Pravda je spora, ali dostižna: Dvije mHE na Bunskim kanalima izbrisane iz postojećeg Prostornog plana Grada Mostara!

 

(tekst koji slijedi objavljen je dana 29. novembra 2022. godine na portalu novasloboda.ba)

Gradsko vijeće je konačno, sa 25 glasova „ZA“, usvojilo Odluku o izmjeni i dopuni trenutnog Prostornog plana Grada Mostara iz kga su izbrisane 2 mHE na Bunskim kanalima. Na ovaj način se višegodišnja borba neformalne grupe građana „Stop izgradnji mHE na Buni“ i ekoloških udruženja protiv neregularnosti i proceduralnih pogrešaka učinjenih u ovom slučaju privodi kraju.

„Današnja odluka Gradskog vijeća Grada Mostara je velika pobjeda svih nas, građana i građani Mostara, koji su se godinama borili da zaštite ovaj spomenih prirode. Zadovoljni smo što je Gradsko vijeće konačno zaštitilo interese građana i donijelo odluku da se lokalitet Bunskih kanala – spomenik prirode, zaštiti od gradnje mHE, međutim nedopustivo je što se brisanje mHE na Bunskim kanalima iskoristilo za dodatne izmjene i dopune Prostornog plana mimo interesa građana Mostara. Očekujemo da brisanje mHE na Bunskim kanalima iz Prostornog plana Grada Mostara bude još jedan, dodatni, razlog da i Vlada HNK-a, zajedno sa resornim ministarstvom, u što hitnijem roku donese odluku o raskidu koncesionog ugovora kako bi se ova borba građana konačno i završila, a Bunski kanali trajno zaštitili od gradnje bilo kakvih mHE“, istakao je Miroslav Barišić, predstavnik neformalne grupe građana „Stop izgradnji mHE na Buni“.

Građani dodatno napominju da je brisanjem ovih elektroenergetskih objekata iz trenutnog Prostornog plana Grada Mostara, usklađen Prostorni plan Grada Mostara sa Prostornim Planom višegnivoa – kantona, te dodaju da je i novim Zakonom o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH zabranjena izgradnja mini hidroelektrana snage 10 megavata (MW).

Vijećnici Gradskog vijeća Grada Mostara, su u decembru prošle godine usvojili zaključak kojim se mHE na Bunskim kanalima trebaju brisati iz Prostornog plana Grada Mostara. U junu ove godine je Gradsko vijeće, nakon što su predstavnici neformalne grupe građana “Stop izgradnji mHE na Buni“ uputili građansku inicijativu za Izmjenu Prostornog plana Grada Mostara koji je trenutno na snazi, bez da se čeka usvajanje novog Prostornog plana, usvojilo Odluku o pristupanju izradi izmjena i dopuna postojećeg Prostornog plana opštine Mostar. Nakon toga je održana javna rasprava o prijedlogu izmjena postojećeg Prostornog plana Grada Mostara, na kojoj je neformalna grupa građana „Stop izgradnji mHE na Buni“, zajedno sa ostalim ekološkim udruženjima i preko 100 okupljenih građana Mostara, jasno ukazala da je protiv izgradnje mHE na Bunskim kanalima. Tada je istaknuto da se ovaj spomenik prirode može zaštititi brisanjem mHE sa tog lokaliteta iz trenutnog Prostornog plana Grada Mostara, što se danas i dogodilo.

(NovaSloboda.ba)

Svijet je tako mali

 

Svijet je tako mali! Na sreću, nova Nasina svemirska kapsula „Orion“ ima 16 kamera na brodu. Na svom prvom letu oko Mjeseca (još uvijek bez astronauta na brodu), nikada ne propušta priliku za fotografisanje. Tokom protekle sedmice, došla je na oko 130 kilometara udaljene strane Zemljinog satelita. Ova slika je snimljena nešto kasnije, prikazuje Zemlju u daljini i već joj je suđeno da postane klasik za vođnje po svemiru.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

O Hercegovini, sve na jednom mjestu

 

Sve na jednom mjestu: Stvari koje trebate znati o Hercegovini

Digitalni nomadi svoje poslovne zadatke svakodnevno neometano obavljaju iz različitih gradova, država i s kontinenata. Ovaj trend je sve popularniji i u BiH te digitalni nomadi sve češće upravo našu zemlju biraju za sljedeću destinaciju.

Work’’n’’Sunshine - slogan je kojim je Hercegovina opisana, a u čiju istinitost se svakodnevno mogu uvjeriti digitalni nomadi, ali i svi koji vrijeme provode u Hercegovini

Informacije

Upravo su digitalni nomadi u fokusu RECOOPER projekta koji je sufinansiran sredstvima Evropske unije i vlade SR Njemačke, a u okviru kojeg je nedavno kreirana web platforma namijenjena upravo digitalnim nomadima koji Hercegovinu odaberu kao lokaciju svog boravka i rada.

Kako su kazali iz Tehnološkog parka Intera, koji zajedno sa Privrednom komorom FBiH implementira ovaj projekt, digitalnomadsherzegovina.com platforma će predstavljati centralno mjesto, sa svim informacijama o Hercegovini, dostupno svima koji su na listu zemalja koje žele

Od logističkih informacija, korisnih linkova pa sve do prirodnih ljepota i društvenih sadržaja, ova platforma pruža jedinstven pregled svega što putnici mogu pronaći ili očekivati u Hercegovini. Ona olakšava jedan od najvećih izazova s kojima se digitalni nomadi susreću na novim lokacijama, nudi im preporuke, sugestije i savjete stvarajući idealan temelj za samostalno istraživanje regije, kažu iz Intere.

Karakteristike

Web platformu prati i promotivni video kojim su predstavljene ključne karakteristike regije kao destinacije za digitalne nomade. Prirodne ljepote, kulturne znamenitosti, avanturizam, gastronomija, društveni život, zajednica i mjesta za rad samo su neki od razloga zbog kojih je Hercegovina odlična destinacija za posjetu, a zašto ne i zadržati se.

link Digital Nomad Herzegovina - Digital Nomads Herzegovina

(klix)

Sa stranica stare štampe: Crne ptice ulicama Mostara, 1928. godine

U časopisu „Wiener Magazin“. (Bečki magazin), broj 10. od oktobra 1928 godine objavljen je tekst autora Karla Norberta Mraseka, pod naslovom „Die schwarze Vögel“, (Crne ptice), sa slikama koje je sam autor napravio u Mostaru.

„Čudna je zemlja ova Hercegovina. Izgleda kao opresivne Alpe. skoro nepodnošljiva u svojoj monotonoj pustoši. Kao bezdušna kamena pustinja: jezivo se uzdižu kameni bastioni, pitoreskne kamene erozije, u vrtoglavom haosu beskrajne kamene mase. U vozu koji lagano vozi, morate se namučiti u ovom kamenom labirintu: a uz sve to odjednom pred vama oživljava sav romantizam Balkana. Čak i malo zelenila zadovoljava poglede; satima se ne vidi ništa drugo osim okamenjenih talasa olujnog okeana. Promjenu donose likovi koji izgledaju divlje, koji kao da su pušteni iz nekog romana o pljačkašima, koji se na usputnim stanicama guraju u voz, i galame na svim mogućim dijalektima: Hercegovci, Bošnjaci. Crnogorci, Dalmatinci, Muslimani, s fesom i turbanom, pojasom na trbuhu i crvenim kožnim opancima, neki s oružjem za pojasom, a među njima i opasni žandarmi u udobnim slamnatim papučama …

Konačno se koncentriramo na fiksnu tačku: Mostar. Nije baš neka oaza koja osvježava; Jer u kamenom kotlu, stopljenom između brda Hum i Podvelež, atmosfera je pakleno ugrijana. Nema ni vegetacije koja buja.

Ali, grad vas očarava svojom arhitektonskom egzotičnošću. Ovdje se čini da je ta haotična kamena materija spojena sa prkosnom ljepotom. Trideset minareta se poput bijelih igala probija u užareni zrak. trideset džamija čiji se lukovi savijaju pod polumjesecom, u čijim dvorištima žubore romamtične fontane za sveto pranje nogu vjernika, a preko Neretve se izvija čudesni stari most iz rimskog doba.

Mostar je komad Orijenta, sačuvani istorijski muzejski komad Turske. Čak su i sami Turci tu svoju tradiciju protjerali jednim potezom pera. Fes i veo su protjerani, čak je i nošenje zabranjeno, uz prijetnju strogim kaznama. Ali ovdje u Mostaru, koji je četiri stoljeća bio pod turskom vlašću, stari običaji i tradicije ostali su nepromijenjeni. Danas u Mostaru pet puta dnevno, mujezin se penje na minaret i svojim glasom poziva vjernike da se mole, a da ni jedan od muslimana ne propušta da požuri u džamiju, da prije ulaska ne skine cipele, i spusti se čelom na svete tepihe učeći kur'anske sure klečeći na koljenima, kao da se u svakoj vjerskoj službi vjernicima dijeli novac, što bi bio vrlo koristan poticaj na pobožnost i vjerovanje u Allaha. Ovdje svaki musliman još uvijek nosi turban na glavi, a oko struka zeleni pojas, u kojem drži duhansku kutiju, a prstima požutjelim od nikotina mota neizbježnu cigaretu. Prava orijentalna besposlenost je i ovdje vrlo popularna; čitav dan čuče pred kafanama, kojih u svakoj ulici ima po nekoliko, piju crnu kafu iz bakrenih lonačića i razgovaraju o dinarima, ali ne mrdaju s mjesta, da bi štogod zaradili.

Za posjetioca je najkonzervativnija bila odjeća na ženama. To je istovremeno i čudan i jedinstven unikum u tradicionalnoj nošnji. Sastoji se od dugog kaputa tamno plave ili crne boje, od azijske tkanine koji se spušta do gležnja, sa postavom narančasto-crvene boje. Dio, gdje se nalazi kragna, stavlja se preko glave. Odavde se podiže dugački cjevasti ovratnik naviše, poput roga; čije su dvije trećine zašivene, tako da samo uski prorez omogućuje pogled preme dolje. Rukavi su zašiveni na leđima, a kaput se iznutra pridržava rukama, prekrštenim preko grudi. Ovaj odjevni predmet izgleda kao pomno odabrani kaput za onu ko ga nosi; a po potrebi ta vidi samo malo dalje od stopala, i na to se mora navikavati od rane mladosti, kako bi izdržala u mostarskoj vrućini, koja ponekad u ljetnoj žegi dovodi do rastapanja letovanih oluka, a pod ovim pokrivačem, ometa disanje.

Ovako žene Mostara svom gradu daju najoriginalniju karakteristiku; Nigdje se više ne može pronaći ni slična odjeća, a ostali gradovi i mjesta u Hercegovini imaju manje puritanski stroge nošnje. Međutim, na strance ti čudni odjevni predmeti ostavljaju neizbrisiv utisak, baš kao i pogledi na srednjevjekovne ogrtače sa kapuljačom“.

Na slikama:

1 Odjeća žena Mostara, koja izgleda jezivo zbog svoje posebnosti.

2 Tri žene hodaju pokrivene na ljetnoj vrućini.

3 Rukavi vezani na leđima povećavaju utisak sličnosti na ptice

(prevod: Smail Špago)

priredili: Smail Špago, Armin Džabirov, Tibor Vrančić

(NovaSloboda.ba)

Koincidencija

 

Farmer, uzgajivač kokošaka, otišao je do lokalnog bara… sjeo pored jedne žene i naručio čašu šampanjca…

Žena se isprsi i reče: “Kako ovo da razumijem? Upravo sam i ja naručila čašu šampanjca.”

“Koja koincidencija” reče farmer. “Ovo je specijalan dan za mene i ja ga proslavljam.”

“Ovo je i za mene specijalan dan. Ja također proslavljam” reče žena.

“Koja koincidencija” reče farmer.

Pošto su se kucnuli čašama, čovek upita: “Šta vi to proslavljate?”

“Moj muž i ja smo pokušavali dobiti dijete i danas mi je ginekolog rekao da sam trudna!”

“Koja koincidencija” reče čovek. “Ja sam uzgajivač živine i već godinama moje kokoške su neplodne, ali danas sve nose oplođena jaja!”

“To je sjajno” reče žena. “Kako su vaše kokoške postale plodne?”

“Promjenio sam pijetla” odgovori čovek.

Žena se nasmeje i reče: “Koja koincidencija!”

(Smjehom do suza)

Poraz košarkašica od Belgije

 

Belgija - Bosna i Hercegovina 100:60 (27:12, 26:14, 20:18, 27:16)

Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine doživjela je novi debakl u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2023. godine i to ovaj put od Belgije rezultatom 100:60.

Belgijanke su bile dominantne tokom cijelog toka susreta i sasvim zasluženo došle do ubjedljive pobjede protiv naše selekcije.

Do pobjede ih je vodila Hind Ben Abdelkader sa 16 poena, šest skokova i pet asistencija dok su Antonia Delaere i Julie Vanloo dodale po 11 poena. Vanloo je imala devet asistencija, a Delaere tri skoka. Još je dvocifrena bila Emma Meesseman sa deset poena, sedam skokova i šest asistencija.

Kod nas je jedina dvocifrena bila Nikolina Knežević sa deset poena i po dva skoka i asistencije dokj e Courtney Hurt dodala devet poena uz četiri skoka i dvije asistencije.

Sada smo na trećem mjestu na tabeli sa dvije pobjede i dva poraza dok Belgija ima tri trijumfa i poraz, a Njemačka dvije pobjede i poraz, te utakmicu manje protiv Sjeverne Makedonije.

(sport)

Šetnja kroz Mostar i njegovu historiju – Gdje je sahranjen Karađozbeg?

 

(tekst koji slijedi objavljen je 25. novembra na facebooku, autor je Ahmet Kurt)

Uz čestitke svima za Dan državnosti Bosne i Hercegovine, crtica o davnom preminulom neimaru našeg grada.

Urbana zona Fejićeve ulice počela se formirati od kraja 1400-ih godina, a današnju formu je dobila već oko 1620. godine. Bila je kao nosiva stabljika trsa vinove loze na kojem su, vremenom, rasle i popunjavale se mahale kao grozdovi grožđa. Od te glavne stabljike koja je povezivala čaršiju oko Starog mosta sa uzvodnim mahalama na lijevoj obali granaju se sokaci na obje strane ulice. U ovoj zoni 1557. godine najveći dobrotvor Mostara i Hercegovine, Karađoz-beg, podiže džamijski kompleks u Mostaru koji se sastojao od džamije, medrese, mekteba, hana i imareta. Umro je oko 1564. godine i prema predanju sahranjen je u haremu svoje džamije.

Mada nema bilo kakvih natpisa na bašlucima u prvom planu na slici 1 mišljenje je da je ovo Karadžozbegov mezar. Uznožni nišan također ima udubljenje na gornjoj plohi (slika 2).

Pozicija ovog mezara, dvanaestak metara ispred mihrabskog (jugoistočnog) zida džamije, prema nekim istraživačima islamske kulture i tradicije Mostara, snažno upućuje na to da se radi o Karađozbegovom kaburu na kojem je bila planirana izgradnja turbeta. Naime uz više osmanskih džamija u današnjoj Turskoj na istoj poziciji izgrađeno je vakifovo turbe. Jedna takva džamija (slika 3) sa turbetom njenog vakifa, Çoban Mustafe paše, porijeklom iz Bosne, nalazi se jugoistočno od Istanbula u gradu Gebze. Mustafa paša je bio vezir za vrijeme Sulejmana Veličanstvenog i umro je 1524, četrdeset godina prije Karađozbega.

Çoban Mustafe paše džamija i turbe bili na frekventnom putu prema Meki i putu prema istočnim dijelovima Osmanskog carstva kuda su prolazili i mnogi vojnici i hodočasnici iz Mostara i Hercegovine. Moguće je da su neki od njih vidjevši Mustafe paše turbe, poslije Karađozbegove smrti željeli podignuti turbe na istoj udaljenosti od njegove mostarske džamije, pa je na mjestu budućeg turbeta i sahranjen. Iz vjersko-političkih ili ekonomskih razloga turbe se nije nikada podiglo.

Ova teza da se radi o Karađozbegovom mezaru dobila bi još više na težini kada bi se uporedilo eventualno srodstvo iz DNK analiza kostiju rahmetlija u ovom i kaburova uz sami zid džamije gdje su, prema predanju, sahranjeni vakifovi sinovi.

Već sada postoje tehničke mogućnosti da se kroz izbušenu rupicu uzmu uzorci za DNK analizu kostiju bez skrnavljenja kaburova, a nadati se je da će u nekoj bogatijoj i sretnijoj budućnosti mostarski istraživači, koji se još nisu ni rodili, to i učiniti.

Zaista bi bilo lijepo sa sigurnošću znati da li je ovdje sahranjen Karađozbeg, pored Sinan paše Borovinića i Ćejvan ćehaje, jedan od trojice najzaslužnijih utemeljitelja Mostara.

(Ahmet Kurt)

Iz svijeta – Slike sedmice

 

Istraživanje svemira

Brojke su impresivne: 313 paraboličnih antena, svaka u prečniku šest metara, raspoređenih u krug od 3,14 kilometara, ili radijusa tačno 1000 metara. Nakon četiri godine, izgradnja Daocheng radio teleskopa na visoravni u provinciji Sechuan je pri kraju.

Nakon puštanja u rad, koji je planiran za jun 2023. godine, objekat bi trebao služiti za otkrivanje tzv. koronalnih izbacivanja mase sunca, koje izazivaju prekrasne aurore polarne svijetlosti, ali i oštećenja satelita i ometanje radio prenosa. Objekat je dio kineskog projekta Meridian, nacionalne mreže za istraživanje svemira.

U trenucima radosti

Čovjeka sa kapom očito nije briga što je vojniku skoro gurnuo kacigu sa glave kada ga htio da ga poljubi. A on, ovako zagrljen, izgleda vidno dirnut. Takve scene su se ponavljale na mnogim mestima u Hersonu u koji su kijevske trupe ušle prošlog vikenda – poslije osam mjeseci okupacije. Krajem septembra Moskva je pokušala da pripoji grad i okolnu pokrajinu Rusiji.

Inače, oznake sa američkom zastavom i britanskim Union Jackom u ukrajinskim bojama na uniformi vojnika, izraz su zahvalnosti za isporuku oružja.

Kralj šuma

Veličanstveni hrast je vidio mnoge britanske monarhe kako dolaze i odlaze tokom stoljeća.

Hrast i druga drevna džinovska stabla u istorijskom Velikom parku Windsor odali su počast kralju Charlesu III. I biće i dalje u dobrim rukama. Strastveni ljubitelj biljaka i zaštitnik prirode upravo je imenovan za rendžera Velikog parka Windsor. On preuzima dužnost od svog pokojnog oca, princa Filipa, nastavljajući tradiciju koja datira još od 16. stoljeća. Park koji se prostire na više od 2000 hektara u blizini Windsora u južnoj Engleskoj svjetski je poznat po svojim vrijednim primjercima raznolikog drveća.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Prije 127 godina – Nobelova nagrada, nasljeđe za čovječanstvo

On bi tako rado pogledao u lica njegovih nasljednika prilikom otvaranja njegovog testamenta, napisao je u pismu, prije svoje smrti, jednom prijatelju.

I stvarno rodbina je bila više nego iznenađena, kada se nakon smrti Alfreda Nobela, koji je bio oženjen i nije imao djece, sjedili kod notara, prilikom otvaranja testamenta. Njegovom posljednjom voljom, napisanom 27. novembra 1895. godine, švedski hemičar je rodbinu spomenuo samo sporadično.

Nobel je patio zbog toga, što je njegov najvažniji pronalazak – dinamit - korišten prije svega u ratne svrhe, i želio je to na svoj način popraviti

U testamentu je napisao da najveći dio njegove imovine, preračunato oko 300 miliona eura, ide u jednu zadužbinu iz koje će se svake godine nagraditi ličnosti koje su “čovječanstvu donijeli najveću dobrobit”. Za razočaranu porodicu bio je to okidač. Slijedile su brojni sudski postupci.

Međutim, sve to nije donijelo ni malo štete Nobelovoj nagradi.

Od 1901. godine, na dan njegove smrti 10. decembra, bivaju proglešeni dobitnici Nobelove nagrade za tu godinu.

(welt)

Uz temu:

Alfred Bernhard Nobel (21. oktobar 1833. Stokholm – 10. decembar 1896. Sanremo, Italija) je bio švedski hemičar i pronalazač. Ukupno mu je odobreno 355 patenata. Nobel je pronalazač dinamita i osnivač i imenjak Nobelove nagrade. Po njemu je nazvan hemijski element nobelijum. Po njemu je nazvana biljka iz roda Nobeliodendron O.C.Schmidt iz porodice lovor (Lauraceae).

(wiki)

Iz svijeta – Slike dana

 

Na ivici smrti

Uskoro želite da rezignirate. Uskoro, moglo bi se tako reći: zar nije krajnje irelevantno s koje je pozicije u vječnom krugu nasilja izvršeno posljednje ubistvo? Šestoro nevinih žrtava napada u prometnoj trgovačkoj četvrti Istanbula nije briga ko im je to učinio. Da li je uhapšena žena koja je navodno povezana sa kurdskom partijom rada stvarnoo ubica? "Sumnjivo brzo" je dato objašnjenje, napominju stručnjaci.

Moć simbola

Moć simbola trajem kada argumenti počinju da ne uspijevaju. Kao ovdje u Beit Lahiji, gradu od 40.000 stanovnika u provinciji Sjeverna Gaza na granici s Izraelom. Da bi nešto poput smirenosti i međusobnog razumijevanja ikada moglo doći ovdje, daleko kao drugaa galaksija.

Ali šaka jagoda sa polja palestinskog farmera zrači takvim mirom, takvom velikodušnošću, preko svih granica! Pod pretpostavkom da vjerujete simbolima.

Posljednji kralj u egzilu

Globalne korporacije, u ovom slučaju Disney i imitatori, bore se za ovakve slike, otkad postoji ljudska misao. Ali azijski lav i dalje živi u rezervatu Gir, iako je već istrijebljen negdje drugdje.

U utočištu od 1.153 kvadratna kilometra u državi Gujarat, u Indiji, dijeli svoje kraljevstvo s drugim vladarom u egzilu, indijskim leopardom. Vrsta se morala dokazati i u olujama, koje nisu bile ni malo blage kiše, koju im okean šalje.

(news)

(NovaSloboda.ba)

Širom svijeta – Slike dana

 Svakodnevno se širom svijeta napravi milione fotografije sa različitih dešavanja. Ovdje samo jedan mali pogled u tu kutiju čudesa:

Poplava

Rijeka? Ne, ova cesta ispod autoputa u gradu Medan, u Indoneziji, nakon jakih kišnih padavina, našao se komplet pod vodom.

Prvi snijeg

Prekrivene laganim snježnim pokrivačem, ove ukrajinske zastave vijore se u glavnom gradu Kijevu. Tu su postavljene u znak sjećanja na poginule vojnike u ratu. Za Kijev je to prva snežna padavina ove zime.

Buba hype

Ljubitelja VW Bube ima širom svijeta - ovdje se može vidjeti susret vozača automobila na Šri Lanki.

Ležerno na crvenom tepihu

Opušteno na crvenom tepihu: Na dodjeli nagrada NRJ Music Awards u Cannesu, u južnoj Francuskoj, učitelj plesa sa Star akademije, Yanis Marshal, ležerno se opustio.

Borbe bikova pod kritikom

Borba bikova sa ljudima? Ovaj javni skup u Parizu je protest grupe za prava životinja PETA protiv tradicije korida.

Nezgoda

Nezgoda na Grand-Prix, Velikoj nagradi u umjetničkom klizanju u Sapporou, Japan: Kim Ye-lim iz Južne Koreje pala je tokom svog nastupa.

(msn)

Z.N.

(NovaSloboda.ba)

79 godina od Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a

 

(tekst koji slijedi objavljen je na portalu tacno.net dana 25. novembra 2022. autorica je Štafica Galić)

Dvadeset petog novembra obilježava se Dan državnosti Bosne i Hercegovine u znak sjećanja na 25. novembra 1943. godine kada je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), u Mrkonjić Gradu.

Novo nastaje kad staro postane teret, rekao je Lukrecije. ZAVNOBIH je postao teret odavno onima koji rade na uništenju tog temelja ravnopravnosti i svega zajedničkog u našoj zemlji a novo ništa i nikom dobro nisu donijeli. Naprotiv. Danas, sedamdeset i devet godina kasnije, pročitajte bar zapisnik Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a ili dio teksta iz osamdesetih pa se okrenite i pogledajte gdje smo to dospjeli i na kojim principima funkcioniše naša zemlja.

Moramo se vratiti autentičnim principima ZAVNOBIHa, to je jedini ispravni put.

Sretan vam Praznik!

‘U okviru Titove koncepcije borbe za novu Jugoslaviju, i na temelju velikih uspjeha te borbe, i narodi Bosne i Hercegovine probili su se do nove političke formule svoje uže domovine. Nju su verificirali predstavnici svih naroda Bosne i Hercegovine na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u noći s 25. na 26. novembar 1943. u drevnom gradiću Mrkonjić-Gradu.

Tu formulu najbolje su izrazili vijećnici ZAVNOBiH-a u jednostavnim, logičnim i preciznim riječima svoje Rezolucije i proglasa narodima Bosne i Hercegovine:

«Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercego­vina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine učestvovaće ravnopravno sa ostalim našim narodima u izgradnji narodne demokratske federativne Jugoslavije.»

«Prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine javlja se oslobodilački pokret koji se oslanja na najnaprednije snage svijeta. Narodnooslobodilački pokret, organizovan i rukovođen od Komunističke partije Jugoslavije, ujedinio je u sebi najbolje sinove Bosne i Hercegovine, bez obzira na narodnost, vjeru i političko ubjeđenje. Na svojoj zastavi on je ispisao bratstvo naših naroda. On to bratstvo ne samo propovijeda; ono se ostvaruje u plamenu oružane borbe Srba, Muslimana i Hrvata protiv okupatora i njegovih pomagača. To oružano bratstvo je najčvršće jemstvo da Bosna i Her­cegovina neće nikada više biti tuđa sluškinja, a njena djeca tuđi najamnici. Ona će biti svoja, tj. i srpska, i muslimanska, i hrvatska. Ona će biti u velikoj demokratskoj federativnoj zajednici naroda Jugoslavije ravnopravan član sa ostalim zemljama Jugoslavije. Niko više neće pljačkati njena bogatstva; ona će pripasti narodu da on pomoću njih podiže svoje blagostanje i kulturu.»

Specifična struktura i historija bosanskohercegovačke zajednice u odlukama i dokumentima ZAVNOBiH-a dobila je svoje autentično tumačenje, u kojemu su sadržane sve njene progresivne historijske tradicije, i postavljena osnova njenog budućeg lica. Takvo lice ove drevne zemlje slutili su i borili se za njega mnogi njeni — redom tragični — umni vizionari i plameni buntovnici; ono je, također, živjelo trajno u tradicionalnim formama spontanog zajedništva koje historija, ma kako čudnim tokovima se ovdje kretala, nikad nije mogla iskorijeniti. Sve je to sada, na snažnom valu zajedničke borbe potvrđeno, oplemenjeno i podignuto do višeg historijskog kvaliteta, do svjesne spoznaje i volje naroda…

Najvažniji datum i događaj u čitavoj političkoj i državnoj historiji ove zemlje, ZAVNOBiH je za Bosnu bio ono što je Drugo zasjedanje AVNOJ-a (tri dana kasnije, u 25 km udaljenom Jajcu) bilo za cijelu Jugoslaviju: tu su – u sred Evrope zapožarene ratom koji će potrajati još dugih i krvavih osamnaest mjeseci – u autentičnom revolucionarnom parlamentu svih naroda Jugoslavije donesene odluke o budućem demokratskom i federativnom obliku i uređenju zemlje. Odluke Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a na jajačkom zasjedanju AVNOJ-a su potvrđene, i tako je Bosna i Hercegovina ušla kao ravnopravna federalna jedinica u sastav Demokrat­ske Federativne Jugoslavije. Bio je to – bitno drukčiji od onoga 1918. godine – čin ujedinjenja kojim su narodi Jugoslavije prvi put u svojoj historiji stvorili političku i nacionalnu zajednicu po svojoj volji i po svojim potrebama, na temelju svoje zajedničke oružane borbe za nacionalnu i socijalnu slobodu.’

(Fotomonografija„Bosna i Hercegovina“, ‘Svjetlost’ Sarajevo i ‘Jugoslovenska revija’ Beograd, 1980.)

Zapisnik Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a na linku:

79 godina od Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a | Tacno.net

(tacno.net)

Poraz košarkašica BiH protiv Njemačke

 

Kvalifikacije za EP, 3. kolo:

Njemačka – Bosna i Hercegovina 97:58 (22:16, 27:23, 29:8, 19:11)

Njemačka: Bar, Degbeon, Greinacher, Schiffer, Schinkel, Brunckhorst, Eichmeyer, Fiebich, Geiselsoder, Guelich, Hartmann, Lappenkuper.

BiH: Hurt, Deura, Delić, D. Zubac, N. Zubac, Knežević, Domuzin, Mandić, Marković, Mišeljić, Selimović, Visković.

Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine doživjela je veoma težak poraz na gostovanju Njemačkoj u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Završeno je rezultatom 97:58 u korist domaće selekcije.

Selekcija, koja nas je toliko puta obradovala posljednjih godina, prošla je kroz smjenu generacija i stigla je u Njemačku u prilično izmijenjenom sastavu.

Selektor Goran Lojo nije mogao računati na veliki broj košarkašica, među kojima je i najveća zvijezda Jonquel Jones, koja se više neće odazivati pozivima iz Košarkaškog saveza BiH. Umjesto nje, tu je Courtney Hurt, naturalizovana košarkašica iz SAD-a, koja je večeras pružila solidnu partiju.

Od samog starta bilo je jasno da će Njemačka upisati pobjedu. Ipak, košarkašice BiH držale su se dobro sve do sredine druge dionice, kada kreće serija Njemica koja donosi 10 poena prednosti na poluvremenu (49:39).

U nastavku je uslijedio debakl i neshvatljiv pad. U trećoj dionici izabranice Gorana Loje postigle su samo osam poena, dok je Njemačka brojala do 29.

Do kraja utakmice prednost Njemačke se povećavala iz napada u napad i tako je BiH upisala jedan od najtežih poraza u evropskim kvalifikacijama.

Ovo je prvi poraz BiH u borbi za Eurobasket 2023. I dalje imamo otvorena vrata plasmana na Evropsko prvenstvo, no potrebno je pronaći čudesnu formulu i razigrati reprezentaciju. U narednom meču, za samo tri dana, BiH gostuje Belgiji.

Upravo je pomenuta Hurt jedina upisala korektne statističke parametre u ovoj utakmici i postigla je 17 poena. Prva pratilja bila joj je Nikolina Zubac sa devet poena. Kod Njemica istakla se Marie Guelich sa 18 poena.

(sport)

Šetnja kroz Mostar i njegovu historiju – Harem uz Karađozbegovu džamiju, drugi dio

                              

(tekst koji slijedi objavljen je 18. novembra 2022. godine na facebooku, autor je Ahmet Kurt)

Od kraja XVII i početka XVIII stoljeća na domaćim bašlucima počinju se klesati i epitafi. Prije ulaska u harem, s desne strane, nalaze se dva mezare iz te epohe (slika 1). Možda vam izgleda neobično da su bašluci niski, svega 80 cm visine. U samom haremu (slika 2) ima više minijaturnih bašluka, pa bi neupućeni posjetioc mogao pomisliti da se radi o dječijim kaburovima što nije tačno. U tom periodu još uvijek se pri izradi nadkaburskog obilježja vodilo računa o općenitoj skromnosti kojom se moraju voditi muslimani. Na mezarovima iz ove epohe sa slika vidimo da je primjenjena i druga ograničavajuća norma o skromnosti - da visina zemlje na mezaru “ne bude viša od jednog pedlja, ili malo više”. Iz istih razloga nišani se najčešće nisu ni podizali. Neki autori misle da su nišani u prošlosti u našoj zemlji podignuti na svega 20% kaburova.

Prikazani bašluk lijevo na slici 1 s velikim plitkim turbanom nalik gljivi, ili mlinskom kamenu, označava mezar Ahmeda Ljubinca (Lubinli - iz Ljubinja) koji je umro 1700. godine. On je prema predanju bio muderis Karađoz-begove medrese, pa je u neposrednoj blizini i sahranjen.

U ovom starom haremu, koji je pod zaštitom države, ima svega dvadesetak bašluka na kojima je navedeno prezime preminulog. Svi ovi bašluci datiraju iz XIX stoljeća. Evo tih prezimena: Alehić, Alikalinić, Bilanovac, Edepčić, Džabić, Golibić, Hadžić, Hadžipalić, Hajbenović, Hajdarević, Hajrović, Halač, Karimušić, Kasimbegović, Kemura, Lakišić, Perenta, Rizvanbegović, Samardžija, Šabić i Škodrali.

U narednom postu o mezaru samog Karađozbega.

(Ahmet Kurt)

Šetnja kroz Mostar i njegovu historiju – Harem uz Karađozbegovu džamiju (prvi dio)

                            

(tekst koji slijedi objavljen je 11. novembra 2022. godine na facebooku, autor je Ahmet Kurt)

Ako uđete u dvorište Karađozbegove džamije, skrenete lijevo, pa prođete između sjeveroistočnog zida džamije i medrese naći ćete se pred ulazom u najstariji harem u Hercegovini. Možete osjetiti dah 500-godišnje prošlosti svoga grada o kojoj ogromna većina Mostaraca tako malo zna.

Najstariji sačuvani bašluci u Hercegovini, postavljeni prije 460 godina, nalaze se u ovom haremu odmah iza jugoistočnog zida džamije (slika 1). S obzirom na to da se ovi nišani nalaze ispred mihraba, to bi moglo značiti da predstavljaju kaburove članova porodice vakifa Karađozbega. U njegovoj vakufnami iz 1570. godine se spominju umrli dobrotvorovi sinovi, Muhamed-beg i Sulejman-beg, kao i njegova žena Gulšah-hatun, što upućuje da su ovi bašluci nastali između 1557. godine (godina izgradnje džamije) i 1570. godine.

Očito je da ovi bašluci iz najranije epohe osmanske uprave imaju dosta zajedničkog sa srednjovjekovnim stećcima, pa bi mogli reći da su to stojeći stećci i da su spoj osmansko-islamskog bašluka i bosanskog stećka.

Bašluci su visine oko jednog metra, grubo isklesani u tvrdom krečnjaku - “živcu kamenu” bez ikakvih natpisa i za to postoje možda dva razloga. Prvi razlog jeste da je riječ o poznatoj osobi pa nije bilo potrebe za pisanjem bilo kakvih imena ili natpisa. Drugi razlog je šerijatska norma koja je branila bilo kakvo pisanje po nišanima. Možda su ovdje oba razloga utjecala da su bašluci bez natpisa.

Na gornjoj plohi jednog bašluka ( slika 2) je udubljenje veličine manje šolje za čaj sa kanalčićima koji vode na sve četiri vertikalne strane. Ovakva udubljenja mogu se vidjeti i na nekim stećcima. Možda je ovaj detalj spoj nekog drevnog kulta vode na našim prostorima i islamskog poimanja kiše kojoj je omogućeno da se kao božji rahmet (milost) spušta niz bašluk na mezar čak i poslije prestanka padavina.

Možda ima značaja da je ovo udubljenje na uznožnom nišanu, pa osocira na to da je čovjek preko svojih noga kao i drvo svojim korijenjem vezan za zemlju koja mu preko kiše daje snagu. Ne treba isključiti mogućnost da su same rahmetlije za svog života tražile da im se tako naprave bašluci da bi se ptice mogle napiti iz njih kako bi im se i nakon smrti upisivala dobra djela. Mjesto ukopa i veličina udubljenja na bašluku upućuje na to da se ovdje ne radi o sadaka stubovima (sadaka tașlar), mada se sa sigurnošću ne može tvrditi da udubljenje nije imalo i tu svrhu.

Hivzija Hasandedić je zabilježio da su mu najstariji Mostarci kazivali da je narod kišnicu iz ovih udubljenja na bašlucima koristio kao lijek, posebno protiv raznih kožnih bolesti.

U narednom postu dvadesetak prezimena koja se nalaze na nišanima u ovom haremu.

(Ahmet Kurt)

Pravac mjesec - i mnogo dalje

 

Uspješno lansiranje! Nakon mjeseci kašnjenja i čekanja, u srijedu lansiranje je konačno uspjelo. Raketa "Space Launch System", iz krizom pogođene NASA misije na Mjesec "Artemis 1" startala je iz svemirske luke na Cape Canaveralu.

U "Orion" kapsuli su tri testne lutke koje za bespilotnu misiju na Mjesec, prikupljaju podatke za sljedeći korak, let ljudi u mjesec.

Dva sata nakon lansiranja, "Orion" se otkačio od lansirne rakete i napustio Zemljinu orbitu u pravcu Mjeseca. Planirano je da kapsula kruži oko Mjeseca oko tri sedmice prije nego što se vrati na Zemlju 11. decembra. "Bez riječi", tvitovao je njemački astronaut Alexander Gerst nakon starta. Misija Artemis dugo nije imala sreće: nakon kašnjenja i vrtoglavih troškova u razvoju i izgradnji, prvo probno lansiranje je moralo biti odgađano više puta - između ostalog zbog dvije uzastopne oluje i tehničkih problema. Uprkos šteti koju je prouzrokovao uragan "Nicole", start je sada odobren.

"Ovo je sjajan dan", rekao je izvršni direktor NASA Bill Nelson. Prvo lansiranje s ljudskom posadom trenutno je planirano najranije 2025. godine. Kaže se da će "Artemis II" imati četvoročlanu posadu na brodu i kružiti oko Meseca, a ljudi sa "Artemisa III" bi trebalo da slete na Mjesec. Kasnije će se tamo i u orbiti izgraditi stanice, koje bi trebale biti baza za neku buduću misiju na Mars.

(express)

(NovaSloboda.ba)

Biciklom na klima konferenciju u Egiptu

 

U znak pojačavanja mjera za zaštitu klime, 72-godišnja baka se biciklom dovezla iz Švedske na svjetsku klimatsku konferenciju u Egiptu.

Nadala sam se da ću moći prenijeti poruku visoko rangiranim ljudima", rekla je Dorothee Hildebrandt na marginama konferencije u Sharm el Sheiku. Da bi to uradila, pokazala je vlastitim primjerom, prešavši biciklom rutu od više od 8000 kilometara.

"Kada radim nešto tako neprijatno, oni imaju odgovornost da rade stvari koje su takođe neprijatne i koje nisu lake."

Majka četvoro dece i baka dvije unučadi, rođena u Kaselu, Njemačka, krenula je biciklom 1. jula iz Katrineholma, jugozapadno od Stockholma. Sa svojim ružičastim električnim biciklom, koji ona zove "Miss Piggy", vozila se između ostalog kroz Njemačku, Francusku, Švicarsku, Mađarsku, Hrvatsku, Bugarsku i Tursku, kako to opisuje Hildebrandt. Odatle je uzela trajekt za Liban i nastavila put Jordana, prije nego što je još jednom, zadnji dio puta do Egipta, prevalila trajektom. Putovanje, koje je trajalo više od četiri mjeseca, očigledno je impresioniralo egipatskog predsjednika Abdela Fataha al-Sisija, koji je primio baku Hildebrandt i sa njom biciklom prošao kroz Sharm el Sheik.

Na rastanku, 72-godišnjakinja je razgovarala sa šefom države o protestima, koji su zapravo zabranjeni u Egiptu. “Pitala sam ga zašto ovdje ne možete demonstrirati na ulicama, jer je u Glazgovu bilo mirno”. Al-Sisi je odgovorio da "svako" to može učiniti bilo gdje u zemlji. „Pomislila sam, pa, to se ne poklapa sa onim što sam pročitala. Možda on ne zna ništa bolje."

Prema njenom utisku, sadašnja klimatska konferencija je u suštini neka "vrsta lobiranja". „Tamo žele da pokažu koliko su dobri.“

U sporu oko finansiranja klimatskih šteta u siromašnijim zemljama, bogate zemlje u Evropi i SAD trebale bi „konačno da se trgnu“, rekla je Hildebrandt. “Sve mi zagađujemo, a siromašni ljudi dobijaju suše, poplave. A onda im mi ne pomažemo."

Nakon konferencije o klimi, Hildebrandt želi da uzme mali odmor - a zatim da se u povratku opet preveze biciklom određeni broj kilometara, u zavisnosti od vremenskih prilika.

U 2021. godini Šveđanka je već prešla oko 2.500 kilometara, tada do COP26 u Glazgovu.

(express)

(NovaSloboda.ba)

Sa stranica stare štampe: Pijani pilot, 1927.

U časopisu "Vreme" od 31. jula 1927. godine objavljen je interesantan tekst o pilotu, koji je volio popiti koju čašicu više:

"Mostar, 30 jula. - Kod ovdašnje Vazduhoplovne Komande u Jasenicama nalazi se Rus g. Paraponov. On se sinoć, u ruštvu nekolicine mladih ljudi, dobro napio. Jutros oko pet časova Paraponov je u društvu g. Milana Šantića izašao iz lokala, u kojem je bančio i počeo po ulicama da diže larmu. Krenuo je na aerodrom i kada je tamo stigao, bez ikakvog pitanja otvorio je jedan veliki hangar i iz njega izvukao avijon tipa Brandenburg. Za nekoliko časaka on je upalio motor i sa Šantićem se digao nekoliko stotina metaara. Baš kada se nalazio iznad starog mosta, u aparatu koji nije bio spreman za let nestalo je benzina i avijon je počeo naglo da se spušta. Avijon je lebdeo tako nisko, da je jednim krilom zahvatio zgradu gradske Opštine.

Izgledalo je da je katastrofa neizbežna i ogromna masa sveta sa strahom je očekivala strašni pad. Avijon se najzad srušio u vinograd jednog muslimana, na Mazoljicama, više gradskih kuća.

Nekim sretnim slučajem obojica su, i Paraponov i Šantić, ostali nepovređeni, ali je zato avijon vrlo oštećen i onesposobljen za dalju upotrebu. Šteta se ceni na 250.000 dinara. Osim toga nanesena je velika šteta sopstveniku vinograda, koji je već podneo tužbu radi upropašćene loze.

Poručnik Paraponov biće stavljen pod Vojni Sud. Mostarsko građanstvo, koje je u velikom broju pohitilo do mesta pada avijona, komentarisalo je i osuđivalo ovaj besni podvig, koji bi, da je avijon pao gde u sam grad, prouzrokovao mnogo veću katastrofu."

(Vreme)

prilog: Pilot i avioni na aerodromu u Jasenici

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Mali uvodni spektakl

 

To je najsjajniji putujući cirkus u sportu. Dakle, prilično je jasno da će Formula 1 biti tamo gdje ima poseban trag u šou biznisu (akcenat je naravno na biznisu): U narednoj godini će se održati trka u Las Vegasu, svjetskoj prijestolnici zabave, po prvi put, i to duž čuvenog Las Vegas Stripa.

Kako bi se premostilo iščekivanje, a prije svega potražnja za ulaznicama, održana je bučna promotivna zabava, primjerena lokaciji. Vozači Lewis Hamilton, George Russell i Sergio Pérez pustili su motore da zaurlaju i napravili kratku show trku. Žurka u priličnom skladu sa blistavom metropolom.

Formula 1 je u procvatu, posebno u Americi. Netflixova serija “Drive to Survive” u tome igra nimalo zanemarljivu ulogu. I tako je Günther Steiner, šef Haasovog tima, bio tamo u Las Vegasu. Zahvaljujući pojavljivanju u dokumentarcu, u kojem je izustio F-riječ (koja ne znači "Formula 1"), skoro je postao legenda na stazama u inostranstvu. U tom smislu, sljedeće godine u Las Vegasu ništa ne bi trebalo poći po zlu. F...ing Showtime!

Las Vegas Strip je dio Las Vegas Bulevara u Las Vegasu, Nevada, Sjedinjene Države, poznat po gustom skupu luksuznih hotela i kockarnica. "Strip" dugačak 6,8 km već je van granica grada u gradovima Paradise i Winchester. Počinje na jugu u Mandalay Bay Resortu i kazinu na Russell Roadu, u blizini uličnog znaka "Dobrodošli u Fabulous Las Vegas", a završava se kod Stratosphere Tower sjeverno na Sahara Avenue. Odatle je malo manje od tri milje do centra Las Vegasa i ulice Fremont.

(focus)

(NovaSloboda.ba)