Ramazan, njegov historijski značaj i zanimljivosti

Jutros, u ponedeljak, izlaskom sunca počeo je prvi dan posta svetog mjeseca. Post predstavlja treći stub islama, a bosankohercegovački muslimani u ramazan će ući večerašnjom teravijom u džamijama širom zemlje

Kako se objašnjava iz Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec dana od zore do zalaska sunca.

Obaveza muslimana je da se izlaskom sunca posveti odricanju od hrane i pića, kao i drugih radnji koje narušavaju balans vjere. Tokom mjeseca, muslimani bi trebali provesti vrijeme kroz razumljivo izučavanje Kur'ana, klanjanje teravih-namaza, zajedničke iftare i sehure.

Ramazan je odabran zbog svog značaja u historiji islama. Naime, objava Kur'ana počela je u mjesecu ramazanu 611. godine, a završena je smrću Muhammeda, a.s., 632. godine.
Svrha postepenosti objavljivanja Kur'ana i sukcesivnog nastajanja propisa bila je u tome što je Kur'an pratio događaje, potrebe društva i stepen svijesti društva, specifično muslimana.

U ramazanu je najodabranija noć Lejletu-l-kadr u kojoj je počelo spuštanje Božje objave i noć lejletu-l-Bedra.

Ramazan je zanimljiv i zbog toga što se iz godine u godinu pomjera za deset dana, s obzirom da je hidžretski kalendar lunarni, a ne sunčev kalendar. Tako vrijeme ramazana obiđe "krug po godini" svakih 36 godina.

Ramazan ove godine počinje u ponedjeljak, a završava se 3. juna, a prvi dan Ramazanskog bajrama je utorak, 4. juna.

Kako se objašnjava iz Islamske zajednice, ramazan ipak nije jedini period posta za muslimane - prema hanefijskoj pravnoj školi ukupno ima osam vrsta posta. Neke vrste posta su stroga obaveza, neke su samo preporučene, dok ima i postova koji su zabranjeni.

Naprimjer, post može biti i zavjetni, a sastoji se u tome što se neko može zavjetovati da će postiti određen broj dana ako mu se nešto dogodi ili ispuni neka želja.

(klix)