Pitate se i zašto ponovo kazaljke sata vraćama nazad, 25. oktobra 2020. godine? U tome niste sami. Promjenu vremena treba ukinuti - ali kada i kako? Ovdje, najvažnija pitanja i odgovori.
Sve bi zapravo trebalo ići vrlo brzo: Komisija EU je već 2018. godine predstavila svoje planove da se jednom zauvijek ukine promjena vremena. Međutim, ponovo ćemo krajem oktobra morati podešavati sat.
Kazaljke na satu se vraćaju nazad, u nedjelju, 25. oktobra - sa 03:00 na 02:00.
Ukidanje vremenskih promjena: zašto se o tome uopšte govori?
Tema promjene vremena dugo je bila kontroverzna. Javno istraživanje Evropske komisije iz 2018. naišlo je na neviđen odgovor. Bilo je uključeno oko 4,6 miliona građana iz cijele EU, a rezultat je bio iznenađujuće jasan:
84 posto anketiranih bilo je za ukidanje vremenskih promjena.
Bilo je to do sada najuspješnije istraživanje koje je agencija provela. Međutim, treba reći i: 4,6 miliona sudionika predstavlja manje od jedan posto populacije EU-a, a njih tri miliona dolazi iz Njemačke. I u Austriji je učešće bilo natprosječno. Samo Grčka i Kipar izjasnili su se da se održi promjena vremena.
Kakva je situacija u ovom trenutku?
U Srednjoj Evropi trenutno postoji velika vremenska zona od Poljske do Španije. Uključuje Njemačku i 16 drugih zemalja EU. Neke zemlje - poput Grčke - imaju sat vremena unaprijed, druge - poput Portugala, jedan sat unazad. Posljednje nedjelje u martu i posljednje nedjelje u oktobru sat se svaki put pomijera za jedan sat.
Razlog vremenskih promjena izvorno je bio ušteda energije, ili uglja za proizvodnju energije, i stvaranje vremenske korespondencije sa susjednim zemljama.
Propisi o ljetnom vremenu postoje u oko 60 zemalja svijeta - uglavnom u Sjevernoj Americi i Okeaniji. Međutim, sve veći broj susjeda ili trgovinskih partnera EU odlučio je, ili ne primjenjivati ljetno računanje vremena, ili ga potpuno ukinuti. Tu spadaju Island, Kina (1991.), Rusija (2011.), Bjelorusija (2011.) i najnovije Turska (2016.).
Koji su argumenti u prilog ukidanju vremenske promjene?
Države članice više ne bi trebale biti u mogućnosti primjenjivati nacionalne propise za sezonske promjene vremena. Ovo su argumenti Evropske komisije:
Ukidanje je "namijenjeno osiguranju nesmetanog funkcionisanja unutrašnjeg tržišta i izbjegavanju smetnji izazvanih nekoordinisanim mjerama država članica". Komisija kao primjer takvih poremećaja navodi zakazivanje transportnih usluga i veće troškove prekogranične trgovine.
"Građani više neće morati brinuti o pomjeranju kazaljki na satovima. Vremenske promjene su do sada uvijek stvarale zabunu, jer nije bilo razumljivo kada i u kojem smjeru satovi moraju biti promijenjeni."
Anketirani su kao razloge za ukidanje vremenske promjene naveli "zdravstvena oštećenja i porast saobraćajnih nesreća kao i samo manju uštede energije. Ukidanjem vremenske promjene ljudsko tijelo više se ne bi moralo prilagođavati stalnim promjenama u vremenu".
Kompanije bi također imale koristi: "Nova regulativa olakšat će planiranje u energetskom i transportnom sektoru (na primjer za noćne vozove) i pojednostaviti primjene koja su zavisi o vremenu."
Korištenje više dnevnog svjetla i time ušteda energije: To je bio glavni razlog uvođenja promjene vremena. Međutim, "studije su pokazale da su ukupne uštede energije zbog vremenske promjene bile samo marginalne".
Kada će se ukinuti pomjeranje kazaljki na satu?
Mnogi to trenutno pitaju, ali nema jasnog odgovora. Zapravo, nakon inicijative tadašnjeg šefa Evropske komisije Jean-Claudea Junckera, planirano je da države EU posljednji put moraju pomjerati kazaljke na satu još 2019. godine. Nedavno je Evropski parlament zatražio prekid promjene vremena od 2021. godine. Ali konačna odluka je izastala.
U čemu je problem s ukidanjem ove odluke?
Da bi se to razumjelo, važno je razlikovati tri institucionalna aktera na nivou EU.
Pojednostavljeno, postoje:
Komisija, kao evropska izvršna vlast koja predlaže zakone
Parlament, kao neka vrsta evropskog parlamenta
Vijeće, vrsta Evropskog saveznog vijeća.
Ključna stvar je: Nijedan prijedlog Komisije EU ne može postati zakon bez dogovora većine direktno izabranog Europskog parlamenta i Vijeća, tj. Izabranih vlada država članica.
U septembru 2018., Komisija je predložila da se prekine polugodišnje promjene na satu. Odluka o ovom prijedlogu Komisije i dalje je na Europskom parlamentu i Vijeću. Ove dvije institucije moraju se sporazumjeti prije nego što prijedlog stupi na snagu.
Evropski parlament izglasao je prekid pomjeranja sata nakon 2021. godine. "Države članice u Vijeću još uvijek raspravljaju o prijedlogu Komisije, a također razmatraju i koje bi se standardno vrijeme usvojilo, kada se vremenska promjena ukinu".
Koje su prednosti trajnog ljetnog računanja vremena?
Ljeti se navečer duže vidi, mnogi to koriste za razonodu i uživaju u blagim večerima na otvorenom.
Koji su argumenti za takozvano zimsko računanje vremena?
Takozvano "zimsko vrijeme" je normalno vrijeme i osigurava veću vidljivost u jutarnjim satima. Sa stalnim ljetnim računanjem vremena, sunce izlazi mnogo kasnije, što bi mnogim ranoraniocima bilo neugodnije.
(izvori: Evropska komisija, dpa)
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen