Kako se pretpostavlja, sve je počelo kad je nekom vlasniku privatnog akvarijuma, ili, kako se sumnja, nekom prodavaču životinja u akvarijima, dosadio ovaj rak, i odlučio da ga jednostavno prospe u rijeku. Bilo je to 1995. negdje u Njemačkoj. Danas, 23 godine kasninje, posebna mutirana podvrsta mramornog raka proširila se kao kuga od Švedske do Madagaskara, od Njemačke do Japana. Ždere sve po redu, a uz to je prenosnik smrtonosne račije kuge.
Sve ovo su objasnili njemački naučnici u stručnom časopisu Nature, pri čemu su objasnili fenomen munjevitog širenja ove vrste raka. Oni su dokazali ono u šta se odavno sumnjalo, da je riječ o rakovima koji se razmnožavaju bespolno, odnosno iz neoplođene stanice, u ovom slučaju jajne. Na ovaj način, svi su potomci ženke i svi su potomci klonova svog roditelja, pa tako i praroditelja. Uz to je objašnjeno da je analiza pokazala šta se tačno dogodilo.
Riječ je o mramornim rakovima, koji normalno, u miru žive na Floridi, sve dok ljudi nisu primijetili da su riječni rakovi veoma jednostavni za uzgoj, bilo kao kućni ljubimci, bilo za potrebe istraživanja u laboratorijima. U jednom momentu, u nekom akvariju u Njemačkoj, došlo je do udvostručavanja genoma u stanici spermija, ukoliko je bilo riječ o mužjaku, ili genoma jajne stanice, ukoliko se radilo o ženki.
Uzrok za to, po pretpstavci naučnika, je nagla promjena temperature vode u kojoj se rak nalazio. I kad se taj rak uspio reproduktivno spariti sa drugim pripadnikom, ili pripadnicom svoje vrste, njihov potomak je bio sa donekle izmijenjenim genomom, što znači, posebne vrste. Ta nova jedinka je već bila sposobna da se razmnožava bespolno, što je očigledno nastavila činiti, i to vrlo agresivno.
Mramorni rak, izvorno se zove Procambarus fallax, a nova vrsta Procambarus falax f. Virgialis. Nova vrsta raka raste vrlo brzo, do 13 centimetara dužine, a polnu zrelost postiže već nakon četiri mjeseca. Potomstvo postiže stopom od 400 jaja, jedu sve, a pronašli su ga u svim vrstama voda, u rijekama, jezerima, barama, kanalima za navodnjavanje, ribnjacima i već godinama važi kao vrsta koja jede sve pred sobom i potiskuje prirodne, autohtone vrste slatkovodnih rakova.
Da je riječ o prvoj poznatoj vrsti raka koja se razmnožava bespolno, poznato je još od 2013. godine.
Od tada je ova vrsta raka stavljena na listu invazivnih vrsta. Ali, već do tada je već učinjena velika šteta. Pronađeni su primjerci ovih rakova u vodama u Njemačkoj, Slovačkoj, Italiji, Holandiji, Mađarskoj, Švedskoj, pa čak i u Hrvatskoj. Širom svijeta uočen je sve do Madagaskara, pa čak i do Japana. Smatra se da je već zauzeo petinu zemljine teritorije i velika je prijetnja opstanku najmanje sedam vrsta slatkovodnih rakova na Madagaskaru.
Ako se nastavi širiti agresivno, kao do sada, potisnuće sve endemske vrste, kazali su naučnici iz Centra za izučavanje rakova u Heidelbergu, Njemačka. Oni su uporedili DNK rakova uhvaćenih u vodama u Njemačkoj, i jednog kupljenog na Madagaskaru, i ispalo je da su genetski skoro identični, bez obzira što dolaze sa različitih strana svijeta.
Na Madagaskaru su ljudi otkrili da su ovi rakovi ukusni i veoma hranjivi, pa su ih počeli puštati u ribnjake i na rižina polja. Dokazati im da je to štetno, i da može izazvati ko zna kakve posljedice, veoma je teško.
Što se tiče početnog uzročnika, vlasnika osumnjičenog prodavača životinja iz akvarija iz Njemačke, koji je otkriven, istraga nije nmogla otići daleko, jer je davao kontradiktorne odgovore koji su odudarali od svih rezultata DNK analiza.
(nature)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen