Otkrivanje tajni misteriozne civilizacije Nabatejaca u Saudijskoj Arabiji

Tim istraživača trenutno provodi prvo detaljno istraživanje u Saudijskoj Arabiji u pokušaju da rasvijetle sudbinu misteriozne civilizacije, koja je nekada živjela tamo.

Nabatejska kultura ostavila je iza sebe sofisticirane kamene spomenike, ali mnoštvo nalazišta ostaje neistraženo.

Kamene pustinje Al Ula u Saudijskoj Arabiji poznate su po crnim nebom, koje omogućuju posmatračima zvijezda da lako proučavaju nebeska tijela bez svjetlosnog zagađenja.

Regija, takođe, postaje sve privlačnija za arheologe, piše BBC.

Davno izgubljena kultura poznata kao nabatejska civilizacija počela je nastanjivati ovo područje od oko 100. godine prije nove ere.

Dok su Nabatejci vladali svojim carstvom iz zapanjujućeg grada Petra u Jordanu, oni su Hegru (moderni Mada’in Saleh) u Al Uli učinili drugom prijestonicom.

Sada, arheolozi planiraju izvršiti prvo dubinsko istraživanje dijela zemlje, koji je otprilike veličine Belgije.

Veliki međunarodni tim od više od 60 stručnjaka započeo je rad na projektu istraživanja, koje je trebalo da traje dvije godine da bi istražili jezgru površine 3.300 kvadratnih kilometara na sjeverozapadu Saudijske Arabije.

Ovo je prvi put da se tako veliko područje više ili manje naučno neistražene teritorije sistematski istražuje.

Nabatejci (vlastito ime "Nabatu", lat. Nabataer) su bili savez arapskih nomadskih plemena sjeverozapadne Arabije.

Kao karavanski trgovci velikim dijelom su kontrolisali trgovačke puteve prema južnoj Arabiji i od 4. vijeka prije nove ere ostvarili značajnu ekonomsku i političku moć.

U periodu od 150. p.n.e. do 105. n.e. udružili su se u kraljevinu, koja se pružala od Sinajskog poluotoka prema sjevernoj Arabiji.

Važni gradovi su bili glavni grad Petra u današnjem Jordanu i Bostra na području današnje Sirije.

U poljoprivredi su koristili izvrstan sistem navodnjavanja, koji je danas predmet proučavanja naučnika sa Jerusalemskog univerziteta. Kako su živjeli u području ekstremno aridne klime, skupljali su oborine u okolini, i dovodili vodu na polja. Na polja su je dovodili principom slobodnog pada.

Imali su još jedan vrlo unosan izvor prihoda. Trgovali su grudama katrana, koji se dizao na površinu Mrtvog mora. Katran je uglavnom prodavan u Egipat, gdje se koristio u postupku balzamiranja.

Iskopavanja su već neko vrijeme provedena u i oko Mada’in Saleha i na drugim nabatejskim lokacijama koje su prepoznate od strane grupe saudijskih arheologa, uključujući Abdulrahmana Alsuhaibanija, predavača na Univerzitetu Kralj Saud u Rijadu.

“Fokusirao sam se na raniju Dedanitsku i Lihjanitsku civilizaciju. Sada kada je Kraljevska komisija za Al Ula uključena, postojaće veći prostor za dublje razumijevanje načina na koji su se razvijala rana društva”, objašnjava on.

Angažovanje Kraljevske komisije osigurava da vrhunska tehnologija stoji na raspolaganju arheolozima iskusnim na terenu.

(NovaSloboda.ba)

fotografije: https://www.fjallaleidsogumenn.is

iz istorije:

Nabatejci (vlastito ime "Nabatu", lat. Nabataer) su bili savez arapskih nomadskih plemena sjeverozapadne Arabije.

Nabatejci su kao karavanski trgovci velikim dijelom kontrolirali trgovačke putove prema južnoj Arabiji i od 4. stoljeća pr. Kr. ostvarili značajnu gospodarsku i političku moć. U razdoblju od 150. pr. Kr. pa do 105. n.e. udružili su se u kraljevinu koja se pružala od Sinajskog poluotoka prema sjevernoj Arabiji. Nakon što ih je Antigon I. Monoftalmos bezuspješno 312. pr. Kr. pokušao pokoriti, proširili su područje svojg utjecaja i na Siriju. Grčki povjesničar Diodor (1. stoljeće pr. Kr.) zapisao je sljedeće:

...živjeli su razbojničkim životom i često pljačkali susjedne zemlje [....]. Nisu sijali žitarice, niti uzgajali voćke niti pili vino, a nisu niti gradili kuće. Ako je netko prekršio to pravilo, bio je kažnjavan smrću. [....] iako su postojala mnoga druga arapska plemena koja su koristila pustinju, sve su ih daleko premašili bogatstvom iako ih nije bilo više od 10.000, jer puno njih je znalo dovesti do mora tamjan, mirnu i odabrane začine....

Oko 85. pr. Kr. Nabatejci pod kraljem Aretom III. osvajaju Damask. U vrijeme vojskovođe Gneja Pompeja postali su rimski vazali, ali je Areta ipak uspio očuvati jedinstvo svog kraljevstva. Tek u vrijeme cara Trajana 106. pr. Kr. Nabatejci gube svoju relativnu neovisnost i postaju kao rimska provincija Arabija Petra sastavni dio Rimskog Carstva.

Važni gradovi su bili glavni grad Petra u današnjem Jordanu i Bostra na području današnje Sirije.

U poljoprivredi su koristili izvrstan sistem navodnjavanja, koji je danas predmet proučavanja znanstvenika sa Jeruzalemskog univerziteta. Kako su živjeli u području ekstremno aridne klime, skupljali su oborine u okolini, i dovodili vodu na polja. Omjer između poljoprivredno korištene površine i površine na kojoj su skupljali kišnicu je bio 1:10 i 1:20. Na polja su ju dovodili principom slobodnog pada.

Imali su još jedan vrlo unosan izvor prihoda. Trgovali su grudama katrana koji se dizao na površinu Mrtvog mora. Katran je uglavnom prodavan u Egipat gdje se koristio u postupku balzamiranja.

(wikipedia)