Ljudi se rađaju i umiru, a sahranjivanje postaje sve luđe, jer je u mnogim dijelovima svijeta sve manje mjesta u grobljima. Zbog toga se u mnogim gradovima svijeta pristupa izgradnji groblja na spratove.
Očigledni primjeri su prikazani u galeriji u prilogu. Jedno od groblja se nalazi u blizini Tel Aviva u Izraelu, sa staklenom kupolom na vrhu zgrade. Nešto slično planira se u jednom prigradskom naselju pored grada Verone. Tamo je planirano da do 2018. godine bude sagrađeno Cimitero Verticale, vertiklano groblje, u kome će utočište naći 26 hiljada preminulih. U brazilskom Santosu kod Sao Paola, planirana je izgradnja zgrade groblja, visoke 108 metara.
Sve umnogome zavisi od običaja i rituala, koji je u različitim dijelovima svijeta usko povezan sa religioznim običajima. Kod hrišćana je sahranjivanje u zemlju tradicija, dok se u Njemačkoj već sada bilježi čak 50 procenata spaljivanja i sahranjivanja urni sa pepelom. Kod Židova je običaj, sahranjivanje u zemlju, 24 sata nakon smrti. Kod Muslimana je u velikom dijelu svijeta uobičajena sahrana u zemlju, u tabutima. Hindusi spaljuju svoje mrtve i njihov pepeo predaju prirodi. Kod Budista je uobičajen trodnevni mir nakon smrti, nakon čega se vrši spaljivanje, a preostale kosti se sahranjuju.
Razni krajevi, razne religije, razni običaji sahranjivanja, a uz to, i moderni načini sahrane, na spratove.
(izvor:pmmagazine)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen