Genijalna inovacija nije nam pristigla iz Silicon Valleya, nego iz Njemačke. Prije 20 godina, jedan njemački istraživač je pronašao format MP3, koji je zauvijek izmijenio muzičku branšu.
Format za digitalnu muziku je tada dobio svoje ime. MP3, u stvari, označava završetak imena za audio-kompresivni postupak sa komplikovanim tehničkom oznakom ISO standard IS 11172-3 „MPEG audio layer 3”.
Naučnici sa Fraunhofer instituta za integralne sklopove (IIS) iz Erlangena istraživali su početkom devedesetih godina prošlog vijeka, kako bi se muzika sa adekvatnim kvalitetom tona mogla prenositi putem telefonskih linija. Njima je tada pošlo za rukom da audio podatke komprimiraju, čime je digitalna muzika zauzimala puno manje prostora u digitalnoj memoriji. Pronalazak je omogućio pojavu iPoda, a iz mnogih kolekcija protjerao je do tada nezamjenjive ploče i kasete, a uz to, čitavu muzičku industriju okrenuo naglavačke.
Tim elektrotehničara i matematičara, Karlheinz Brandenburg, Harald Popp i Bernhard Grill napravili su izum, koji koristi čitavom čovječanstvu, a to je, u stvari, san svakog ko se bavi istraživačkim radom. Po njihovoj izjavi, oni su tada maštali o digitalnom radiju i milionima korisnika.
A šta se desilo. Nisu u pitanju milioni, nego milijarde korisnika, i isto toliko uređaja, koji koriste ovaj format. To je nadmašilo i njihova očekivanja, jer u prvo vrijeme još nije bilo pokazatelja da će se proizvod probiti na tržištu. Pesimisti su tada pitali da li postoji takav uređaj koji bi muziku u mini formatu mogao reprodukovati. Njihov plan je bio napraviti jedan krajnji dekoder, koji bi muzičke numere pretvarao u MP3 format, ali se to muzičkoj industriji činilo preskupo. Onda je program kupio jedan australijski student, u svemu tome sagledao jedan već postojeći mehanizam i postavio ga za slobodno korištenje na internet. To je bilo 1997. godine. Tako je on praktično ukrao već gotov proizvod njemačkim istraživačima. Tim programom se svaki postojeći CD mogao presnimiti u MP3 format, koji ni tada nisu bili veliki, iako je internet bio puno sporiji. Godinu dana kasnije pojavili su se prvi MP3 playeri u na tržištu. Apple je 2001. godine izbacio na tržište prvi iPod i time je počela pobjednička misija MP3 uređaja. Trenutno svaki smartfon ima mogućnost snimanja i reprodukovanja muzike u ovom formatu. Ovim se promijenio i život ljubitelja muzike. Oni su sada svoju omiljenu muziku mogli slušati usput, bez nošenja hrpe Cdova. Svako je mogao napraviti svoju omiljenu kolekciju muzike.
Zahvaljujući MP3 formatu postalo je lakše muzičke numere snimati, kopirati i slati dalje. Ovakvo otkriće je omogućilo i zloupotrebu. Osim ovoga, MP3 kod ljubitelja čistog muzičkog zvuka ima jednu lošu reputaciju, jer je zvuk muzike lošiji, postupak kompresije umanjuje kvalitet, jer se oblast frekvencija zvuka sužava. Ali, naučnici su dokazali da se MP3 čuje najbolje u obimu koji je baš pogodan za ljudsko uho.
Aktuelni razvoj audio kompresije je već prevazišao eru MP3 playera. Za slušanje muzike danas nije toliko bitan prostora u memoriji, koliko propusnost streaminga.
MP3 je danas postao standard za muziku. U svijetu je aktivno na desetine hiljada streaming službi koje već primjenjuju nasljednika MP3 formata, takozvani AAC, kojeg su razvili isti istraživači. Eksperti, pri tom, ostaju pri tvrdnji da će se muzičke numere snimljene u MP3 formati moći slušati i za 100 godina.
Pa, ko dočeka.
(izvor: welt)
(izvor: welt)
Priredio: Smail Špago
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen