Koralni grebeni na južnim Ekvadorskim ostrvima su se oporavili – tako brzo i tako sjajno, kako mnogi istraživači nisu mogli ni pretpostaviti.
Plave ruže sa morskog dna. Ovaj koralni greben, koji čini ring oko ostrva Vostok u Centralnom Pacifiku, preobratio se unutar zadnjih pet godina u jedan netaknuti raj, od pustoša izazvanog fenomenom El Nino, u ovu bujnu ljepotu.
Većina cvijetnih korala bile su žrtva toplotnog fenomena El Nino, koji je 2015/16 godine doveo do pojave neobičnih, necikličnu promjenjivih okeanskih strujanja u okeanografsko-meteorološkom sistemu. Ova lisnata Monipora je uspjela da se održi i da grebenu udahne jedan potpuno novi život.
A kako kažu, ako kameni korali čine cigle jednog korlnog grebena, onda koralne alge čine malter, koji sve to drži zajedno, a istovremeno je i omiljeni substrat koraljnih larvi, što su dokumentirali eksperti ”Pristine Seas” , projekta koji dokumentuje događanja oko korala i algi na ostrvima u Južnom Pacifiku, nakon El Nina.
Uz temu:
Ekvatorski otoci (ili Linijski otoci, eng. Equatorial Islands ili Line Islands) je niz koraljnih otoka i atola u središnjem Pacifiku (Polinezija).
Otoci su nastali vulkanskom aktivnošću i nalaze se južno od Havaja. Skupina od 11 otoka proteže se u dužini od 2.350 kilometara, smjerom sjeverozapad - jugoistok, što ga čini jednim od najdužih otočnih nizova na svijetu. Osam otoka administrativno pripadaju Kiribatiju, dok preostala tri otoka pripadaju Sjedinjenim Državama (Mali udaljeni otoci SAD-a). Otoci obuhvaćaju 535 km². Samo atoli Kiritimati i Tabuaeran te koraljni otok Teraina imaju trajno stanovništvo. Prema podacima iz 2010. na njima je živjelo 9236 stanovnika.
Otok Kiritimati obuhvaća 388 km² te je najveći svjetski atol.
(geo)
(NovaSloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen