Broj stanovnika na Zemlji premašio cifru od osam milijardi

 

(tekst koji slijedi objavljen je na portalu tacno.net 14. novembra 2022.)

U utorak 15. novembra ove godine broj stanovnika na Zemaljskoj kugli premašio je osam milijardi. Kako kažu, svjetsko stanovništvo će rasti još neko vrijeme.

Niko to naravno ne zna tačno ali ovoga utorka trebalo bi na zemaljskoj kugli živjeti više od osam milijardi ljudi. To su izračunali stručnjaci Ujedinjenih nacija. Pošto se svake sekunde – statistički gledano – rodi dvoje i pol djece, oko 150 svake minute, 9000 svakog sata i time 216.000 svakoga dana, što otprilike odgovara broju stanovnika Majnca (Mainz), datum ima bar simbolični karakter. Istraživači populacije žele sa ovim 15. novembrom posebno upozoriti na to da na našoj planeti postaje sve tješnje i to upravo u regionima gdje već svakako živi mnogo ljudi.

Sve brži rast

Stanovništvo svijeta je, otkad je 1804. prekoračen broj od jedne milijarde, raslo sve brže. Do tačke od dvije milijarde trajalo je još 123 godine. Već 33 godine kasnije bile su tri milijarde a nakon samo 14 godina četiri milijarde. Otada se rast nešto usporio. Procjenjuje se da će do tačke od devet milijardi proći 15 godina a da će deset milijardi biti dostignuto tek 21 godinu poslije toga, dakle 2058. godine.

Za ovaj datum stručnjaci međutim stavljaju znak pitanja. Rast se do tada može još jako usporiti ali i ubrzati. Međutim, po sadašnjem stanju negdje krajem ovoga stoljeća biće ostvaren maksimum od vjerovatno 10,4 milijarde ljudi a nakon toga brojke će kontinuirano ići nazad.

Veće siromaštvo, više djece

Već danas broj stanovnika u mnogim industrijskim zemljama stagnira ili čak lagano opada. Demografske promjene uveliko ovise o društveno-ekonomskim uslovima. Prema tome prirast se koncentriše uglavnom na zemlje sa malim ili srednjim prihodima, kako kažu u Berlinskom Institutu za stanovništvo i razvoj o 15. novembru. Prije svega Pakistan, Indija i Filipini u Aziji kao i Egipat, Etiopija, Nigerija, Tanzanija i Kongo u Africi. Južno od Sahare su brojke o rađanju u prosjeku još uvijek dvostruko veće nego u globalnom prosjeku. Tamo će se broj stanovnika u sljedećih 25 godina udvostručiti na dvije milijarde ako se ništa ne promjeni na predviđanjima.

U Nigeriji će 2050. živjeti čak četiri puta više ljudi nego danas, što zemlju sa tada 375 miliona stanovnika pravi četvrtom najvećom na svijetu što se tiče broja stanovnika. Kinu će preteći Indija, to je već danas jasno, koja tada sa 1,7 milijardi stanovnika jasno stoji na prvom mjestu. Samo SAD drže svoju poziciju i ostaju sa oko 130 miliona ljudi više u zemlji – prije svega kroz useljavanje – na trećem mjestu.

Pored Kine i Rusija gubi stanovnike. Time one slijede put kojim su već prije toga krenule Njemačka i Japan: U zemljama koje su u poodmakloj demografskoj tranziciji broj djece se od 1960. više nego prepolovio, na 2,3 djece po ženi. Do 2025. ovaj broj će po prognozama UN još dalje padati – na 2,15 djece.

Stepen obrazovanja i rast

Zašto je to tako? Gdje manje ljudi umire manje se i rađa, piše berlinski Institut za stanovništvo i razvoj i navodi primjer Ruande gdje su se životni uslovi stanovnika u posljednje vrijeme znatno poboljšali. Tako je vlada u zemlji uvela ne samo opšte zdravstveno osiguranja i time u toku deset godina osigurala 95 posto svoga stanovništva. Ona je i obrazovala 45.000 ljekara i bolničara koji sada u udaljenim selima liječe dječje bolesti, informišu o planiranju porodice i staraju se za dobrobit majki i novorođenčadi. Time se smrtnost majki i djece smanjila za oko 30 posto. „I kad manje djece umire prema iskustvu nakon nekog vremena se manje i rađa“, kažu u institutu.

Koliko djece će žena dobiti jako ovisi o njihovom stepenu obrazovanja. U Tanzaniji žene sa srednjom školom rađaju u prosjeku samo 3,6 djece, sa osnovnom školom su već 5,1 a one bez škole rađaju čak 6,4 djece.

U periodu u kome je svjetsko stanovništvo naraslo sa sedam na osam milijardi u siromašnijim regionima došlo je na svijet još dosta djece. Tamo će zato udio radno sposobnih u narednih 25 godina jako rasti. U zemljama sa srednjim i višim dohotkom nasuprot tomu broj djece i radno sposobnih će i dalje opadati a udio penzionera će rasti.

2050. će piramide stanovništva u nekim zemljama u razvoju već imati formu lukavice. Jer u državama u kojima je broj djece u posljednje vrijeme stalno opadao, naprimjer u Tunisu, Bangladešu i Brazilu, udio mladih radno sposobnih je danas već veliki. To može voditi do konflikata ako ima suviše malo radnih mjesta ali također može dati dodatni podsticaj gospodarstvima u usponu. Starenje društva ipak ostaje velika tema. Osobito bogate zemlje moraju se stalno iznova suočavati s tim.

faz.net

prevod: Ešref Zaimbegović

(tacno.net)

Stanovništvo svijeta raste na osam milijardi ljudi | Tacno.net

Znate li koliko je ljudi ukupno živjelo na Zemlji?

Lako je pomisliti da je naš život i svijet koji nas okružuje jedinstven i definitivan, no jeste li se ikad zapitali koliko je ljudi ukupno živjelo na Zemlji od početaka čovječanstva.

Naučnici iz Population Reference Bureaua izračunali su da se do 2015. godine u svijetu ukupno rodilo 108,2 milijarde ljudi. Ako od tog broja oduzmemo oko 7,4 milijarde koliko nas je živih danas, ispada da je prije nas umrlo 100,8 milijardi ljudi, prenosi Big Think.

Čak je 14 puta više umrlih nego živih. To bi bila ogromna vojska zombija i duhova. Ili, ako želite optimističniji pogled, možete na to gledati kao na činjenicu da je trenutno živo 6,8 posto svih ljudi. Radi jednostavnosti i činjenice da su se ljudi rađali i prošle godine, zaokružimo to na sedam posto. Mi smo tih sedam posto, pa pokušajmo to iskoristiti najbolje što možemo!

Kako su naučnici uopće procijenili taj broj? Početna tačka za računanje bila im je početak onoga što se smatra ljudskom historijom, negdje oko 50.000 godina prije nove ere. Tada se pojavio moderni Homo Sapiens. Ta je godina upitna jer su raniji hominidi hodali Zemljom milionima godina prije, no 50.000 godina p.n.e. je period koji su u obzir uzeli i United Nations Determinants te Consequences of Population Trends.

Podatak o tome koliko se ljudi nakon toga rodilo zasigurno se temelji na naučnim pretpostavkama. Zbog nedostatka lijekova, hrane i klimatskih promjena te međusobnog ubijanja, ljudi su u početku imali vrlo nisku očekivanu životnu dob, i to od svega 10 godina tokom željeznog doba. Također, mnogo je bilo mrtvorođenih, a pretpostavka je da je na 1.000 poroda bilo 500 mrtvorođene djece.

Također, ljudi su se do 1650. slabije množili zbog smrtonosnih bolesti poput kuge. No nakon industrijske revolucije kreće ekspanzija. Od 1850. godine do danas broj ljudi na Zemlji porastao je za šest puta.

Dakako, o nekima od ovih brojeva dalo bi se raspravljati. Naučnici su morali pretpostaviti stopu rađanja i ustanoviti konstantan rast populacije koji je sigurno varirao. No ipak, predviđanja nam daju perspektivu našeg mjesta u životu na Zemlji.

(O kanal)