Iz životinjskog svijeta: Razmnožavanje bez seksa

Mramorni rakovi (Procambarus fallax f. virginalis) se u zadnjih 30 godina razmnožavaju bez seksa. Sve životinje ove vrste su ženke, koje ne trebaju mužjake kako bi se reprodukovale.

Nove vrste životinja nastaju veoma sporo. Iz generecije u generaciju, pojedine podgrupe se genetski odvajaju jedna od druge, dok jednom prestanu da se pare, jer više ne mogu, ili neće.

Mramorni rak se u jednu novu vlastitu vrstu preobratio odjednom. Vjerovatno se to dešavalo prije nekih 30 godina, što je za evoluciju kratak period , a uzrok tome bi mogao biti jedan „hladni šok”.

U časopisu Biology Open, naučnici su napisali kako su dugogodišnjim posmatranjem ove vrste došli do gore iznešenog zaključka. Jednom istraživaču je zapalo u oko još 1997. godine da je u jednom akvarijumu došlo do razmnožavanja ove vrste raka, iako je tu bio nastanjen samo jedan primjerak te vrste. Ovaj fenomen je nazvan partenogenesa, kojom se označava jednopolna reprodukcija. Nešto slično je već konstatovano kod nekih vrsta insekata, guštera, nekoliko vrsta zmija, četiri vrste morskih pasa, pa čak i nekih ptica. Kako su pokazala genetska testiranja mramornog raka, neki primjerci ženki imaju identičnu genetsku nasljednost. Kao invazivna vrsta, mramorni rak sada već živi na tri kontinenta, ima ga u njemačkim jezerima, a napada i polja riže na Madagaskaru. Svaki primjerak je kopija, klon svoje majke životinje, koja se prije nekoliko decenija slučajno nasljedno pojavila od raka iz močvarnih zaštićenih područja.

Naučnici su pojavu pokušali objasniti dešavanjem hladnog šoka, kod koga je došlo do toga da se jajne ćelije kod ženke nisu mogle ispravno dijeliti. Ova neuobičajena pojava u prirodi dovodi do sterilnosti pojedinih vrsta, ali se u genetici mramornog raka nešto desilo, pa su životinje dobile osobinu da se rađaju kroz partenogenezu. Tako je utvrđeno da je mramorni rak jedna posebna vrsta. Razlika između pojedinih životinja nastale su isključivo kroz epigenetske promjene.

Kako i bolest, rak često ima epigenetske uzroke, mramorni rak bi zbog toga mogao biti interesantna životinja za opite te vrste, umjesto primjena miševa i pacova, kaže se u časopisu Biology Open.
(izvor:sdz)

Smail Špago
(Novasloboda.ba)