Prirodne pojave: Vulkan Etna lagano klizi prema moru

Vulkan Etna, jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u Italiji, spušta se ka Mediteranu stopom od 14 milimetara godišnje.
Uprkos tome što istraživači smatraju da situacija trenutno nije alarmanta, vulkan se budno nadgleda.
Geolog Džon Mari sa Open univerziteta, koji se bavi proučavanjem Etne već 50 godina, navodi da je njegov tim do ovih podataka došao putem GPS stanica koje su postavljene u blizini vulkana.
Podaci su pokazali da se vulkan pomijera u pravcu istok-jug-istok, odnosno da klizi nizbrdicom nagiba od jednog do tri stepena.
Ako se stopa kretanja u narednoj deceniji bude povećala, onda će definitivno biti razloga za brigu, kažu naučnici.
Etna je posljednji put eruptirala u februaru 2017, izbacujući lavu u nebo.
Posljednja velika erupcija ovog vulkana dogodila se 1992. godine.
Rezultati jedanaestogodišnjeg istraživanja objavljeni su u magazinu "Bulletin of Volcanology".

Čak i najstrašnije sile prirode ne mogu mimoići zakone fizike - ognjena pećina Vulkan Etna stalno i polako klizi u Mediteransko more, prema najnovijim mjerenjima. Naučnici mogu da posmatraju kretanje u cjelini, zahvaljujući više od 100 GPS stanica postavljenih sa svih strana oko vulkana Etna, koje su registrovale ove, za nas, neprimjetne promene. Vulkan klizi sporo, ali konstantno, i sada je došao do tačke kada je postao nezaustavljiv, kažu naučnici, čak i kad bi imali tehnologiju za to.

Kako tone ka moru, mogli bismo da očekujemo niz dodatnih opasnosti za one koji se nalaze oko cijelog regiona Sicilije, uključujući i horde turista i naučnika koji tu dolaze. Stalni pokreti vulkana, mogli bi doprinijeti velikom klizištu duž obale Etne, što će dovesti do razornih cunamija u cijelom Mediteranu, tektonskih poremećaja velikih razmjera i pogubno dejstvo na cjelokupnu ljudsku civilizaciju. Ovo konstantno kliženje ka moru takođe će predstavljati probleme za vulkanologe, zato što otežava predviđanje kada će se desiti slijedeće erupcije i u kom pravcu magma može krenuti.

Erupcije i izlivanja magme različitih stepena i tipova dešavaju se svakih nekoliko godina na Etni, i od presudnog je značaja da naučnici mogu precizno da prate i očitavaju relevantne podatke. Trenutno, ne postoje uzroci za zabrinutost, iako će detaljne studije o vulkanu Etna biti neophodne kako bi se osigurali da nas ne uhvate nespremne erupcije, zemljotresi, klizišta ili cunamiji.

Podaci pokazuju da se vulkan kreće u pravcu istok-jugo-istok, niz padinu od 1-3 stepena. Veoma sporo klizi ka obalnom gradu Giaarre, koji je udaljen oko 15 kilometara. Istraživači su simulirali bazu vulkana u laboratoriji kako bi dodatno ispitali šta se moglo dogoditi, i evo koji je scenario veoma moguć. Sa prosečnom brzinom od 14 milimetara godišnje kojom klizi ka moru, stanovnici Giarrea ne moraju da pakuju svoje stvari u bilo kakvom žurbi, ali je opasnost u tome da ovo pomjeranje, koliko god da je sporo, počne da stvara pritisak i naprezanje koji će dovesti do većih promjena i u vulkanu ali i terena u okolini.

Ono na šta je potrebno obratiti veoma veliku pažnju je da, ako se za deset godina stopa kretanja udvostruči, to mora veoma ozbiljno da se shvati. Ali ako je prepolovljena nema razloga za brigu.

Oko milion ljudi živi oko vulkana Etna i njegovom neposrednom okruženju, tako da razaranje zbog ovoga, uništavanje imovine i gubitak života može biti katastrofalan. Ali nema nikakvih znakova koji bi potvrdili da će se ova katastrofa desiti u skorijoj budućnosti.

(web)