Zaštitni znaci su mu bile ogromne podlaktice, naškiljeno oko, zvižduk i naravno, mornarsko odijelo. Prije ravno 90 godina mornar Popaj je ugledao svjetlo dana. Kreirao ga je crtač Elzie Crisler Segar.
Špinat, kome Popaj duguje svoje mišiće, zapravo je došao kasnije. Popaj je u početku bio samo pomoćnik nekom drugom strip junaku u novinama, ali je ubrzo postao toliko popularan da je postao junak vlastite serije. Od 1933. godine zajedno sa djevojkom Olivom i njegovim protivnikom Blutom (Badža) pojavio se i u crtanim filmovima. Prije 15 godina, povodom Popajevog rođendana čak je i Empire State Building zasjala u zelenoj boji. Onda, konačno 1980. godine, slijedi oplemenjavanje, kada je režiser Robert Altman preuzeo grmljivog mornara i snimio mjuzikl u pravom filmu.
On je bio vjerovatno najpoznatiji miš ikada. Za braću Disney je 18. novembra 1928. godine došlo do velikog prodora sa debijem njihovog junaka crtanih filmova Micky Mausa. Slijedio je globalni uspon njihove kompanije, uz crtane filmove, stripove, lutke u obliku Mickeya, kao i mnogi drugi proizvodi sa likom poznatog miša.
Tokom godina, Mickeyev izgled se mijenjao nekoliko put. Od očiju, ušiju, njegovog odijela, do boje, sve to je išlo u korak sa vremenom. U njegovu opremu došle su rukavice i cipele. Čak je i njegov kolega na slici morao doživjeti čitav niz sličnih promjena.
„Stvoren“ kao nesretni patak 1934. godine u Disneyevom crtanom filmu „The Wise Little Hen“ , Donald Duck, ili kod nas Paja Paatak, izveo je samo jedan ples, ali je ostavio veliki utisak, tako da je postao dio Mickey Maus filmova.
Nesretni patak je ubrzo dobio ne samo prijeteljicu Daisy, nego i njegove sestriće Tick, Trick i Track, kao i strica Dagobert Ducka, ili Baju Patka, pri čemu se i sam optički mijenjao. U crtanim filmovima je dobio plavu, umjesto crne jakne. Vremenom je „izgubio“ dva dugmeta i postao malo obliji. Došao je i do zvijezde na Stazi slavnih u Hollywoodu 2004. godine. Nedavno je imao i povratak na televizijske ekrane. U novom serijalu „Duck Tales“ vraća se u Duckburg, a sa njim je i njegov stric Dagobert.
Belgijski crtač Pierre Culliford (1928 – 1992) poznat kao Peyo napravio je od malih plavih figura slavne ličnosti, Štrumpfove (u belgijskom originalu: Les Schtroumfs), koje su svjetlo dana ugledali 23. oktobra 1958. godina Prvi put su se pojavili u seriji „Johann i Pfiffikus“ časopisa Spirou. Slijedila je uspješna priča.
Pryo je napravio 16 albuma sa avanturama Štrumpfova. Njegov rad je nastavljen i 1975. godine slijedi prvi film kaoni televizijska serija, nastala osamdesetih godina. 2011. i 2013. slijede dva 3-D filma, a 2017. animirani film „Štrumpfovi – izgubljeno selo“. Krajem prošle godine, napunili su 60 godina.
Još dva junaka su debitovali pedesetih godina. 1959. godine su autor Rene Goscinny i crtač Alberto Uderzo stvorili „Asterixa“, najuspješniji francuski strip sa istoimenim protagonistom. Uvijek na strani Galije: njegov prijatelj Obelix. Zajedno prave herojska djela, zahvaljujući čarobnom napitku. Uspjeh dvojice junaka serije još uvijek je daleko od završetka…
U oktobru 2017. godine objavljen je još jedan nastavak „Asterix u Italiji“. Aktuelna izdanja crta Didier Conrad, a autor je Jean Yves Ferri. Dva Gala nisu popularni samo u stripovima. Teror nad Rimljanima došao je i na velike ekrane, tako da se 2012. godine pojavio čak četvrti dugometražni film „Asterix&Obelix – By Her Majesty's“, a u ulogama su se pojavili Edouard Baer (Asterix) i Gerard Depardieu (Obelix).
Još jednom junaku stripa dopušteno je da se proslavi kao filmska zvijezda. Da li ste ga prepoznali? Šešir, crvena marama, žuta košulja otkrivaju ko je to: Lucky Luke, kauboj, kod nas poznat kao Talični Tom, koji se brine o redu i zakonu, slavio je pojavljivanje na velikom ekranu 2009. godine. Igrao ga je Jean Dujardin. A kad je njegova priča počela na papiru
Belgijski crtač Morris počeo je seriju stripova sa ovim junakom još 1946. godine. Zadnja njegova serija objavljena je 2002. godine. Danas ovog junaka stvaraju crtač Achde, a priču o usamljenom kauboju piše Laurent Gerra. Sa više od 30 miliona prodatih strip-sveski samo u Njemačkoj, to je je nakon Asterixa svakako najuspješnija strip serija.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen