Upoznajmo domovinu: Džamija Kušlat, ni na nebu ni na zemlji

(tekst je objavljen u specijalnom prilogu Dnevnog avaza, 6. naja 2016. godine, u povodu otvaranja Ferhadije u Banjoj Luci, autor M.Berbić, fotosi, arhiva, portali, internet)

Džamija se nalazi na visokoj stijeni iznad puta Zvornik – Vlasenica

Bila je okupljalište uleme, sufija, putnika namjernika, a na tom mjestu učene su kišne dove. Postoji lokalna predaja da su pripadnici ratničkog hazarskog plemena halisije u služni bosanske vlastele činili posadu Kušlata još davno prije Fatiha.

Džamija Kušlat, koja se nalazi na visokoj stijeni iznad puta Zvornik -Vlasenica i ušća rijeka Drinjače i Jadra, iz­među naselja Drinjača i Konjević-Polje, zbog svoje lje­pote i neobične lokacije već stoljećima izaziva pažnju i divljenje prolaznika. O njoj su pisali i pohodili je znameniti ljudi, uz džamiju su se vezale mnoge legende, a zbog velike kulturno-historijske vrijednosti bila je pod zaštitom države.

Čelebijin opis

Kao i ostali islamski vjerski objekti u Podrinju, porušena je u februaru 1993. godine, pa obnovljena i po­novo otvorena dvije decenije kasnije.

Džamiju su, prema vjero­dostojnim dokumentima, podigli i koristili osmanski vojnici odmah nakon dolas­ka u BiH, pa je ona jedna od najstarijih, a sigurno prva vojna džamija u našoj zemlji.

- Iako godina gradnje nije tačno utvrđena, prema na­vodima Evlije Čelebije ona je džamija Mehmeda Fa­una, dakle iz najranijeg pe­rioda osmanske uprave u BiH. Arhitektura i lokacija gradnje govore da je to pe­riod prve polovine 15. sto­ljeća. Pouzdano znamo da je na KuŠlatu boravio putopi­sac Evlija Čelebija, koji je opisao tvrđavu, džamiju, posadu i prostor na kojem se nalazi, što je zabilježeno u Putopisu Evlije Čelebije ob­javljenom u Sarajevu 1996. godine - navodi Mustafa cf. Muharemović, historičar i predsjednik  Medžlisa  IZ Zvornik.

Prema riječima prof. Osmana Halilovića, koji se ba­vi istraživanjem ovog i dru­gih sličnih lokaliteta u Podrinju, postoji lokalna pre­daja da su pripadnici rat­ničkog hazarskog plemena Halisije u službi bosanske vlastele činili posadu Kushi­ta još davno pri je Fatiha.

- Ako u toj predaji ima tragova historijske istine, to bi značilo da je na Kušlatu još u 13. stoljeću morao pos­tojati objekt za obavljanje is­lamskih obreda, s obzirom na to da su Halisije neospor­no bili tradicionalni musli­mani. Uz njih se vezuje i ime Kušlat, koje je turskog pori­jekla, a bilo je u upotrebi i prije dolaska Osmanlija - is­tiče Halilović.

Materijal donijele vile

Medu brojnim legenda­ma vezanim uz džamiju na Kušlatu najviše je pre­nošena ona da su vile do­nijele materijal za njenu gradnju na sadašnje mjesto i da je svaki pokušaj prom­jene lokacije bio neus­pješan. Govorilo se i da su meleci snijeli niz liticu dvoje djece koja su pala sa stijene i ostala živa zato što njihova majka nije preki­nula namaz kada je čula njihov krik. Također, poz­nata je i priča o kćeri za­povjednika vojne posade koja se zbog nesretne lju­bavi bacila u smrt sa stijene na kojoj se džamija nalazi.

Autentičan izgled

- Zatekli smo samo ruševine, a prostor je bio zarastao. Htjeli smo da je obnovimo u autentičnom izgledu i materijalu koji se ugrađuje. Koristili smo dostupne podatke i fotografije i konsultovali stručne ljude koji se bave zaštitom kulturno-historijskog blaga i mislim da smo u tome uspjeli - kaže Mustafa ef. Muharemović.

Knjiga i film

Džamija, obližnje šehidsko mezarje i cijeli prostor starog grada Kušlata opisani su u no­vom romanu podrinjskog pisca Azira Sabića pod nazivom "Kolanje krvi", objavljenom u izdanju Medžlisa IZ Zvornik. Prema jednoj od priča iz knjige snimljen je i kratki igrani film pod nazivom "Kušlat džamija u kojoj od petka do petka kla­njaju dženetske ptice".

Turistička destinacija

Do 1833. godine džamija je služila kao vojna, a potom za potrebestanovništva koje je živjelo u njenoj blizini. Bi­la je okupljalište uleme, sufija, putnika namjernika. Na tom prostoru učene su kišne dove. Posebno je bilo značajno okupljanje krajem avgusta pod vodstvom rahmetli Mehmed ef. Hafizovića. Ta je tradicija nasta­vljena i danas. Najzaslužniji za ponovnu gradnju objekta jesu poznati zvornički advo­kat Alija Efendić i ljekari iz Bratunca, supružnici Džemil i Senada Hujdurović, koji su finansirali kom­pletnu obnovu.

Džamija na Kušlatu za većinu je Podrinjaca uvijek bila više od vjerskog objekta, pa se svakodnevno bilježe ovom lokalitetu iz zemlje i dijaspore. Činjenica da se znatan dio puta do nje mora prijeći pješice za mnoge predstavlja izazov da pohode visoku stijenu s džamijom na vrhu. Pretpostavlja se da će posjetilaca biti sve više, pa se radi na tome da se ovaj neo­bični lokalitet pretvori u stalnu turističku destinaciju.

(izvor:Avaz, autor:M.Berbić)