Lakišića harem se protezao od današnje zgrade Gimnazije pa sve do iza bivše željezničke Ložionice, kraj Stare bolnice, sveukupno 19 dunuma zemlje.
Na izmaku ljeta 1695. godine Mlečani, pod komadom vojvode Jankovića, navaljuju na Mostar s juga, zapada i sjeverozapada. Nakon proboja iz tri različita pravca i nakon teških borbi uz mnogo žrtava s obe strane, Mostar je, ipak, odbranjen. Mrtvi su pokopani u novoosnovanim mezarištima, haremima. Pored Goranaca, Raške Gore, Cima i Vihovića, u samom gradu Mostaru nikla su nova groblja na mjestima spaljenih mahala Ričine i Ali-hodžine ulice (Liska). U novo groblje pokopane su žrtve iz Ričine i veći dio žrtava palih na Smrčenjacima. Ovaj harem se protezao od današnje zgrade Gimnazije pa sve do iza bivše željezničke Ložionice kraj Stare bolnice, sveukupno 19 dunuma zemlje. Zemljište za harem je uvakufio hadži Ahmed-aga Lakišić, te izgradio istoimenu džamiju u Ričini.
Dolaskom Austrougarske, za potrebe izgradnje uskotračne pruge 1884. godine, cijeli je harem, odnosno plato, prekopan i na njemu su izgrađeni, pruga, stanične zgrade, ložiona, skladišta, rampe i ostale pomoćne zgrade. Tom prilikom je dosta posmrtnih ostataka i nišana prebačeno u harem Kantarevac (u Liska ulici) i bio tamo sve do 1954. Godine, kada je i taj harem sravnjen za potrebe proširenja gradskih ulica.
Današnji ostaci ovog nekad najvećeg mostarskog harema jedino su vidljivi uz Lakišića džamiju, gdje je među nekoliko preostalih mezara i onaj mostarskog gradonačelnika Mujage Komadine.
Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
novasloboda.ba
Na izmaku ljeta 1695. godine Mlečani, pod komadom vojvode Jankovića, navaljuju na Mostar s juga, zapada i sjeverozapada. Nakon proboja iz tri različita pravca i nakon teških borbi uz mnogo žrtava s obe strane, Mostar je, ipak, odbranjen. Mrtvi su pokopani u novoosnovanim mezarištima, haremima. Pored Goranaca, Raške Gore, Cima i Vihovića, u samom gradu Mostaru nikla su nova groblja na mjestima spaljenih mahala Ričine i Ali-hodžine ulice (Liska). U novo groblje pokopane su žrtve iz Ričine i veći dio žrtava palih na Smrčenjacima. Ovaj harem se protezao od današnje zgrade Gimnazije pa sve do iza bivše željezničke Ložionice kraj Stare bolnice, sveukupno 19 dunuma zemlje. Zemljište za harem je uvakufio hadži Ahmed-aga Lakišić, te izgradio istoimenu džamiju u Ričini.
Dolaskom Austrougarske, za potrebe izgradnje uskotračne pruge 1884. godine, cijeli je harem, odnosno plato, prekopan i na njemu su izgrađeni, pruga, stanične zgrade, ložiona, skladišta, rampe i ostale pomoćne zgrade. Tom prilikom je dosta posmrtnih ostataka i nišana prebačeno u harem Kantarevac (u Liska ulici) i bio tamo sve do 1954. Godine, kada je i taj harem sravnjen za potrebe proširenja gradskih ulica.
Današnji ostaci ovog nekad najvećeg mostarskog harema jedino su vidljivi uz Lakišića džamiju, gdje je među nekoliko preostalih mezara i onaj mostarskog gradonačelnika Mujage Komadine.
Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
novasloboda.ba
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen