Prije dvije stotine godina pojavilo se biciklo

Pojava bicikla se veže sa izbijanjem jednog vulkana 1815. godine. Vulkan Tambora, na indonezijskom ostrvu Sumbawa izbacivao je lavu tako visoko, da je pepeo nošen strujanjima vazduha dopro čak do Evrope. To je tada dovelo do velikih klimatskih promjena, pa je u godini 1816. potpuno izostala žetva, došlo je do gladi, kao i do nedostatka hrane za stoku. Zbog toga je uginulo mnogo konja.

I baš kao posljedica nedostaka konja, njemački šumarski službenik po imenu Drais, pronašao je jedno vozilo na dva točka, koje je ustvari pretača današnjeg bicikla. Zabilježeno je da se to desilo 1817. godine. Vozilo je bilo jedna „trkaća“ naprava, bez pedala, a pomagala je bržem trčanju. Vozilo je dobilo naziv Draisine, ime koje je i kod nas korišteno u smislu „drezina“, željeznička vozila na šinama.

Zahvaljujući sve boljim putevima, ovaj izum se brzo razvijao i stalno je poboljšavan. Amerikanac Pierre Lallement je 1866. godine takvom vozilu dodao pedale, kojima je pokretan prednji točak. Malo kasnije, 1869/70. godine ovaj dvotočkaš je dobio gumene točkove i kuglične ležajeve. Deset godina kasnije biciklo dobija lanac i pogon na zadnji točak, a polovinom osamdesetih toga stoljeća dobija brži pogon i veće točkove, što je dovelo do velike popularnosti bicikla u čitavom svijetu.

Danas, kratko pred 200. rođendan, biciklo je postalo još omiljenije. Uz pomoć lanca i prenosnog mehanizma,  uz povećanje brzine, biciklo je postalo efikasnije od bilo kog drugog prevoznog sredstva, pogotovo u velikim gradovima.
Biciklo je prevozno sredstvo ekologije, a ugrađivanjem pogona sa malim elektromotorom, svakodnevno postaje sve popularnije Relativno je jeftino, ne zagađuje okolinu, a vozač usput stiče kondiciju.

Biciklo danas doživljava svoju renesansu. Njegov drugi razvojni ciklus počeo je u tehnički sofisticiranom 21. stoljeću. Ne tako davno, velika zastupljenost bicikla u saobraćaju, ukazivala je na zaostalost i siromaštvo stanovništva zemalja u kojima se biciklo tako mnogo koristilo.

Danas najveći rast upotrebe bicikla bilježe neke od najrazvijenijih zemalja svijeta, poput Švicarske, Njemačke, skandinavskih zemalja, Austrije i Francuske.

I na kraju podatak: Danas gotovo 30 miliona Nijemaca vozi bicikl nekoliko puta sedmično, a u upotrebi su, između ostalih i milion i 300 hiljada električnih bicikla. Prodaja bicikala bilježi rast od 17 posto, a cikloturizam ostvaruje 10 posto ukupnog prometa turizma u Njemačkoj, što iznosi oko 10 milijardi eura godišnje.

(izvor:standard) 

Smail Špago

(novasloboda.ba)