih i svojih podataka.
Dok je fotografija EHT-a fokusirana na
samu crnu rupu i njeno najbliže okruženje, NASA-ini podaci, odnosno
fotografija, nešto je drugačija.
S obzirom na to da ju je načinila NASA-ina Chandra X-ray Opservatorija, a koja ima znatno šire "videno polje", rezultirana fotografija prikazuje šire okruženje crne rupe u galaksiji M87. Konkretno, na fotografiji je prikazano njena okolina u krugu od oko 1.000 svjetlosnih godina.
Na fotografiji se vidi horizont događaja i usijana materija koja kruži oko crne rupe.
Galaksija M87 je udaljena od Zemlje 55 miliona svjetlosnih godina, a otkriće je predstavljeno danas na konferencijama koje su istovremeno održane u Washingtonu, Briselu, Santiagu, Šangaju, Taipeiju i Tokiju.
S obzirom na to da ju je načinila NASA-ina Chandra X-ray Opservatorija, a koja ima znatno šire "videno polje", rezultirana fotografija prikazuje šire okruženje crne rupe u galaksiji M87. Konkretno, na fotografiji je prikazano njena okolina u krugu od oko 1.000 svjetlosnih godina.
Na fotografiji se vidi horizont događaja i usijana materija koja kruži oko crne rupe.
Galaksija M87 je udaljena od Zemlje 55 miliona svjetlosnih godina, a otkriće je predstavljeno danas na konferencijama koje su istovremeno održane u Washingtonu, Briselu, Santiagu, Šangaju, Taipeiju i Tokiju.
EHT-ova fotografija je nastala
drugačije - kolaboracijom više opservatorija iz Sjeverne i Južne
Amerike, Evrope i Antarktika, a podaci su sakupljani od 2017.
godine.
Umjesto da se gradi skup i ogroman teleskop, naučnici su iskoristili postojeće teleskope na Zemlji i kreirali jedan virtuelni teleskop. Na teleskope su morali montirati poseban hardver, uključujući i atomske satove koje nemaju svi teleskopi.
Postojanje crnih rupa prvi je predvidio Karl Schwarzschild koristeći računice Alberta Einsteina kroz teoriju relativiteta. Predviđanje postojanja ovakvih tijela bilo je nevjerovatno i samom Einsteinu. Od njegovog predviđanja do danas naučnici su sakupili izuzetne dokaze koji govore u korist postojanja crnih rupa.
Umjesto da se gradi skup i ogroman teleskop, naučnici su iskoristili postojeće teleskope na Zemlji i kreirali jedan virtuelni teleskop. Na teleskope su morali montirati poseban hardver, uključujući i atomske satove koje nemaju svi teleskopi.
Postojanje crnih rupa prvi je predvidio Karl Schwarzschild koristeći računice Alberta Einsteina kroz teoriju relativiteta. Predviđanje postojanja ovakvih tijela bilo je nevjerovatno i samom Einsteinu. Od njegovog predviđanja do danas naučnici su sakupili izuzetne dokaze koji govore u korist postojanja crnih rupa.
(klix.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen