(tekst koji slijedi objavljen je na
portalu Radio Sarajevo, dana 7. oktobra 2019.)
Istočno od Mostara smještena je
krečnjačka hercegovačka planina Velež, koja je ime
dobila po bogu Velesu iz slavenske mitologije. Na njoj raste nekoliko
endemskih vrsta koje ne rastu nigdje drugo, a istovremeno krije i
historijske znamenitosti poput nekropola stećaka koje svjedoče o
dugom kontinuitetu prisutnosti ljudi u blizini ove planine.
Ova stjenovita planina idealna je za
ljubitelje alpinizma, stoga se grupa entuzijazista odlučila upravo
Velež promovirati kao svjetsku alpinističku destinaciju kroz
projekt "Srce Veleža".
"Ideju je pokrenuo naš ponajbolji
alpinist Armin Gazić, koji je zajedno sa svojim
prijateljem Srdjanom Kujundžićem (oba su članovi PD
Treskavica) napisao projekt 'Srce Veleža' a koji je predstavljen
organizaciji Ambasade Švicarske - MarketMakersima i kao takav
prihvaćen. Inače, planina Velež se nalazi u srcu Hercegovine, na
području općina Mostar i Nevesinje, a njena divlja ljepota je još
uvijek skrivena od većine naših građana, ponajviše radi
zabačenosti i nepostojanja adekvatne literature", rekao je
za Radiosarajevo.ba koordinator projekta Zehrudin
Isaković.
Isaković je za naš portal govorio
o tome kakve ljepote krije ova jedinstvena hercegovačka
planina.
"Podno stijena, u gustoj šumi
nalaze se ostaci nekadašnje ceste, koja je izgrađena u doba
Austro–Ugarske vladavine Bosnom i Hercegovinom. Ovdašnje stijene
nastanjuju suri orlovi, a šume medvjedi i ostale divlje životinje.
Najviši vrh Botin seže seže do 1969 metara nadmorske
visine. Ukupni krajolik svakako zaslužuje da bude zaštićen i
kategorisan kao područje od posebne državne skrbi", rekao nam
je Isaković.
Planina Velež
Zanimalo nas je šta to Velež nudi
alpinistima i planinarima.
"Važno je podsjetiti da je
sjeverna stijena Veleža, sa svojih 13 kilometara dugačkom
barijerom, jedna od najprepoznatljivijih i najvećih u čitavom
regionu jugoistočne Evrope. Ta stijena ima bogatu alpinističku
historiju. U njoj je već ispenjano pedesetak alpinističkih smijeri.
Osim Bosanaca i Hercegovaca, tu su se penjali Slovenci i Hrvati, i
tako velika alpinistička imena kao što su: Stipe Božić, Edo
Retelj, Muhamed Šišić, Muhamed Gafić, Mukrim Šišić, Goran
Gvozderac, Željko Rudan, Boris Kovačević, Dragan Ilić, Bojan
Pollak, Marko Prezelj, a tim stijenama sam se kao mlad alpinist
penjao i sam", rekao je Isaković navodeći kako su nakon
proteklog rata aktivnosti u ovoj stijeni zamrle.
"Naš je cilj da je vratimo u
fokus alpinističke zajednice, ali i da privučemo sve one koji vole
prirodu, adrenalin, planinarenje. Također, cilj nam je da projekt
pomogne da ovo područje bude mjesto održivog planinarskog turizma,
važan toponim za penjače iz cijelog svijeta", rekao je
Isaković.
Projekt „Srce Veleža“
podrazumijeva izradu feratte, deset alpinističkih smijeri
pripremljenih za sportsko penjanje (postavljanje tzv. spitova –
specijalnih klinova koji se postavljaju u zabušenu stijenu), kao
i markiranje planinarske staze (hiking trail), od podnožja
planine do na sam vrh Botina.
"No, izgradnja Via Feratte je vrlo
kompliciran i odgovoran posao", poručio je Isaković.
Via ferata podrazumijeva uređenje
staze kroz vertikalne dijelove stijene, gdje bušenjem specijalnih
metalnih ankera i metalnih stopa za penjanje, zatim uvezivanjem
ankera sajlom - stvarate osigurani planinarski put! Na njenoj izradi
radi tim iskusnih alpinista: Armin Gazić, vođa
tima, Nermin Demir, Jasmin Čolaković, Benjamin Jusić, Samin
Bajrić, Kujunđić Srđan i igor Milošev.
Putokazi na planini Velež
Slučaj je htio da su, paralelno s
projektom Srce Veleža, vrijedni Dragan i Emira radili i
Alpinistički vodič Velež, koji je vrlo vrijedan doprinos
ukupnom naporu da ovo područje približimo planinarima, alpinstima
pa i svim drugim zaljubljenicima u nedirnutu prirodu.
"Upravo se tu krije i ključna
poenta projekta Srce Veleža – omogućiti dugoročni razvoj
planinskog turizma u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, prvenstveno na
području općine Nevesinje koja je partner u realizaciji ovog
projekta", dodao je Isaković.
Isaković nam je pojasnio kako se na
Velež može doći i sa juga – iz pravca Mostara, odakle postoje
markirane planinarske staze
Inače, realtivno blizu su Buna,
izletište Alagovac u općini Nevesinje, područje Rujišta
koje ima ski centar..., dodao je.
Gala promocija projekta, a to znači
same Ferate i hiking traila na Botin, bit će od 25. do 27. oktobra
ove godine. Na samom eventu će se predstaviti i „Alpinstički
vodič Velež“, autora Dragana ilića i Emire Hukić, koji
je prvi ove vrste, urađen vrlo moderno i u kojem osim opisa
penjačkih uspona možete naći i historiju uspona na toj
planini, kao i tehničke podatke – kako doći, gdje odsjesti,
opći podaci o planini... Izdavač je PD Treskavica Sarajevo.
"Plan je da 'Srce Veleža'
preraste u tradiciju, te da se svake godine okupljamo ovdje u srcu
Veleža, da penjemo alpinističke uspone, penjemo se na vrhove,
slavimo ljepotu prirode i uživamo u svemu onome što ona nudi",
rekao je za Radiosarajevo.ba koordinator projekta Zehrudin
Isaković.
(RadioSarajevo 20191007)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen