Jedan novogodišnji...

...bio je i lani, ali je i dalje aktuelan...

-Gdje ćete za Novu godinu?

-Pa mislili smo ići u Tursku, ali nećemo!

-A gdje ste bili lani?

-Lani smo mislili ići u Španiju, ali isto nismo!

Sretna vam Nova 2016. godina...

(spagos)

Neobična zabava: Jelka od 339 flaša žestokog pića

Dok se po starim dobrim običajima jelka kiti, jedna družina iz Tellingstedta u Njemačkoj, svoju jelku će popiti. Naravno, kad za to dođe vrijeme.

Njima je na um pala jedna „žestoka“ ideja i jelku su napravili od tačno 339 flaša žestokog pića Korn. Iako je završena sto posto, oni kažu da je samo „četrdeset postotna“. Računajući da je svaka flaša od 0,7 litara, jelka je „teška“ 239,6 litara, a opet računajući na one male čašice od 0,2 deci, to je ukupno 11.980 čaša. Na vrhu ove čudesne jelke kao ukras stoji jedna maxi flaša od tri litra, kao završni ukras.

Za precizno slaganje flaša, trebalo im je skoro sedam sati, pri čemu su za sami vrh koristili pomoć viljuškara, u jelku su ugradili i rasvjetu, tako da u noćnim satima izgleda impozantno.

Po prilici, društvo će tokom predstojećih praznika morati pozvati pojačanje, dok se jelka ne slisti.

Koliko će im vremena trebati za to, čuće se nakon praznika, ako se neko još sjeti da pri tome štopa vrijeme.
(izvor:bild)

Smail Špago
(Novasloboda.ba)

Autom do Starog mosta

...nek nije neka naša budala...

Turski državljanin s vozilom na Starom mostu

Od kako se na brojnim internetskim portalima pojavio snimak vozila „Seat Leone“, koji je pokušao preći Stari most, što je izazvalo oštru osudu i gnušanje javnosti u Mostaru, ali i šire, i brojne špekulacije o identitetu vozača, iz MUP-a HNK-a, za portal Novasloboda.ba, potvrđeno nam je da vozač nije Mostarac, već turski državljanin!

„Istragom smo došli do saznanja da je vozilom upravljao turski državljanin, inicijala B. G. On je vozilo „Seat Leone“ iznajmio od rent-a-car agencije na Aerodromu Sarajevu. Utvrđuju se okolnosti kako je uspio doći do Starog mosta, a najvjerovatnije se radi o neznanju i nepoznavanju terena“, kazao je za portal Novasloboda.ba portparol MUP-a HNK-a Ljudevit Marić.

Pošto se Stari most, kao zaštićeni spomenik, nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a, utvrdiće se i da li ima oštećenja na mostu.

„Protiv B. G. biće podnesena prijava zbog prekršaja Zakona o bezbjednosti saobraćaja“, dodao je Marić.
(Novasloboda.ba)

Nakon pokušaja prelaska autom preko Starog mosta (2)

Nakon skandala u Mostaru: Osmanović upozorio na obavezu poštovanja spomenika pod zaštitom UNESCO-a

Ministar civilnih poslova BiH i predsjednik Državne komisije za UNESCO Adil Osmanović oštro je osudio neodgovorno ponašanje vozača, koji je automobilom pokušao preći preko Starog mosta u Mostaru, saopšteno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Osmanović je upozorio na obaveze koje proizilaze iz Odluke o proglašenju Stare jezgre i Starog mosta u Mostaru nacionalnim spomenikom i spomenikom svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a.

Podsjetio je da je Stari most jedna od najpoznatijih građevina iz Bosne i Hercegovine u svijetu, te da ima nemjerljiv značaj kako u kulturno istorijskom smislu, tako i u turističkoj ponudi Bosne i Hercegovine.

„Pozivam sve nadležne institucije da u okviru svojih nadležnosti učine maksimum kako bi se spriječili događaji poput ovog u Mostaru. Očuvanje spomenika kulture zajednička je obaveza svih u Bosni i Hercegovini“, rekao je Osmanović.

Ove godine obilježeno je deset godina od upisa Stare jezgre i Starog mosta u Mostaru na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Desetogodišnjica upisa obilježena pod pokroviteljstvom generalne direktorice UNESCO-a Irine Bokove, što govori o značaju ovog spomenika za svjetsku baštinu.

(Novasloboda.ba)

Nakon pokušaja prelaska autom preko Starog mosta (1)

Policija traži osobu koja je automobilom pokušala preći Stari most

Mostarska policija preduzeće radnje na otkrivanju osobe, koja je u utorak naveče automobilom „Seat Leon“ pokušala preći Stari most, kazao je Feni glasnogovornik MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona Ljudevit Marić.

U srijedu ujutro na nekoliko mostarskih internetskih portala pojavile su se fotografije crnog Seata bosanskohercegovačkih registracijskih oznaka, u pokušaju prelaska Starog mosta, zaštićenog spomenika svjetske baštine.

Po Marićevim riječima, policija će na osnovu tih fotografija pokušati pronaći odgovornu osobu.

Za sada se ne zna kako će MUP kvalifikovati ovaj događaj.

(novasloboda.ba)

Rođeni u potrazi za starom slavom

Kad nema grada, nema ni tima. Ako Mostar nekad izroni ponovo kao grad, onda i Velez ima sanse.

Rođeni u potrazi za starom slavom: Velež je klub bogate tradicije, a zakovan za dno tabele

Klix.ba

Mostarski Velež trenutno zauzima posljednju poziciju na tabeli BHT Premijer lige. Šanse za opstanak u društvu najboljih su minimalne, a posljednjih dana većina prvotimaca napustila je Rođene.

Fotografije iz knjige o Veležu

Mostarski tim je klub sa bogatom tradicijom. Svima kojima je Velež jedna od životnih svetinja dočekali su u novoj sezoni novo razočarenje. Premda je to malo ko očekivao na početku sezone. Uzroka za ovakav ishod je mnogo. U nastavku teksta donosimo zanimljivosti vezane za klub iz grada na Neretvi.

Odgajane mnoge generacije

Velež je osnovan u junu 1922. godine. U ovom sportskom kolektivu odgajane su mnoge generacije vrsnih sportista koji su dostojno i sa velikim uspjehom branili boje svoga kluba. Nogometaši mostarskog tima uvijek su se odlikovali borbenošću i čvrstom vezom igrača i kluba. To je klub koji je bio rasadnik mladih talenata.

Kako je Velež dobio ime? Kada se raspravljalo o imenu mostarskog kluba bilo je više prijedloga. Većinom je bilo govora o radničkim sportskim klubovima sa sličnim imenima. Prisutni se nisu složili. Navodi se kako je neko predložio da se zove Hum po obljižnjem brdu iznad Mostara, drugi su predložili ime Hercegovina, ali su prijedlozi odbijeni. Tada je neko rekao da se nazove po planini Velež, a većina je prihvatila prijedlog.

Ovaj klub rođen je u borbi za radnička prva i političku slobodu. Velež je rođen kao dijete progresa tadašnje Komunističke partije čiji je simbol crvena boja. Imao je Velež uspjeha, padova, suza radosnica, ali je crvena boja uvijek bila Veležova. Tako je i danas.

Sedmi na vječnoj tabeli jugoslovenskog nogometa

Rođeni su bili neugodan rival svim klubovima u bivšoj državi. Na vječnoj tabeli jugoslovenskog nogometa zauzimaju sedmo mjesto. Od bh. klubova bolje plasirano je samo Sarajevo koje je šesto.

Mostarci su u nekadašnjoj ligi dva puta osvojili Kup Maršala Tita. Tako su 1981. godine u finalnom dvoboju pobijedili Željezničar, dok su pet godina poslije uspjeli savladati zagrebački Dinamo. Tri puta su bili drugi i to u sezonama 1972./73., 1973./74. i 1985./86.

Mnogi ljubitelji nogometa u gradu na Neretvi naglašavaju kako ostaje velika žal što ovaj klub nije osvojio naslov prvaka. Također, Velež je igrao i četvrtfinale tadašnjeg Kupa UEFA protiv holandskog Twentea. Bilo je to u sezoni 1974./75. Nekoliko generacija imalo je kvalitet u svim linijama te su igrali zapaženu ulogu u prvenstvu.

Imao je Velež u svojoj historiji sjajnih igrača i golegetera. Nabrojat ćemo neke Dušan Bajević, Muhamed Mujić, Vlado Zelenika, Kemal Šestić, Haldun – Leo Hrvić, Franjo Novak, Salem Halilhodžić, Franjo Vladić, Blaž Slišković, Sergej Barbarez, Vahid Halilhodžić, Enver Marić, Aleksandar Ristić, Meho Kodro, Predrag Jurić...

Gradski derbi Velež igra sa Zrinjskim. U izvještajima stoji kako su ova dva kluba svoje prve utakmice igralo još 30-tih godina prošlog vijeka. Kao i svaki vječiti derbi, i ovaj ima posebnu draž za navijače oba kluba. Posljednjih godina Plemići imaju više uspjeha u međusobnim duelima.

Izronit će Stari...

Svi ljubitelji nogometa u našoj zemlji vjeruju kako će se ovaj hercegovački tim vratiti na staze uspjeha. Ipak, za takvo nešto potrebna je veća podrška gradskih vlasti, ali i bivših igrača ovog kluba. Aktuelna situacija nije dobra i opstanak u ovom momentu izgleda kao nemoguća misija. Ipak, ako će preseljenje u niži rang promijeniti neke stvari, onda takav scenarij može biti prihvatljiv.

Rođeni su prije nekoliko godina ispali u niži rang bh. nogometa, ali su se nakon nekoliko sezona vratili u elitu. Mostarci često kažu: Izronit će Stari za one što ga vole...

(klix.ba)

E, svašta...Pokušao autom preći preko Starog mosta

Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne, svemir i ljudska glupost, samo što za svemir još nismo sigurni, davno je rečeno i zapisano.

Koliko me sjećanje služi, čuo sam za dva slučaja pokušaja prelaska autom preko Starog mosta. Jedan je bio u vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je neki talijanski vojnik pokušao preći preko mosta, i navodno je za taj pokušaj bio kažnjen od komandanta…i drugi slučaj…tamo negdje šezdesetih godina, kada je bio pokušaj prelaska sa fićom, nekog turiste, iz pravca Priječke čaršije, a u  tome ga je spriječila visoka stepenica ispod čardaka. Obe ove varijante sam čuo, ne postoji dokaza za njih, kao u ovom slučaju od 29. decembra 2015. godine, koji ćemo ostaviti zabilježen u arhivi. Raja očekuju da se objavi ime počinioca, a slike su dokaz učinjenog prekršaja, ulaska u zonu spomenika, u kojoj je zabranjen saobraćaj svih vozila…

E, svašta

Automobilom preko Starog mosta

Objava: Utorak, 29. prosinca 2015. 23:55

Izvor: Bljesak.info

Svaki put kad pomislite da vas više ništa u Mostaru ne može iznenaditi, promislite još jedanput.

Iako zvuči nevjerovatno, fotografija koju nam je poslao jedan čitatelj pokazuje kako je istinito – netko e u utorak provezao automobilom po Starom mostu.

Riječ je o automobilu Seat Leon, bh registarskih oznaka.

Spomenik uvršten na UNESCOvu listu svjetske baštine, kad nema turista,  poslužio je nekome kao pista za čudne akrobacije.

(bljesak.info)

MOSTAR: Automobilom pokušao preći preko Starog mosta

Vozač automobila Seat bh. registarskih oznaka pokušao je u utorak naveče preći preko Starog mosta u Mostaru. Ovaj nesvakidašnji potez vozača iznenadio je mnoge Mostarce koji u novijoj historiji ne pamte...

Vozač automobila Seat bh. registarskih oznaka pokušao je u utorak naveče preći preko Starog mosta u Mostaru.

Ovaj nesvakidašnji potez vozača iznenadio je mnoge Mostarce koji u novijoj historiji ne pamte ovakav slučaj.

Kako kažu, vozač se nakon upozorenja vratio putem kojim je došao.

U MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona nisu obaviješteni o ovom slučaju.

Mostarski Stari most i stara gradska jezgra upisani su julu 2005. godine na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine.

(zvor: Fokus.ba)

Nezapamćeno

FOTOUBOD: Pokušao vozilom preći preko Starog Mosta!

MOSTAR - Znamo da ima svakakvih vozača, ali u Mostaru još nisu "nabasali" na ovakvog "pajdu"!

Ovaj nesvakidašnji potez vozača, koji je mislio preći preko Starog mosta svojim vozilom iznenadio je mnoge Mostarce, koji u novijoj povijesti ne pamte ovakav slučaj.

Kako kažu, vozač se nakon upozorenja vratio putem kojim je došao.

(dnevno.ba)

Sitan znamen: Stotinu zuba

Doseljenik, Mađar Gyula (Đula, Georg, Đuro) Krámer, je 1895. godine dovršio gradnju svoje poveće zgrade na dva sprata u Crkvenoj ulici, na mjestu koja do tada bijaše obično polje.

To je ona zgrada u današnjoj Onešćukovoj ulici, u kojoj je do prije 1992. godine bio Starački dom, a u prizemlju skladište obližnje štamparije.

Đuro Kramer, inače obrtnik obućar, je nakon dovršetka gradnje u ovoj zgradi otvorio gostionicu i gradski hamam – kupatilo, iliti Badhaus restaurant s pomalo čudnim nazivom „Hundert Zähne“ – „Stotinu zuba“ i dvoranu za razonodu. Ta razonoda je uključivala i probranu ponudu javnih dama.

Očigledno mu je stotinu zuba dobro zagrizlo u biznis, pa je Gyula napustio zanat i sav se posvetio ostalim aktivnostima koje je kuća nudila.

Od sveg tog silnog bogatstva i sjaja, ostade samo ruševina, iz čijeg zaglavnog kamena iznad vrata možemo iščitati godinu gradnje i inicijale vlasnika.

Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago

(novasloboda.ba)

Skijaški skokovi: Turneja Četiri skakaonice 64. put

Za ljubitelje zimnskih sportova uoči Nove godine, po tradiciji, Turneja četiri skakaonice, praznik za oči i uživanje u skokovima hrabrih skakača.

Turneja Četiri skakaonice počinje u Oberstdorfu, a završava u Bischofhofenu.

Oberstdorf:
ponedeljak 28.12. kvalifikacije 17.15 sati
utorak 29.12. skokovi 1. skakaonica 17,15 sati

Garmisch-Partenkirchen:
četvrtak 31.12. kvalifikacije 14 sati
petak. 1.1. skokovi 2. skakaonica 14 sati

Innsbruck:
subota. 2.1. kvalifikacije 14 sati
nedelja. 3.1. skokovi 3. skakaonica 14 sati

Bischofshofen:
utorak 5.1. kvalifikacije 17 sati
srijeda 6.1. skokovi 4. skakaonica 17 sati

Pobjednici, nakon neponovljive pobjede Svena Hannavalda 2001/02 na sve četiri skakaonice:

2001/02. Sven Hannawald (Njemačka)
2002/03. Janne Ahonen (Finska)
2003/04. Sigurd Pettersen (Norveška)
2004/05. Janne Ahonen (Finska)
2005/06. Jakub Janda (češka) i Janne Ahonen (Finska)
2006/07. Anders Jacobsen (Norveška)
2007/08. Janne Ahonen (Finska)
2008/09. Wolfgang Loitzl (Austrija)
2009/10. Andreas Kofier (Austrija)
2010/11. Thomas Morgenstern (Austrija)
2011/12. Gregor Schlierenzauer (Austrija)
2012/13. Gregor Schlierenzauer (Austrija)
2013/14. Thomas Diethart (Austrija)
2014/15. Stefan Kraft (Austrija)

Smail Špago
(Novasloboda.ba)

Kako Amerikanac objašnjava BiH

Vlasnik profila Geography Now u svom jedinstvenom načinu objašnjavanja zemalja širom svijeta dotakao se Bosne i Hercegovine.

On je u svom jedanaestominutnom videu pokušao objasniti historiju, geografiju pa čak i zastavu BiH. Naime, on vrlo detaljno objašnjava šta označavaju boje i zvjezdice na zastavi, te da boje predstavljaju mir.

Duhoviti Amerikanac je također pokušao da objasni kako se pravilno izgovaraju pojedine riječi.

On se zapitao kako Srbi, Hrvati, Bosanci i Crnogorci imaju različite nazive za jezik koji govore, kada se radi o istom jeziku i to je pokušao da ilustruje na primjeru engleskog sa različitim dijalektom.

On Bosnu i Hercegovinu naziva i balkanskom Belgijom, a u videu saznajte i zašto.

(Vijesti.ba / Avaz)

https://youtu.be/KO0rEwwyB0g    <<==kliknite link za video

I rukometasice Vardara u svjetskom trendu

Kažu da je rukomet grub sport, kažu "nije to za djevojke"... Međutim, rukometašice Vardara pokazale su svijetu da itekako mogu biti provokativne i da pariraju nenadmašnim ljepoticama sa sportskih terena - odbojkašicama.
Da se svijetu predstave u drugačijem svjetlu rukometašicama Vardara je pomogao njihov sponzor Pelisterka, koji je snimio kalendar o kojem se ovih dana naveliko priča u rukometnim krugovima. I malo šire...
Među Vardarovim rukometašicama su i tri hrvatske igračice, Andrea Penezić, Maja Sokač i Andrea Čović. U makedonskom proizvođaču vode rekli su da žele istaći "harizmu, senzualnost i sofisticirani sjaj igračica".
(nezavisne.com)

Majmunska posla: Čiji je mali?

Rijetka prinova! U zoološkom vrtu u Sydneyu, na svijet je došao jedan tonkin crnooki majmun, vrsta primata kojoj prijeti izumiranje.

Mladi dolaze na svijet sa izrazito svijetlom narandžastom bojom krzna, vjerovatno kako bi ih roditelji bolje prepoznavali.

Mladunče sa slike je odmah dobilo ime „Na gua“, što u prevodu znači „Mandarin za tikve“
(izvor:bild)

Smail Špago
(Novasloboda.ba)

Pogled u komšiluk: Kotor, Montenegro

Ponovno upoznavanje: Kotor, Montenegro

Lonely Planet behauptet von sich, Trends zu setzen.

Im nunmehr elften Jahr veröffentlicht der Reiseverlag Listen zu den Top-Ten-Zielen der kommenden Saison – und Hunderttausende Reisende folgen den Tipps. Und welche Stadt ist angesagt? Kotor in Montenegro.

Ein Anlaufpunkt für Kreuzfahrtschiffe ist die Hafenstadt (Foto) bereits. Nun gilt es, das Kleinod von der Landseite aus zu erobern. Die Stadt sei noch ein Geheimtipp: „In Kotors Labyrinth aus Gassen und von Kirchen umgebenen Plätzen gibt es nur eins zu tun: sich verlaufen und in den Alltag der Einheimischen eintauchen.“ Das mit dem Geheimtipp ist freilich übertrieben; allein auf Tripadvisor gibt es 1892 Bewertungen, wobei 1318 User die Altstadt „ausgezeichnet“ nennen. Hinfahren lohnt sich also, allein wird man in Kotor aber nicht sein.

(izvor:welt)

Neobične pojave: Ulice Rima ovih dana prljaju ogromna jata čvoraka

Rim se ovih dana nalazi pod invazijom ptica čvoraka, koje pri tome stvaraju i „padavine“, zbog čega stanovnici Rima razapinju kišobrane, iako u stvari ne pada prava kiša.

Iznad vječnog grada ovog decembru je svaki dan sijalo sunce. Umjesto prave kiše, pada kiša ptičijeg izmeta, i to ne u malim količinama. Milioni čvoraka prekrili su nebo iznad Rima, leteći u odvažnim formacijama, spuštajući se prema zemlji, pri čemu se prazne. Na odjeći prolaznika stvaraju se prljave fleke, a parkirani automobili bivaju ulijepljeni do neprepoznatljivosti. A kad je proteklog četvrtka palo nekoliko kapi prave kiše, situacija je postala kritična. Putevi uzduž rijeke Tibera, sa obe strane postali su toliko klizavi, da je jedna dionica zbog opasnosti po život morala biti blokirana.

Ptice se ne predaju, ne napuštaju ovo područje, a vlasti traže načina kako da ih otjeraju.

Korišteni su megafoni, kojima su imitirani glasovi ptica grabljivica. Međutim, u okruženju nema nikakvih ptica grabljivica, pa se čvorci i ne obaziru na takve zvukove. Po svoj prilici, jata čvoraka su ovdje našli idealno zimsko stanište i najvjerovatnije tu će ostati do kraja zime.

A prema biološkim nagonima, trebale su već odavno preletjeti ovo područje i odletjeti dalje prema jugu, u područja sjeverozapadne Afrike, i tamo ostati do proljeća.

Po svoj prilici, krivac za ovu pojavu je promjena klime.

(izvor:express)

Smail Špago
(Novasloboda.ba)

Žuta pahuljica

Na slici nije prikazan neki poremećaj u prirodi, niti nekakav žuti snijeg.

Na univerzitetu Cambridge, elektro-inžinjerka Rachel Garsed vršila je laboratorijska ispitivanja na jednoj novoj vrsti „čarobnog” materijala za 3-D ekrane sa tečnim kristalima. Pri tome je testirala kristale, jedan za drugim, stavljala ih pod napon različitih vrijednosti i ispitivala kako se ponašaju.

Rezultat svakog opita je fotografisala. Iako pri tome nije došla do rezultata koga je očekivala, ipak joj se posrećilo. Fotografija tečnog kristala dobila je prvu nagradu na jednom takmičenju fotografija iz stručne oblasti.
(izvor:spiegel)

Smail Špago
(Novasloboda.ba)

Prošle su 143 godine od zvižduka prve „šejtan arabe“ kroz Bosnu

Prva željeznička pruga u BiH puštena u promet prije 143 godine. Iako mnogi smatraju kako je gradnja pruga u našoj zemlji počela s dolaskom K&K monarhije, historijska je činjenica da je prvu trasu željezničke pruge u BiH izgradila turska vlast. Prva pruga izgrađena je na relaciji Dobrljin - Banja Luka, dužine 104,3 kilometra, a radovi na njoj okončani su 1872. godine, pred sam kraj osmanske uprave. To je bila željeznička pruga normalnog kolosijeka.

“Najzaslužnija osoba za dolazak željeznice u BiH je turski sultan Abdul Aziz Han”, napisao je Fevzija Ajdin, autor knjige „Historija željeznica BiH“. “Sultan je bio zadivljen ubrzanim razvojem industrije u BiH, pa je po povratku u Tursku naredio izgradnju pruge Carigrad-Beč. U aprilu 1869. godine sklopljen je ugovor sa grupom kapitalista, koje je predvodio baron Moris Hirsch, koji dobijaju koncesiju za gradnju pruge koja je trebala prolaziti kroz Bugarsku, Rumeliju i Bosnu.” Do potpune realizacije ove ideje nikad nije došlo, između ostalog jer se Srbija, tada pod velikim uticajem Rusije, negativno izjasnila o gradnji pruge i nije dozvolila da ona prelazi preko njene teritorije. U jesen 1871. godine, kada su položene šine od Bosanskog Novog do Prijedora, iz Siska su na dereglijama dopremljeni teretni vagoni za prevoz šljunka, a u novembru i prve dvije lokomotive. Smatra se kako je 24. decembar 1872. godine zvaničan datum puštanja u saobraćaj prve pruge.

“Narod je s čudom gledao u lokomotivu, jer nije mogao vjerovati da ‘zaprega ide bez konja’ i nazvao ju je šejtan araba, odnosno vražja kola”, napisao je Ajdin. Okupacijom BiH, austrougarska je uprava odredila da se pruga Banja Luka-Dobrljin osposobi, a za radove na njoj bila je zadužena Deveta regimenta ratne željeznice, kojom je rukovodio major Johan Tomašek.

Nekoliko dana prije dolaska voza, gradski telal je obavještavao: "Čuj, narode, čuj i počuj! Za tri dana, u prvu subotu ide šin-defil ili ajsliban iz Novog u Banjaluku, pa ko je za puta-nek se sprema!".
Kao i sve novotarije pojava voza izazvala je iznenađenje, ponekad i strah od snažnog zvižduka lokomotive. Novljane je bunilo i to kaka i zbog čega voz nema našeg imena.
Osluškivali su kako željezničko osoblje, u to vrijeme isključivo stranci nazivaju  voz pa su od tuđinskih naziva iskovali svoje: od francuske riječi "šmen d fer" nastade šin-defil, a od njemačke "ajzenban" nastade ajsliban. Stanovnici, oni najstariji, koji pojavom voza nisu vidjeli mogućnost boljeg i bržeg prevoza niti njegovu buduću ulogu nazvaše ga "šejtan araba" što na turskom jeziku znači "đavolja kola", valjda zato što je išao "sam".

Cijene prevoza bile su visoke pa su se ljudi teško odlučivali na put vozom. Jedno od pravila je glasilo; U putničke vagone ne primaju se paščad". Globe za prekršaje naplaćivale su se u srebru. Brzina voza bila je od 5 do 25 km/čas ali za mnoge ljude i to je bila - velika brzina!

U putopisu Francuski pisac Charles Yriarte koji je krajem 19 vijeka  boravio u Novom i u svom Putopisu, objavljenom 1902. godine, između ostalog opisao je trenutak pred polazak voza.

"... Nekoliko vojnika koji žure da stignu u svoje jedinice, žena i sluškinja pravoslavnog sveštenika iz Prijedora, dva veličanstvena muslimanska bega, bogato odjevena veleposjednika, koji naoružani do zuba idu da obiđu svoj posjed, zatim hrvatski apotekar iz Zagreba koji je u Banjaluci otvorio svoju filijalu, to su bili prvi putnici. Mašinovođa je Litvanac i govori nekoliko fracuskih riječi. Veliki je kontrast između industrijskog modernog oblika savremene lokomotive i izgleda osoblja koje sastavlja voz i opslužuje ga. Kondukteri i pratioci voza sa svojim dugim handžarima i ukrštenim starinskim puškama za pojasom, ukrašenim sedefom i srmom unosili su nemir u duše putnika, iako su im otvarali vrata  na vagonima. Zaptija, koji zvonom daje znak za polazak  voza, sa čitavim arsenalom oružja na trbuhu, više izgleda kao napadač navoz nego što liči na njegovog zaštitnika. Čekajući na polazak voza posmatrao sam kako iza srebrnih vrba, površinom Sane klize velike lađe po obliku nalik dahabijama sa Nila, a vukli su ih ljudi i koji na obali, pomoću konopaca..."

(izvori:željeznice.net, mandrak72.blog)

Malo drugaciji pogledi...

Sve je isto, ali malo drugačije: Mostar na raskršću Glavne ulice i Telceve...i Konjic na završetku Titove ulice na stanici...
(fotografije: facebook/ Konjic u slikama i CIDOM Mostar)

Kao u proljeće

Izgleda da će zima prije biti šarena nego bijela, kako je to uobičajeno.

Trenutne tempterature, koje se zadržavaju već sedmicama, u prirodi stvaraju jedan proljetni modus. U vrtovima i parkovima cvjeta cvijeće, beharaju voćke, kao u aprilu, ili maju. Dok se neko raduje kad vidi šarenilo boja na nekom grmu, drugi u nosu već imaju miris proljeća.

Botaničari objašnjavaju da je krajem oktobra bilo samo nekoliko hladnijih dana, koji su mirisali na eventualni snijeg i zimu. Temperatura iznad 10 stepeni Celzijusa pomjerila je početak zime.

Kako meteorolozi kažu, nešto hladnije bi moglo biti na razmeđu godina…
(izvor:sdz)

Smail Špago
(Novasloboda.ba)

Deset najzdravijih

Deset najzdravijih prehrambenih artikala koje trebate redovno konzumirati

Sve tako zdravo i sve iz vlastite bašče, u najbližoj okolini, osim avokada, ali njega možemo zamjeniti nečim sličnim,bližim,, što nam je nadohvat ruke…

(objavljeno na portalu: klix.ba)

Katering kompanija iz Birminghama Plyvine Catering otkrila je 10 najzdravijih prehrambenih artikala na planeti koji u sebi sadrže vitamine, minerale i hranjive tvari. Nisu skupe i ima ih skoro svaka obična kuhinja.

Limun
Sam limun ima više od 100 posto dnevnog unosa vitamina C što kontrolira nivo holesterola i jača kosti. Sastojci limuna sprječavaju rast ćelija raka i liječi upale.
Brokule
Polovica stabljike brokule sadrži više od 100 posto dnevnog unosa vitamina K i blizu 200 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina C. Jačaju kosti i uništavaju ćelije raka.
Tamna čokolada
Samo jedna kockica čokolade dnevno smanjuje pritisak. Kakao je bogat antioksidansima i flavonoidima koji smanjuju holesterol.
Krompir
Jedan crveni krompir ima 66 mikrograma folata folne kiselina koja obnavlja ćelije, a istu količinu sadrži šolja špinata ili brokula. Krompir jača imunitet zbog vitamina A i dobar je u borbi protiv raka.
Losos
Izvrstan je izvor Omega-3 masne kiseline koje smanjuju rizik od depresije, srčanih bolesti i raka. Oko 80 grama lososa sadrži blizu 50 posto dnevne doze niacina koji obnavlja ćelije i čuva vas od Alzheimera i demencije.
Orasi
I oni također sadrže Omega-3 masnu kiselinu koja je dobra i za kožu, a posebno štiti od lošeg utjecaja sunčevog zračenja.
Avokado
Provedene studije pokazuju da avokado smanjuje holesterol za 22 posto. Jedan avokado sadrži više od pola vlakana i 40 posto folate koju trebamo dnevno što smanjuje rizik od srčanih bolesti.
Bijeli luk
Snažan antibiotik koji se bori protiv svih bolesti, bori se protiv bakterija, a pogotovo je dobar za E coli. Također, smanjuje pritisak i holesterol.
Špinat
Sadrži lutein i zeaksantin koji podižu imunitet, a posebno su dobri za zdravlje očiju. Posljednja istraživanja pokazala su da je špinat najefektniji u ubijanju ćelija raka.
Grah, mahune i leća
Konzumiranjem ovih obroka četiri puta sedmično smanjujete rizik od srčanih bolesti za 22 posto, kao i rizik od raka dojke.

Zimsko vrijeme, toplo vrijeme

Bila mi je jedna topla zima, pjevalo se davno u pjesmi.

Izgleda da je došlo vrijeme zima, u kojima bi mogli ostati željni snijega, barem tamo gdje ga u ovo vrijeme obično ima i praviše.

Zimski centri ostaju bez zimskih sportova, bez zabave na bijelom, čak toliko da ni snježni topovi, koji začas vještački zabijele, makar staze sa skijanje i sankanje, kao u zimskom centru Tgelberg u Bayernu.

Kako se tamo vještački snijeg istopi vrlo brzo, nakon što ga izbace snježni topovi, tako se topi i nada da bi predstojeći božićni i novogodišnji praznici mogli proteći bez snijega.

Već sedmicama neprekidno ,iznad južne Evrope prostire se talas viskog pritiska koji vrijeme sa Sredozemlja gura preko Alpa, tako da su se na mnogim voćkama pojavili pupovi. Narednih dana prognoza glasi: ostaje oko 13 stepeni Celzijusa.
(izvor:sdz)

Smail Špago
(Novasloboda.ba)

Mostar, jutro, podne, večer: 23.decembar 2015.

vedro, jutarnje sunce, plavo nebo, sunce, podne kafa u Fejicevoj, vecer, mjesec zasjeo iznad Fortice...fotosi Ismail Braco Čampara

(spagos)

Topljenje glečera u Norveškoj i klimatske promjene

Na udarnoj strani svih glečera, koji se zbog klimatskih priomjena tope i povlače, sakuplja se istopljena voda i stvara jezero, kao na slici u prilogu, napravljenoj na glečeru Tunsbergdalsbreen u Norveškoj.

On spada u grupu od 28 glečerskih jezika koji se povlače naniže sa Jostedalsbreena, najvišeg glečera na Evropskom tlu. Kako se procjenjuje, zbog zagrijavanja zemljine kugle, ovaj glečer će do 2100. godine izgubiti 38 procenata svog volumena, kako stoji u izvještaju Norveške direktcije za izvore vode i energiju (NVE) iz Osla.

Norveška je zemlja koja sve svoje potrebe električne energije dobija iz hidroelektrana. Njihova jezera se pune od vode nastale topljenjem glečera. Norveška spada u grupu industrijskih zemalja, koja je na Konferenciji o klimi u Parizu obećala finansijsku pomoć siromašnijim zemljama, koje su zatečene klimatskim promjenama.
(izvor:sdz)

Smail Špago
(Novasloboda.ba)

Sretan Božić!

Sretan Božić! Happy Christmas! Frohe Weihnachten! Feliz Navidad! God jul! Glædelig jul! Joyeux Noël! Buon Natale! Vesel božič!

Za sve moje prijatelje širom svijeta! Na svim našim jezicima, kojim govorimo.

To all my friends around the world!

(spagos)

Istina o fotografiji sa čoporom vukova

(tekst je objavljen na bljesak.info)

Nažalost, radi se o još jednoj u nizu neprovjerenih priča koje su vodeći mediji 'pokupili' s Facebooka

Vjerojatno ste već vidjeli fotografiju čopora vukova koja kruži socijalnim mrežama i koja je objavljena na velikom broju domaćih portala. Fotografija koju prenose mediji opisuje organizaciju čopora vukova.

lako opis fotografije naočigled djeluje sasvim logično, originalna priča glasi ovako:

Pravi izvor fotografije, kako prenosi pixeliziram.com, je Chadden Hunter za Frozen Planet.

Navedena fotografija uopće nije zabilježena u Rumunjskoj, kako prenose portali, već na arktičkom krugu u sjevernoj Kanadi, u Nacionalnom parku Wood Buffalo.

Vukove je uslikao Chadden Hunter prilikom snimanja fantastičnog BBC-jevog serijala Frozen Planet, kada je ekipa pratila čopor vukova koji je lovio bizone.

Prema opisu fotografije sa BBC-ja, na čelu navedeng čopora se nalazi alfa ženka (koja je vođa ovog čopora), a za njom idu ostali vukovi u jednoj liniji kako bi sačuvali energiju, s obzirom da su u vrijeme kada je fotografija nastala temperature padale i do -40 ° C.

Ovako velik čopor vukova se uglavnom može vidjeti na sjeveru Amerike, a oni se obično pojavljuju tijekom zime kada je njihovo okruženje bogato hranom.

U ovom slučaju, bizoni koji žive na istom teritoriju su poprilično ograničeni hranom i dubokim snijegom, pa ih vukovi lakše love.

Vukovi koji žive u ovom nacionalnom parku su jedini vukovi na svijetu koji su se 'specijalizirali' za lov na bizone veće deset puta od sebe. Oni su također najveći i najsnažniji vukovi na Zemlji.

S druge strane, u nacionalnim parkovima Rumunjske je gotovo nemoguće vidjeti ovako velik čopor, s obzirom da, prema službenim podacima, prosječan čopor vukova koji žive u Rumunjskoj broji svega 4.4 člana.

Original fotografije pogledajte ovdje:

http://www.theguardian.com/environment/gallery/2011/oct/19/bbc-frozen-planet-in-pictures

A da li je čopor vukova u Rumuniji ili Sjevernoj Kanadi, u što nakon uvida u fotografije sa portala "Frozen Planet", nema sumnje da su napravljene u Sjevernoj Kanadi i u to vjerujemo sto posto, u prethodnom tekstu, koji je pokupljan sa društvenih mreža, najvaznija stvar je bila, kako je opisana taktika i struktura čopora.

U svakom slučaju iz poštovanja prema stvarnom autoru fotografije donosimo gornju ispravku...

(spagos)

Novo u izlozima: U prodaji knjiga „Mostar moj grad”

Od početka ove sedmice, u knjižari Izdavačke kuće IC u Mostaru može se nabaviti knjiga pod naslovom „Mostar moj grad”, prva knjiga o Mostaru iz edicije o bh. gradovima.

Ediciju o bh. gradovima pokrenula je izdavačka kuća Rabic iz Sarajeva u saradnji sa izdavačkom kućom IC iz Mostara. Već je objavljeno pet knjiga o Sarajevu pod naslovom „Sarajevo moj grad”, nakon čega se krenulo u poduhvat sa knjigama o Mostaru, a planira se izdavanje knjiga o Banja Luci, Jajcu, Travniku i Tuzli

U prvoj knjizi „Mostar moj grad” možete pročitati, između ostalih, i tekstove Huseina Ćišića, dr. Hazima Šabanovića, Ibrahima Kajana, prof.dr. Šimuna Muse, Miloša Crnjanskog, Tibora Vrančića, Mugdima Karabega, Dragana Miladinovića, Sergeja Lukača, Bogdana Bogdanovića, Miše Marića, Roka Markovine, Drage Marića…

Projekat je obiman, intresantan i potreban, a o tek objavljenoj knjizi o Mostaru govorili su:Gradimir Gojer i Pero Zubac.

„Na tragu izrazito uspjelog nakladničkog serijala o gradu Sarajevu poletni i seriozni sarajevski izdavač Rabic pokrenuo je ediciju i o gradu Mostaru. To je iznimno potrebita edicija, a o njenoj prvoj knjizi da i ne govorim. Jer, Mostar, ta cvjetna bašta bosanskohercegovačka, ta sevdalika u graditeljskom smislu, taj stoljetni centar duhovnosti, u kojem je plemeniti Šejh Jujo davno zapisao: ‘…ne kaži nikad u Mostaru da si učen…’, zaslužuje ovakovu knjigu, kakva je prva u seriji ove biblioteke. Emotivna, mostarska do balčaka, preozbiljna, a dostatno duhovna za doba u kojem živimo. Mostarska knjiga za Mostarce, ali i građane svijeta”, zapisao je mr. sci. Gradimir Gojer.

„Da bi svega nekoliko dragih ljudi u svijetu moglo sačiniti ovakvu knjigu o Mostaru, te da je jedan od njih Muhamed Hamica Ramić”, zapisaće Pero Zubac dodajući: „Dragocenim stvaralačkim trajanjem, ljudskom dobrotom, enciklopedijskim znanjem, darom pisanja, on je, na našu radost, odabran, da sačini prvu knjigu iz serije ‘Mostar moj grad’. I ono što sam pročitao, sa velikom radoznalošću i radošću sećanja i sretanja sa poznatim i nepoznatim tekstovima naklonosti Mostaru, dragocen je, nesumnjivo, doprinos osvetljavanju ovog grada najlepše svetlosti”.
Promocija knjige „Mostar moj grad” planirana je početkom februara u Mostaru, i početkom marta u Sarajevu.

Smail Špago
(Novasloboda.ba)

Sitan znamen: Prvi telegraf

Samuel Morse je prvi telegraf predstavio kao izum 1832. godine, a prva redovna telegrafska komunikacija u svijetu je uspostavljena 1838. godine između Londona i Birminghama.

Samo dvadeset godina nakon toga, 1858. godine, što je izuzetno kratak rok za ono doba, naš Mostar je uspostavio telegrafsku komunikaciju s Metkovićem – čak dvije godine prije nego je to uspjelo Sarajevu.

Tada je Mostar jedini u cijelom Bosanskom vilajetu imao telegraf.

Ovdje donosimo jedan sačuvani telegram poslan iz Metkovića za Mostar, a potičeiz 1884. godine.

Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago

(novasloboda.ba)

Zimski sportovi: Samo se staza bijeli

Da bi se obavio biatlon, jedna veoma popularna i gledana sporstka zimska disciplina, potrebne su skije, štapovi, puška i naravno snijeg.

A kad planina umjesto bijela ostane zelena, kao protekog vikenda u vrijeme održavanja Svjetskog kupa u biatlonu u njemačkom Hochfilzenu, zime nije bilo ni milimetra dalje od staze.

Sportisti su imali ono što im treba, bijelu stazu, opremu, ali i zelenu šumu i livade okolo.
(izvor:sdz)

Smail Špago
(Novasloboda.ba)

Mostar, prvi dan zime 22.12.2015

Mostar, prvi dan zime 22. decembra 2015, fotos Braco Čampara

...i sa istog mjesta prije nekoliko godina

Zima počela jutros u 5,48 sati

Mostar, Stari most pod snijegom 1968. godine

Na sjevernoj Zemljinoj polulopti počela je zima, dok je za stanovnike južne hemisfere počelo ljeto. Zima je počela jutros u 5,48 sati

Na dan početka zime, obdanica je najkraća, a noć najduža.

Sunce je izašlo u 7.13 čsatia, a zaći će u 16.43 časova, podaci su metoroloških zavoda u BiH.

Zimski solsticijum vrlo je značajan događaj u kulturama širom svijeta, a obilježava se uz pomoć karakterističnih drevnih astronomskih uređaja od kamena ili drveta koji su tako postavljeni da na 22. decembar dođu u savršen sklad sa izlazećim Suncem.

(novasloboda)

Najljepše Bondove djevojke

Zbog čega je agent 007 tako popularan? Naravno, zbog njegovih žena. U stilu 007, sedam omiljenih Bondovih djevojaka iz sedam njegovih filmova:

Halle Berry, u ulozi Jinx iz filma „Umri drugi dan“. Ljepotica sa kratkom frizurom iz posljednjeg Bronsanovog Bond filma, sa jednim od najvrućih zavođenja tajnog agenta.

Sophie Marceau, u ulozi Elektre King iz filma „Svijet nije dovoljan“. U nju su bili zaljubljeni teenageri iz osamdesetih godina i maštali kako ovakvu djevojku može imati samo
jedan: James Bond.

Barbara Bach, u ulozi Anje Amasove u filmu „Špijun koji me volio”. Djevojka s nevinim pogledom, plavih očiju i tamnoplavim loknama. Poznata po braku sa Ringom Starom.

Ursula Anders, u ulozi Honey Ryder u filmu „Dr.No”, ostala je upamćena po bijelom bikiniju u plavom Karipskom moru. Pored Sean Coneryja, u nju se zaljubio svaki gladalac filma.

Denise Richards, atomska fizičarka Dr. Christina Jones u filmu „Svijet nije dovoljan”, u mini bikiniju, kosom vezanom pozadi, uspješna naučnica, kakva se samo može zamisliti.

Isabella Csorpuco, u ulozi Natalye Simonove iz „Zlatnog oko”, bila je žena snova iz tog filma, što je naravno, tokom filma zapazio i Pierce Bronsan.

Monica Bellucci, ucvijeljena udovica Lucia Sciarra iz nanovijeg Bondovog filma „Spectre”. Zabilježena kao najstarija, ali i najljepša, u svim filmovima o Bondu. Iako se u filmu pojavila svega nekoliko minuta, o njoj i njenoj ulozi tek će se pričati.

Ni ostale djevojke iz preostalih devetnaest Bondovih filmova ne zaostaju nimalo iza ovih sedam. Ali, o njima drugom prilikom.
(izvor:playboy)

(Novasloboda.ba)