Na granici sjećanja: Stota godišnjica rođenja Hivzije Hasandedića

Bez knjiga, koje nam je Hivzije Hasandedić ostavio u amanet, teško bi bilo zaviriti u djelić istorije grada Mostara i Bosne i Hercegovine, saznati kako je i šta je nekada bilo, a po onoj starinskoj, što je zapisano ostaje, a što se pamti nestaje, sa sigurnošće možemo ustvrditi da ni velikog broja priloga koje smo napravili, ilustrujući ih fotografijama iz starog i novog perioda, ne bi bilo da nam nije bila dostupna njegova literatura. Ovdje donosimo popis bibliografije Hivzije Hasandedića, a u nastavku tekst objavljen u radio emisiji na radiju Bir (bir.ba).

Hivzija Hasandedić – Bibliografija:

- Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Arhiva Hercegovine ( Arhiv Hercegovine, Mostar 1977, 330 str.)

- Spomenici kulture turskog doba u Mostaru ( Islamski Kulturni Centar Mostar, Mostar 2008, 252 str.)

- Muslimanska baština u Istočnoj Hercegovini (El-Kalem, Sarajevo 1990., 352 str.)

- Muslimanska baština Bošnjaka u Južnoj i srednjoj Hercegovini

- Mostarski Vakifi i njihovi vakufi

- Vodič kroz fondove Arhiva Hercegovine (Koautor)

- Regesta franjevačkog samostana u Mostaru (Koautor)

- Sidžil blagajskog kadije: 1728.-1732. godine, regesta (Islamski Kulturni Centar Mostar, Mostar 2009, 213 str.)

- Genealoška istraživanja : Porijeklo i status, istaknuti pojedinci nekih muslimanskih porodica u Hercegovini (Islamski Kulturni Centar Mostar, Mostar 2009., 190 str.) (izvor:bs.wikipedia)

Ove godine navršilo se stotinu godina od rođenja istaknutog povjesničara, pionira arhivske službe u Hercegovini, istraživača kulturne baštine, svestranog intelektualca i stvaraoca Hivzije Hasandedića. Knjiga u kojoj je sadržana njegova životna i stvaralačka hronologija, sklopljena je 19. oktobra 2003. kada je preselio u okrilje Vječnosti.

Hivzija Hasandedić je rođen 01. 07. 1915. godine u Jablanici, otac mu se bavio trgovinom, a majka je vodila domaćinstvo. Nakon osnovne škole pohađao je i uspješno završio Gazi Husrevbegovu medresu, a diplomirao je na VŠT u Sarajevu.

Još u ranoj mladosti iskazao je svoju pisanu dimenziju koja se decenijama tiho ostvarivala. U javnosti se prvi put javlja svojim pjesničkim prvijencem “Noćni ibadet” u tuzlanskom “Hikmetu” 1934. godine pod pseudonimom Muhamed Hivzi.

Do 2000. godine, kada je povodom 85 godina života, njemu u čast štampana monografija “Tragom Bošnjačke baštine” objavio je više od 400 naučnih i stručnih radova, a brojni prijevodi, bilješke, analize, regesta i osvrti ostali su sačuvani kao dio njegove ostavštine, koju treba sistematizirati i publicitirati.

Bio je Hivzija, kako zapisa pjesnik Alija Kebo “neimar i knjigoljubac, baščovan u bujnom i raskošnom vrtu starina, stanovnik memljivih kancelarija, čitač poruka s kamenih spavača i bašluka, drag, mio i častan čovjek” Za prof. Fazliju Alikalfića “Hivzija stoji uz rame Hamdije Kreševljakovića, a za Ahmeda Aličića Hasandedić je jedinstvena pojava u našoj kulturi”.

Poput snažnog hrasta pustio je svoje duboko korijenje u orijentalno-islamsko i bošnjačko kulturno-historijsko naslijeđe Zapisao je Iljas Hadžibegović.

Skromnost i privrženost zadacima, povučenost i život u duhovnom prostoru, u kome je nalazio smirenost, odbojnost prema gramzivosti i oholosti obilježja su njegovog života. Svemu je davao smisao radom u oblasti nauke. Njegov prijatelj i saradnik hafiz Mahmud Traljić ustvrdiće da je Hivzija uvjereni, nepokolebljivi i praktični vjernik, tih, miran i odan svom poslu.

Svaku dionicu svoga života obilježio je vrijednostima koje ističu njegov lik stručnjaka-intelektualca. Amir Ljubović ističe: „Njegovim bi radovima većina današnjih profesora sa arapskih univerziteta bila ponosna“.

Za impresivan naučni i istraživački opus promovisan je u počasnog doktora nauka na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru. Bio je istrajni graditelj duhovnih mustara i svi koji su koristili njegove radove ili imali sreću da budu u njegovoj blizini puni su poštovanja i iskrene zahvalnosti jer ih i danas oplemenjuje njegovo djelo.

U duhovnoj historiji Mostara najznačajnija je monografija Spomenici kulture turskog doba u Mostaru za koju je dobio prestižnu nagradu nekada uglednog izdavača Veselin Masleša iz Sarajeva.

Hivzija Hasandedić autor je i prvog cjelovitog Kataloga arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Arhiva Hercegovine koji je štampan 1977. god.

Između više studija i naučnih projekata značajna je svakako studija Mostarski vakifi i njihovi vakufi objavljena 2000. god.

Posthumno objavljena su njegova Geneološka istraživanja, te Sidžili blagajskog, nevesinjskog, mostarskog kadije (Z) kadije, dok su u pripremi još jedan Mostarski i Ljubuški sidžil.

Svijet nauke je preseljenjem Hivzije Hasandedića ostao bez prepoznatljivog i neupitnog autoriteta.

Višestruko je zaslužio Hivzija da se iz njegovog ogromnog djela pripremi kritičko izdanje njegovih sabranih studija, osvrta i publicističkih radova. Mi imamo obavezu prema njegovom životnom djelu to kao znak poštovanja i zahvalnosti.

(izvor: bir.ba)

priredili: Smail Špago/Tibor Vrančić/Ismail Braco Čampara