Jedan i po, dva, tri ili četiri
stepena: Ono što na prvi pogled predstavlja vrlo malu razliku,
izaziva maksimalne posljedice. U slučaju da ne pođe za rukom,
zagrijavanje Zemlje zaustaviti kod 1,5 stepeni, prijete drastični
scenariji.
Samo 0,5 stepeni: tolike veličine je
pomak koji čovječanstvu stoji na raspolaganju do kraja ovog
stoljeća, kako bi zaustavilo zagrijavanje Zemlje na granici od 1,5
stepeni Celzijusa. Taj cilj je postavilo skoro 200 država članica
IPCC u Sporazumu o klimi, potpisanom u Parizu 2015. godine.
Trenutno globalna prosječna
temperatura leži oko jedan stepen iznad temperature iz
predindustrijske ere, i povećava se za 0,17 stepeni svake naredne
decenije.
U svom posebnom izvještaju Svjetski
savjet za klimu je opisao kakve su posljedice i šta mora biti
učinjeno da tempertura ne raste dalje.
Procjenjeno je preko 6 hiljada studija.
Rezultat je ozbiljan: trenutno se svijet kreće prema globalnom
zagrijavanju od 3 do 4 stepena do 2100 godine, a to bi imalo
dramatične posljedice.
Specijalni izvještaj šalje jasnu
poruku političarima: „Sada pregovarati, skoro da je prekasno“
Dva mjeseca prije slijedećeg summita o
klimi UN, istraživači uporno upozoravaju kako mora doći do
promjena u svim oblastima, energetici, industriji, građevinarstvu,
prevozu, i u gradovima i na selima. Na taj način bi globalna emisija
ugljen dioksida trebala pasti za 45 posto do 2030. a u 2050. godini
bi trebala biti na nuli.
Iako se razlika između 1,5 i 2 stepena
čini mala, posljedice su dramatične.
Šta se dešava kod 1,5 stepeni
globalnog zagrijavanja?
Ako se Zemlja do kraja vijeka zagrije
za još pola stepena, dio ledenjaka Grenland mogao bi još izdržati.
U ovom slučaju nivo mora bi se podigao za 40 centimetara do 2100.
Ako se poveća izbjeljivanje koralnih
grebena i njihovo moguće izumiranje, jedna trećina ovih grebena još
bi mogla preživjeti. Međutim, hemija okeana bi bila jako
poremećena.
Ljude u tim uslovima očekuju
zdravstveni problemi u vidu toplotnih stresova, bolesti crijeva i
infekcija. Više od 100 miliona ljudi živjelo bi u siromaštvu zbog
porasata cijena prehrambenih proizvoda.
Šta se dešava kod povećanja
zagrijavanja Zemlje za 2 stepena?
Sa 2 stepena globalnog zagrijavanja
nivo mora bi porastao za 50 centimetara do 2100. godine, pri čemu bi
izumrlo 99 posto koraljnih grebena. Došlo bi do povećanja broja
jakih oluja i ekstremne promjene vremena.
Barem jednom svakih deset godina
Arktički okean ostajao bi potpuno bez leda. Prijeti nepovratno
topljenje ledenih ploha na Grenlandu i zapadno od Arktika. Ako bi
ostalo kod 1,5 stepena zagrijavanja Zemlje, Arktički okean bi se
otopao jednom u svakih 100 godina.
Za 20 do 30 procenata biljnih i
životinjskih vrsta prijeti potpuno izumiranje u scenariju od dva
stepena. Oko dvije milijare ljudi bi bilo ugroženo zbog nedostatka
vode za piće. U Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku vodeni resursi
bi se smanjili za 20 posto.
Gubici usjeva bi se povećali. U
Srednjoj Americi i zapadnoj Africi žetve kukuruza i pšenice bi se
prepolovile već kod scenarija od 1,5 stepeni.
Šta se dešava kod četiri stepena
globalnog zagrijavanja?
Nivo mora se podiže za pola metra do
2100. Područja i mjesta blizu obale bila bi potopljena. Oko
milijardu ljudi bilo bi direktno pogođeno, među njima stanovnici
Bangladesha, New Yorka, Mumbaija, Shanghaija i Hamburga.
Ekstremno vrijeme bi se znatno
povećalo. Dvije milijarde ljudi ostalo bi bez vode za piće. Pored
toga povećala bi se podhranjenost, infekcije, bolesti srca, kao i
disajnog organa.
Šta ako zagrijavanje bude više od
4 stepena?
Ako bi se globalno zagrijavanje
povećalo iznad četiri stepena Celzijusa, biljke, životinje i ljudi
se više ne bi mogli prilagoditi. Čitav biološki sistem postao bi
preopterećen. Posljedica je izumiranje vrsta širom svijeta, prije
svega u močvarama, šumama i u morima.
Oko 3,2 milijarde ljudi ostalo bi bez
vode za piće, a jedna petina ljudske populacija na svijetu bila bi
ugrožena opasnostima od poplava. Nivo mora bi se povećavao za jedan
metar, a ravne ostrvske zemlje bi nestale.
Da ne bi došlo do bilo kojeg os
gornjih scenarija, te da stvari ne odu tako daleko, potrebna je
politička akcija. A u svemu tome ima dosta načina da se
svaki pojedinac uključi, i da svoj doprinos u očuvanju i zaštiti
klime, kako bi spasili Zemlju.
Izvori:
Specijalni izvještaj IPCC
NABU „2,3 ili 4 stepena zagrijavanja
Zemlje. U čemu je razlika?“
Služba za zaštitu okoline: „Promjene
klime, njeni učinci i šta se mora učiniti za zaštitu klime“
Institut za istraživanje uticaja na
klimu: „Na putu do „vrelog doba“? Planeta bi mogla preći preko
kritičnog praga“
Met Office: „Pregled globalnih
površinskih temperatura u 2017“
TAZ: Samo jedan lijepi san“
BR: „Ključna razlika izmešu 1,5 i 2
stepena“
(web)
Smail Špago
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen