Zemaljski muzej BiH u Sarajevu

(izvor:bs.wikipedia)

Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu je najstarija muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, za vrijeme Austro-Ugarske vladavine. U početku je muzej bio smješten u neuslovnim prostorijama, da bi regulacionim planom iz 1909. godine načinjena skica muzeja i predviđena njegova izgradnja u središnjem dijelu grada Sarajeva, na današnjem Trgu Bosne i Hercegovine. Arhitekt Karlo Paržik je uradio projekt za zgradu muzeja, koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, sa unutrašnjim atrijem gdje je smještena botanička bašta. Zgrada je rađena u neorenesansnom stilu. Interesantno je da je to jedina zgrada muzeja u jugoistočnoj Evropi koja je namjenski građena za tu svrhu.

Zemaljski muzej u Sarajevu je u toku svog gotovo stogodišnjeg postojanja uspio sakupiti dobar dio kulturnog i nacionalnognasljeđa zemlje i svih njenih naroda. Eksponati su razvrstani po odjeljenjima (arheološko, etnološko i odjeljenje prirodnih nauka) u nekoliko različitih zbirki (folklorna, numizmatička, prirodoslovna, prahistorijska, antička i druge), a najznačajniji muzejski eksponat je poznata sarajevska Hagada, tradicionalna jevrejska knjiga, koju su Sefardi donijeli u Sarajevo po svome izgonu iz Španije.

Muzej je teško oštećen u toku posljednjih ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.

Iako je problem nepotpunog i neblagovremenog finasiranja bio evidentan kroz poslijeratne godine operacije muzeja, 13. oktobra2004. muzej je zvanično zatvoren za javnost na neodređeno vrijeme zbog nedostatka finansijskih sredstava za njegovo normalno funkcioniranje. Poslije ovog zatvaranja, muzej je bio ponovno otvoren za javnost, sve do 4. oktobra 2012. g.

Zemaljski muzej je ponovo otvoren 15. septembra 2015. godine.

Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (GZM) je časopis Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Glasnik Zemaljskog muzeja BiH obuhvata sve sfere istraživanja prošlosti Bosne i Hercegovine kroz stoljetno izlaženje. Prvi broj časopisa izišao je 1889, u godini dana poslije osnivanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1888. Dugo vremena imao je svoju široku liniju proučavanja, a kasnije je dobio profilaciju na izučavanja prošlosti kroz pojedine oblasti i struke.

Od 1889. do 1943. GZM je zadržavao početnu širinu kroz radove svojih saradnika. Nova serija pokrenuta je poslije 1945. godine. Prirodne nauke su bile izdvojeni dio (od 1954). Od 1946. do 1953. bile su izdvojene društvene nauke, a od 1954. one se dijele na historiju i etnografiju (1954-57) i arheologiju (od 1954). Od 1958. kreće zasebno i etnologija. Tri osnovna smjera (prirodne nauke, arheologija i etnologija) sačinjavaju današnju formu Glasnika.

Povodom stogodišnjice Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine izišla je Spomenica Zemaljskog muzeja (1988.) u kojoj je dat historijat razvoja proučavanja i bibliografija Glasnika. Višeslojnu analizu Glasnika nedavno je izvršio Kemal Bakaršić. S prekidima, izlazio je do 2006. godine.

(spagos)