Ahmed-paša Hercegović, petnaesti po
redu veliki vezir otomanskog carstva, državnik, epistolog i pjesnik,
najmlađi sin hercega Stjepana Vukčića Kosače i ujedno zet
osmanskog sultana Bajazita II, rođen je 1456. g. u Kastel Nuovo
(Herceg-Novom) od majke Barbare Bavarske. Imao je očevo ime –
Stjepan, a kao kršćanina zadnji put ga se spominje godine 1473.
kada mu je bilo 17 godina. Zbog očeve ostavštine starijem bratu
Vlatku, ogorčen zbog nedovoljnog zastupanja njegovih interesa u
podjeli očevine od strane starijeg brata, odlazi na turski dvor u
Carigrad, odakle se već 24. listopada 1474. godine javlja kao Ahmed
Hersek-zade (Hercegović), a već 1478. stječe zvanje barjaktara.
Pored materinskog jezika, na dvoru uči turski, arapski i perzijski
jezik. S lakoćom usvaja osnove orijentalno-islamske poezije i
vještinu sastavljanja administrativnih spisa. U svojoj 25. godini
postaje beglerbegom Anatolije, kako se zove cijeli maloazijski dio
Turske carevine. Sultan Bajazid II. dao mu je svoju kći za ženu. U
četiri navrata bio je sedam godina veliki vezir Osmanskog carstva.
Uvijek je iskazivao ljubav prema svojoj rodnoj Hercegovini, čak je
svojoj jedinoj kćeri dao ime Huma – prema brdu Humu, odnosno
Humskoj zemlji – Hercegovini. Sultan mu je dao dopuštenje da
Dilmasber, mjesto na ulazu u Mramorno more s azijske strane, nazove
Herseg – Hercegovina. Umro je kod Haleba (Aleppo, Sirija), a sultan
Selim je izdao naredbu da mu se tijelo prenese i pokopa u Dilmasber,
na mjesto gdje je podigao svoju zadužbinu blizu mjestašca Hersek,
gdje je 1516. godine pokopan.
Fotografija: Turbe Ahmed-paše
Hercegovića i džamija koja nosi njegovo ime.
Nova knjiga u našoj biblioteci: Heath W.
Lowry - Hersekzade Ahmed-pasa (engl.)
(Tibor/cidom)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen