Pogled unaprijed, na 2049. iz 2019.

Kako bi tehnika mogla promijeniti naš život u narednih 30 godina

(tekst Volker Weinl, ilustracija Rafal Piekarski, objavljeno u časopisu Bild, 3. oktobra 2019.)

Zeleni krovovi i fasade hlade zgrade, nude insektima životni prostor, a ujedno proizvode i kiseonik.

Ventilatori filtriraju CO2 iz vazduha. Pogon im je strujom dobijenom iz izvora obnovljive energije, i solarna energija.

Drvene kuće, koje reduciraju potrošnju materijala sa lošim klima bilansom, kao što je beton.

Informacije, koje danas dobijamo putem smartfona, dobijećemo direktno na kontaktna sočiva, leće na očima.

Univerzalni urežaji za prevođenje dozvoljavaće nam da razumijemo strane jezike po želji.

Vještački oblaci biće proizvođeni u fabrikama oblaka na moru, kako bi vratili što više sunčevih zraka natrag u svemir

Leteći automobili su više igračke za bogate, nego masovna sredstva za promet

Veliki dio električne energije dolaziće iz obnovljivih izvora energije. Na primjer, energije vjetra, koja će biti sakupljana sa vjetrenjačama visokim 300 metara.

Dronovi će sakupljati podatke o vremenu, posmatrati saobraćaj i prepoznavati mogiuće prestupnike, zločince.

Agencije za putovanja usmjeravaće letove za odmor preko ptanja u zemljinoj orbiti.

Bez troškova letenja, moći ćemo uživati u kratkom odmoru na jednoj virtuelnoj plaži na Halodecku.

Jedan mali robot ostvarivaće san o čistom stanu, koji će čistiti sam od sebe.

Inteligentne kamera pilule zamjeniće snimanje stomaka i crijeva velikim medicinskim uređajima.

Narukvica će nadzirati zdravstveno stanje srce i krvotoka.

Medikamenti će se unositi putem flastera na koži. Također i zaštitne vakcine protiv karcinoma.

Sve više ljudskih dijelova tijela moći će se zamjeniti ili podržavati putem tehnologije, naprimjer, vještačko srce ili vještačka pluća.

Tamo gdje su prije bili rudnici uglja, nalaziće se jezera za odmor.

Za planiranje familije spada jedan Gen-check oplođene jajne ćelije. Nasljedne bolesti mogu se putem DNA editinga izbjeći i spriječiti.

Hyperloop kapsule u vakumskim cjevovodima prevoziće putnike brže i uz manje energije brže nego ranii superbrzi vozovi.

Da se gradovi tokom promjene klime ne bi jako zagrijavali, biće još više zasađeni drvećem i grmljem.

U zoološkim vrtovima posjetioci će se moći diviti mamutima, koje su istraživači podigli iz kloniranih mamutovih ćelija, koje su pronašene u lehu u Sbiru.

Neiscrpni izvori energije: Prvi reaktori fuzije atomskog jezgra počeće isporučivati struju u mrežu.

U velikim gradovima, posebno na Sredozemlju moći će još uvijek preživljavati sve više domaćih vrsta biljaka.

Fudbalske utakmice između robota i ljudi biće jedan veliki magnet za gledaoce. A da li će jedan tim robota moći osvojiti neko domaće prvenstvo, ostaje otvoreno pitanje?

Za život neophodne bjelančevine u jelu neće više dolaziti iz štala, nego iz farmi insekata, ili iz vještačkih mesnih laboratorija.

Svakodnevni predmeti za upotrebu kao što su alati, ili namještaj, prema potrebi će se praviti uz pomoć 3D štampača.

Kupovina će funkcionisati uz pomoć šrepoznavanja lica i otisaka prstiju. Plaćanje će nakon toga biti direktno obavljano bez novca, skidanjem sume sa konto računa.

Taxiji bez vozača razvoziće putnike kroz gradove, sigurno do cilja.

Psi roboti će važiti kao veoma čisti i lako higijenski održavani susatanari.

Ulice, kao i krovovi zgrada, obojene u bijelo, reflektiraće sunčane zrake nazad, i na taj način će se smanjiti zagrijavanje Zemlje.

(bild)

sa njemačkog: Smail Špago