Etiopija je iz vremena krize gladi, prije 30 godina, naučila kako sama sebi može pomoći, umjesto čekati na nečiju pomoć. Međutim, sada se uspostavilo da je protivnik mnogo jači.
Zemlja se bori, ne samo protiv suše, nego i protiv klimatskih promjena. Zbog suše ,ne rastu biljke, životinje nemaju dovoljno hrane, a ljudi više ne mogu sami sebe snabdjeti.
Sumorne slike iz Etiopije iz osamdesetih godina prošlog vijeka ostale su upečatljive sve do danas: suša, izgladnjela djeca, od gladi je umrlo preko pola miliona ljudi. Danas su mnogi stručnjaci jedinstveni u procjeni da je za takvo stanje tada bio kriv vojni režim, koji je novčanu pomoć svijeta, umjesto za pomoć izgladnjelom stanovništvu trošio na građanski rat na sjeveru zemlje, gdje je kasnije nastala provincija Eritreja. Danas je politička situacija drugačija, a i masovno umiranje stanovnika je prestalo. Međutim, suša koja još uvjek hara područjima ove zemlje, najgora je u zadnjih nekoliko decenija.
Razlog, promjena klime i fenomen „El Nino“, koji već par godina šalje topla morska strujanja ispred južnoameriöke obale Pacifika, ka istočnim i južnim krajevima Afrike. U mnogim zemljama Afrike je zbog toga izostala bilo kakva žetva, životinje umiru od gladi i žeđi, dok istovremeno, zbog ekstremnih kišnih padavina sela i polja bivaju poplavljena. Ugroženo je više od 50 miliona Afrikanaca, od čega samo u Etiopiji oko 18 miliona. A kako kaže lokalno stanovništvo, za sada ugibaju samo životinje, ljudi još ne, jer niko ne zna dokle će sve ovo trajati.
Vlada je prošle godine kupila milion tona pšenice, kako bi upotpunila državne rezerve. Zemlja ima potencijal da sama sebi pomogne, međutim ovog puta je situacija stvarno vrlo ozbiljna.
Provode se mjere pošumljavanja, izgradnje novog sistema natvodnjavanja. Etiopija želi sama sebi da pomogne kroz programe razvoja, pogotovo u proizvodnji životnih namirnica i agrarnoj industriji. U Etiopiji danas živi 92 miliona stanovnika, a to je mnogo više nego što je bilo u vrijeme krize gladi iz osamdesetih, kada ih je bilo 41 milion. I dok vlada s jedne strane ulaže napore u borbi protiv siromaštva, s druge strane, to je trka sa uslovima koji dolaze spolja i na koje se ne može uticati. A jedan od tih uzroka je i „El Nino»“ Kako kažu u vladi Etiopije, problem nije kriza, jer kriza je postala skoro normalna pojava, nego što se krize nastavljaju jedna na drugu, i ne dopuštaju ni trenutak predaha i oporavka čitavoj zemlji, još od daleke 1984. godine.
(izvor:sdz)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen