Svjetski dan sigurnosti hrane

Drugu godinu zaredom, 7. juna, širom Planete se obilježava Svjetski dan sigurnosti hrane (WFSD – World Food Safety Day), kojim se ukazuje na bezbroj prednosti sigurne i zdrave hrane.

Nakon što je u decembru 2018. godine Generalna skupštine Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju o proglašenju Svjetskog dana, ovo pitanje dobija sve više na značaju, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

“Svaki deseti stanovnik Zemlje imao je ili ima problema sa kvalitetom i zdravljem hrane, odnosno se razbolio usljed nesigurne ili kontaminirane hrane. Sigurna i zdrava hrana je neophodna za promicanje zdravlja i okončanje gladi, dva od sedamnaest ciljeva Agende za održivi razvoj 2030. Godine”, ističe magistar upravljanja kvalitetom i sigurnosti hrane i Quality manager (QM) u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Benjamin Čaušević.

Uticaj na ekonomiju

Nesigurna hrana ima ogroman uticaj na zdravlje ljudi i ekonomiju. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) procjenjuje da se više od 600 miliona ljudi razboli, a 420.000 umre svake godine od konzumiranja hrane onečišćene bakterijama, virusima, parazitima, toksinima ili hemikalijama. Prema podacima Svjetske banke, nesigurna hrana košta male i srednje kompanije stotinjak milijardi eura godišnje. Nesigurna , takođe, ograničava trgovinu.

Bolesti koje se prenose hranom obično su zarazne ili toksične prirode najčešče uzrokovane od strane bakterija, virusa, parazita ili hemikalija i drugih tvari koje ulaze u tijelo putem kontaminirane hrane ili vode. Bolesti ometaju i opterećuju zdravstvenih sistem, nacionalne ekonomije, turizam i trgovinu. Vrijednost trgovine hranom je  otprilike 10 posto ukupne godišnje trgovine na globalnom nivou. Sigurna hrana je presudna, ne samo za bolje zdravlje čovjeka, nego i za ekonomski razvoj i međunarodni ugled svake zemlje, navode iz Instituta.

“Klimatske promjene uveliko utiču na proizvodnju hrane, kao i na njenu sigurnost, a važan aspekt je i otpad od hrane, bilo da je animalnog ili biljnog porijekla. Sigurnost hrane se nerijetko uzima “zdravo za gotovo”. Često je to nebitan – problem, dok ne dobijete trovanje hranom. Hrana koja je zatrovana štetnim bakterijama, virusima, parazitima ili hemijskim materijama uzrokuje više od 200 bolesti – u rasponu od dijareje do carcinoma”, ističe Čaušević.

Ovaj međunarodni dan prilika je za jačanje napora kako bismo osigurali da hrana koju jedemo bude sigurna. Dobre higijenske prakse u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru pomažu smanjenju nastanka i širenja bolesti koje se prenose hranom. Bilo da proizvodite, prerađujete, prodajete ili pripremate hranu, imate važnu ulogu u njinoj sigurnosti. Svi u prehrambenom lancu su odgovorni za sigurnost hrane, kažu u Institutu.

Svjetski autoriteti iz oblasti hrane pozvali su sve da podignu svijest o sigurnosti hrane i da svi koji sudjeluju u prehrambenim sistemima, moraju imati više odgovornosti. Cilj je privući pažnju i potaknuti akcije za sprečavanje, otkrivanje i upravljanje rizicima koji se pojavljuju u proizvodnji hrane, sa naglaskom na sigurnost hrane, javno zdravstvo, ekonomski prosperitet, poljoprivredu, pristup tržištu, turizam i održivi razvoj.

U INZ kažu da su mjere koje su moguće neprestano pozivanje na akciju, osiguranje i uzgajanje, održavanje i konzumiranje sigurne (zdrave) hrane, te udruživanje da bi ona ostala takva. U njima učestvuju svi koji proizvode, obrađuju, prevoze, skladište, distribuiraju, prodaju, pripremaju, poslužuju i konzumiraju hranu; ali i uticajne osobe sa društvenih medija i općenito javnost, posebno mladi.

Ko su odgovorni

Na “spisku” odgovornih su i državni organi, donosioci politika i odluka, poljoprivrednici i proizvođači hrane, kontrolori, regionalna ekonomska tijela, organizacije UN-a, razvojne agencije, trgovačke organizacije, grupe potrošača i proizvođača, akademske i istraživačke institucije i subjekti privatnog sektora – svi moraju zajedno raditi na pitanjima koja se tiču svih nas, globalno, regionalno i lokalno. Saradnja je potrebna na mnogim nivoima – između sektora i obavezno – preko granica, jer bilo kakve mjere na jednom polju, neće postići ništa ili će pomoći veoma malo.

“Sigurnost hrane odgovornost je svakoga, a samim tim i svačiji posao. Danas se hrana obrađuje u većim količinama i distribuira na većim udaljenostima nego ikad prije. Multidisciplinarna  saradnja  svih sudionika u lancu opskrbe hranom, kao i dobro upravljanje i  poštivanje propisa doprinosi boljoj  sigurnost hrane. Primjena pristupa ‘One Health’ (Jedno-jedinstveno zdravlje) poboljšava sigurnost hrane”, navodi Čaušević.

Dvije UN agencije, FAO i WHO su veoma bitni u ovom “lancu”. FAO pomaže zemljama članicama u sprečavanju, upravljanju i reagovanju na rizike povezane s proizvodnjom hrane, dok  WHO olakšava globalnu prevenciju, otkrivanje i reagovanje na prijetnje javnom zdravlju povezan s nesigurnom hranom. Obe organizacije rade na tome da pomognu osigurati povjerenje potrošača u povjerenje u sigurno snabdijevanje hranom.

Standardi hrane “Codex Alimentarius” pomažu u zaštiti zdravlja i olakšavaju trgovinu. Komisija “Codex Alimentarius”, kojom upravljaju FAO i WHO, uspostavlja hranu zasnovanu na naučnim dostignućima, standarde, smjernice i kodekse prakse koji osiguravaju sigurnost i kvalitet hrane, ističe se u saopštenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, povodom 7. juna, Svjetskog dana sigurnosti hrane.

(NovaSloboda.ba)