Cimska bazilika

Neko nedavno postavi pitanje o Cimskoj bazilici, pa evo ukratko osnovnih podataka koje smo uspjeli prikupiti:

 

Cimska bazilika

 

Mostar krije i jednu pomalo zaboravljenu arheološku znamenitost. Riječ je o ranokršćanskoj, bolje reći kasnoantičkoj bazilici u Cimu, predgrađu Mostara. Znanstvenici njenu starost procjenjuju na 5.- 6. st. po Kr. To je ujedno i najstariji kulturni spomenik na području Mostara, ali i na njegovom širem području

 

 

Arheološkim iskapanjima, od 1966. do 1969. g., otkriveni su temelji građevine, ali i drugi nalazi, kao ulomci kamene plastike, brojni pokretni nalazi, te znatan broj grobnica iz perioda kasne antike - ranoga kršćanstva. Naziv samog lokaliteta (Crkvine) je probudio znatiželju koja je možda bila i ključnim razlogom započinjanja arheoloških iskapanja 1966. godine. Ova iskapanja su privedena kraju 1969. godine, a rezultat su bili brojni nalazi, koji su bili smješteni u Muzeju Hercegovine u Mostaru, no u proteklom ratu većina ih je izgubljena. Bazilika ima orijentaciju istok- zapad, kao uostalom i većina bosanskohercegovačkih bazilika. Bazilika je sagrađena dosta solidno i pravilno. Kamen od koga je bazilika izgrađena je uglavnom miljevina (tenelija, muljika), prilično otporna na atmosferilije i očito nije vađen u Cimu, nego u nekom daljnjem lokalitetu, možda i u Ortiješu, u kamenolomu „Mukoša“ iz kojega je također vađen kamen za gradnju Starog mosta. Osim miljevine, u zidovima se primjećuje nešto malo sedre i konglomerata. Kamen je u zidovima bio vezan krečnom žbukom dobre kvalitete. Detaljnije o arheološkim iskapanjima bazilike u Cimu govori se u Glasniku Zemaljskoga muzeja u Sarajevu iz 1976. godine, te su tako barem sačuvani fonografski i tekstualni zapisi ovoga vrijednoga otkrića. Zbog svoje impozantnosti neki istraživači pretpostavljaju da je bazilika u Cimu mogla biti sjedište drevne biskupije Seresenterum.

 

 

 

20.1.2004. g. arheološka iskopina bazilike u Cimu proglašena je kulturnim spomenikom BiH.

 

(izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika)

 

(Tibor Vrančić/ Smail Špago)