Šetnja kroz Mostar i njegovu historiju – Gdje je sahranjen Karađozbeg?

 

(tekst koji slijedi objavljen je 25. novembra na facebooku, autor je Ahmet Kurt)

Uz čestitke svima za Dan državnosti Bosne i Hercegovine, crtica o davnom preminulom neimaru našeg grada.

Urbana zona Fejićeve ulice počela se formirati od kraja 1400-ih godina, a današnju formu je dobila već oko 1620. godine. Bila je kao nosiva stabljika trsa vinove loze na kojem su, vremenom, rasle i popunjavale se mahale kao grozdovi grožđa. Od te glavne stabljike koja je povezivala čaršiju oko Starog mosta sa uzvodnim mahalama na lijevoj obali granaju se sokaci na obje strane ulice. U ovoj zoni 1557. godine najveći dobrotvor Mostara i Hercegovine, Karađoz-beg, podiže džamijski kompleks u Mostaru koji se sastojao od džamije, medrese, mekteba, hana i imareta. Umro je oko 1564. godine i prema predanju sahranjen je u haremu svoje džamije.

Mada nema bilo kakvih natpisa na bašlucima u prvom planu na slici 1 mišljenje je da je ovo Karadžozbegov mezar. Uznožni nišan također ima udubljenje na gornjoj plohi (slika 2).

Pozicija ovog mezara, dvanaestak metara ispred mihrabskog (jugoistočnog) zida džamije, prema nekim istraživačima islamske kulture i tradicije Mostara, snažno upućuje na to da se radi o Karađozbegovom kaburu na kojem je bila planirana izgradnja turbeta. Naime uz više osmanskih džamija u današnjoj Turskoj na istoj poziciji izgrađeno je vakifovo turbe. Jedna takva džamija (slika 3) sa turbetom njenog vakifa, Çoban Mustafe paše, porijeklom iz Bosne, nalazi se jugoistočno od Istanbula u gradu Gebze. Mustafa paša je bio vezir za vrijeme Sulejmana Veličanstvenog i umro je 1524, četrdeset godina prije Karađozbega.

Çoban Mustafe paše džamija i turbe bili na frekventnom putu prema Meki i putu prema istočnim dijelovima Osmanskog carstva kuda su prolazili i mnogi vojnici i hodočasnici iz Mostara i Hercegovine. Moguće je da su neki od njih vidjevši Mustafe paše turbe, poslije Karađozbegove smrti željeli podignuti turbe na istoj udaljenosti od njegove mostarske džamije, pa je na mjestu budućeg turbeta i sahranjen. Iz vjersko-političkih ili ekonomskih razloga turbe se nije nikada podiglo.

Ova teza da se radi o Karađozbegovom mezaru dobila bi još više na težini kada bi se uporedilo eventualno srodstvo iz DNK analiza kostiju rahmetlija u ovom i kaburova uz sami zid džamije gdje su, prema predanju, sahranjeni vakifovi sinovi.

Već sada postoje tehničke mogućnosti da se kroz izbušenu rupicu uzmu uzorci za DNK analizu kostiju bez skrnavljenja kaburova, a nadati se je da će u nekoj bogatijoj i sretnijoj budućnosti mostarski istraživači, koji se još nisu ni rodili, to i učiniti.

Zaista bi bilo lijepo sa sigurnošću znati da li je ovdje sahranjen Karađozbeg, pored Sinan paše Borovinića i Ćejvan ćehaje, jedan od trojice najzaslužnijih utemeljitelja Mostara.

(Ahmet Kurt)