Biti u Mostaru, a ne vidjeti Blagaj?

Tekija, turbe i musafirhana na vrelu rijeke Bune u Blagaju iz XVII stoljeća smješten ispod kamene litice na kojoj se nalazi poznati srednjovjekovni grad Hercega Stjepana privlači posebnu pažnju zbog atraktivnosti pejzaža u kojem se nalazi i zbog specifičnih arhitektonskih vrijednosti sačuvanih do našeg vremena.

Blagaj i vrelo Bune

(iz knjige Heinrich Renner, "Bosnom i Hercegovinom uzduž i porijeko" 1896.)

"Da budeš u glavnom grudu hercegovačkom, pa da ne vidiš Blagaja ni vrela Bune, bila bi sramota, ako imaš i najmanje osjećaja za prirodne krasote, po gotovo, gdje se tu a njima spaja istorijski interes. Blagaj je nekada bio glavnim mjestom u zemlji, dok se je još zvala Humom i Zahumljem, a vladar je stolovao na Stjepanogradu. kojemu se još i danas uzdižu goleme ponosite ruševine na visokoj goloj stijeni, posljednjem ogranku Podveleža. Onda je, kaže narodna pjesma u Hercegovini, Mostar bio šeher, Blagaj varoš, a sada je naopako: Blagaj šeher, Mostar varoš. Blagaj je danas malo mjestance, no okoliš mu je zanimljiv, jer imaš ovdje da vidiš, što u takvoj veličajnosti možda nigdje više u Evropi ne ćeš naći. i što bi, da je u Švajcarskoj, svake godine domamilo tisuće i tisuće stranaca, - vrelo Bune".

fotografije: Mirsad Pintul, 23. septembar 2018.

(spagos)