Let je više od razgledanja

Stari Most / Mostar. 30.01.2019. god

S Mostarom je drugačije, s njim se nikad ne opraštam. Jer, Mostar možeš napustiti, al on ne napušta tebe. Uvuče ti se pod kožu, protiče ti kroz vene i sjedini se s tobom, a da nisi ni svjestan toga. I onda je kasno, nostalgija te zauvijek vuče ka gradu rođenom na obalama Neretve.
Aleksa Šantić

Mostar 30.01.2019 (snimci iz zraka)

Ukoliko Vam se fotografije sviđaju, podijelite ih sa svojim prijateljima. Na taj način podržavate i moj rad.

Hvala

Dženad Džino Photography

Luda igra klime: Paklene vrućine u Australiji

Dnevne temperature oko 50 stepeni. Životinje masovno izumiru!

Talas ekstremnih vrućina već više od nedelju dana hara Australijom, najviše dnevne temperature dosežu gotovo 50 stepeni Celzijusa, a ekstremne temperature i suša doveli su i do masovnog izumiranja životinja

Temperature ruše stogodišnje rekorde – prošle nedelje je čak pet dana bilo među deset najtoplijih u istoriji Australije.
Prvo se pojavila informacija da se na obalama rijeka nasukalo više od milion mrtvih riba, a potom su mediji objavili da je vrućina u samo dva dana ubila čak trećinu šišmiša u Novom Južnom Velsu.

Vrućine su dovele i do masovnog izumiranja divljih konja.
Rendžeri su u blizini Alis Springsa pronašli više od 90 mrtvih, izgladnelih i dehidriranih divljih konja.
Još više od 200 ih je pronađeno u izuzetno teškom stanju i zbog toga je izvršena eutanazija.
Jedan od stanovnika, Ralf Tarner, objavio je stravične fotografije mrtvih konja. Na području na kojem su pronađeni mrtvi konji inače se nalazi jezero. Konji su navikli da piju iz tog jezera, a kada se isušilo, jednostavno nisu imali kuda da odu na vodu.
Lokalno stanovništvo i rendžeri za BBC kažu kako zbog vrućina na ovom području od žeđi izumiru i magarci, pa čak i deve.
U brojnim gradovima su srušeni istorijski temperaturni rekordi.
U Adeleidu je izmjereno čak 46,2 stepena, a u Seduni nevjerovatnih 48,6 stupeni.
Meteorolozi nemaju dobre vijesti – najavljuju da će talas vrućina potrajati danima.

(web)

Dan bez cigarete 31. januar

Cjelodnevni događaj „Život u dimu – spasi me!“ održava se u Banjaluci, Mostaru i Sarajevu. Danas 31. januara na Dan bez cigareta.

Kreativna interaktivna video prezentacija „Život u dimu – spasi me!“ organizirana je u sklopu inicijative Klima Bez Dima i nastavak je napora usmjerenih ka podizanju svijesti građana BiH o štetnosti pušenja i posljedicama pasivnog pušenja kojem su svi, pa i djeca, trudnice, starije osobe, konstantno izloženi u svim javnim prostorima u BiH.

Inicijativa Klima Bez Dima ovim događajem pokreće i kampanju za prikupljanje 10.000 glasova kao njihovo obećanje za stvaranje okruženja bez duhanskog dima i ljepše svakodnevnice za sve građane u BiH.

U saopćenju Inicijative Klima Bez Dima navodi se da će 10.000 glasova biti i poruka donosiocima odluka u zakonodavnim tijelima oba entiteta da što hitnije rade na donošenju i implementaciji zakonskih rješenja koja će bolje regulirati ovu oblast, shodno evropskim praksama i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

Inicijativa Klima Bez Dima je pokrenuta u sklopu projekta Smanjenja faktora zdravstvenih rizika u BiH kojeg podržava Vlada Švicarske, a implementira Svjetska banka u partnerstvu s resornim ministarstvima zdravstva, obrazovnim medicinskim ustanovama, sportskim klubovima i drugim lokalnim partnerima – navodi se u saopćenju.

(Fena)

Oproštajni nastup

Japanski car Akihito i carica Michiko mašu njihovom narodu za oproštaj. Oni su 2. januara održali svoj poslijednji novogodišnji nastup u Carskoj palati u Tokiju. Više od 150 hiljada ljudi je došlo da ih pozdravi i prisustvije tom događaju.

Car Akihito (85) će za nekoliko mjeseci, tačnije 30. aprila, zahvaliti na dužnosti, što je jedan neuobičajeni postupak.

Nakon toga dana, carsku dužnost će preuzeti njegov sin, prijestokonasljendik Naruhito (58).

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Otkup duhana na Bajram – Musavat br. 2. iz 1907. godine

Fabrika duhana Mostar

Duhanska stanica Ljubuški

U časopiu Musavat, broj 2 iz 1907. godine objavljen je tekst:

“Predaja duhana.

Lanjske godine otkupni uredi duhana u Mostaru i Ljubuškom nijesu se obazirali na naše mubarek dane Bajrami-šerifa, nego su redovno radili kao i da nije nikakova svetkovina, a Muslimani koji nijesu pristupili otkupnom uredu izgubili su svoj godišnji hak. – Ovo nije pravo, nego očita nezakonitost koja otvoreno udara po svetinji naše vjere i po našim bitnim materialnim interesima, pa stoga odlučno tražimo da se ta nepravda ove godine ne ponovi”.

I prije austrougarske okupacije duhan je bio raširen po cijeloj Hercegovini, a fra Petar Bakula 1865. godine piše da u Brotnju (današnja opština Čitluk) gotovo svaka kuća uzgaja duhan. Tako je bilo i u ostalim područjima južne Hercegovine.

Valja napomenuti da je velike zasluge za širenje duhana u Hercegovini imao Ali-paša Rizvanbegović. Za njegove vladavine „kukuruz, krumpir i duhan morao je svako gojiti, bilo milom bilo silom, gdje je god to klima dopuštala“.

Austrougarska je vlast odmah zapazila visok kvalitet hercegovačkog duhana i stoga je vlastima bio cilj proizvesti što više kvalitetnog duhana. Istovremeno su dovedeni stručnjaci iz ostalih dijelova monarhije da rade na unapređenju proizvodnje. Bio je to početak stručnog rada u duhanu uglavnom kroz duhansku pokusnu službu i jaku kontrolu kvalieta. Godine 1875. Hercegovina je proizvela 150.000 oka duhana (oko 200.000 kg). Već 1888. godine, samo Tvornica duhana u Mostaru je proizvela 277.300 kg duhana za pušenje i nevjerovatnih 6, 127. 000 komada cigareta, koje su ručno motale vrijedne radnice, jednu po jednu. Te iste godine, Hercegovina je proizvela 3,100. 000 kg duhana, što predstavlja povećanje od nevjerovatnih 1 500 posto. Ove brojeve navodimo kako bi se uočio značaj i unapređenje proizvodnje u to doba.

Priredili: Tibor Vrančić / Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Luda igra klime: Čikago hladniji od Antarktika, Aljaske i Sjevernog pola, temperature do -53°C

Djelove Sjedinjenih Američkih Država do kraja nedelje zahvatiće veoma niske temperature koje će se spustiti i do minus 53°C (-64°F), upozoravaju meteorolozi.

Najhladnije će biti već u srijedu, a Čikago će biti hladniji i od Antarktika, navodi BBC, dodajući da se ovako niske temperature dogadaju jednom u 25 godina.

Temperature znatno ispod nule osetiće najmanje 55 miliona ljudi.
Vanredno stanje proglašeno je u Viskonsinu, Mičigenu, Ilinoisu, Alabami i Misisipiju, a vlasti u Ajovi su upozorile građane da tokom boravka na otvorenom ne udišu duboko i ne govore mnogo.
Više hiljada škola je zatvoreno, uglavnom na sjeverozapadu SAD.
Američki meteorološki zavod objavio je da bi i samo 10 minuta boravka na ovakvoj hladnoći moglo da dovede do ozbiljnih promrzlina.
(eu.usatoday)

Hodočašće u snježnom pejsažu

Scena iz autonomne oblasti Gannan, na Tibetu u Kini, na prvi pogled podsjeća na neko davno prohujalo stoljeće.

Tradicionalno obučeni budistički hodočasnici prolaze kroz jedno planinsko selo, samo jedan dječak, obučen u „modernu“ odjeću, sa platičnom kesom u ruci, kao neki putnik kroz vrijeme, ispada iz okvira ove procesije u snježnom pejsažu.

Gannan u Kini važi za mjesto na kojem se duša oslobađa.

Kineski fotograf He Jing je ua fotografiju pobožnih hodočasnika osvojio prvo mjesto u kategoriji „Hot/Cold“ (pojedinačne slike) na takmičenju „Travel Photographer of the Year Awards (TPOTY)“ 2018.

Gannan je i njemu donio sreću.

Takmičenje „Travel Photographer of the Year Awards“ se raspisuje svake godine u Londonu.

(Fotomagazin)

(NovaSloboda.ba)

Na sceni ponovo, nakon dva stoljeća

Roman „Frankenstein“ od Mary Shelley (tajno objavljen 1818.) i dva stoljeća nakon objavljivanja još uvijek je popularno štivo. U Cirihu, Švicarska, ovih dana je izvedena svjetska pozorišna premijera aktueliziranog zastrašujuće klasika.

Pisac Dietmar Dath napisao je nastavak poznatog romana, koji je sada prilagođen za izvođenje na pozorici. To je priča o naučniku Viktoru Frankensteinu, jednom visoko inteligentnom liku, koji u poluilegalnoj ispitnoj laboratoriji, kroz krvavu borbu želi pronaći jednu novu besmrtnu vrstu. Dathov roman o modernom Frankensteinu bavi se važnim suvremenim pitajima, obećava dobru predstavu u pozorištu, koju je za pozornicu inscenirao režiser Stefan Putzer, jer konačno, ljudi danas imaju problema sa praćenjem novih pronalazaka, zbog enormne brzine istraživanja i stvaranja, a posebno održati korak sa vještačkom inteligencijom.

(spiegel)

Sniježna bajka

Nekoliko nijansi sive, jedna plava štrajfna i vrlo, vrlo mnogo bijele: Moglo bi se pomisliti da takva kombinacija boja može vrlo brzo umoriti posmatrača. Ali, sasvim je suprotno!

Fotografija snijegom i ledom okovane Arber kapele skoro da izaziva jedan šareni vatromet fantazije. Kao umjetničko djelo od šećernog preliva pojavljuje se sakralni objekat na skoro 1400 metara nadmorske visine. Ili, kao da vatrogasci, prilikom akcije u Gornjem Bayernu, nisu pod kontrolom mogli držati uređaje za gašenje pjenom.

Elfie Pertramer, novinar, kabaretist i originalni Bavarac, razmišljao je osamdesetih godina prošlog stoljeća, kako da se na Velikom Arberu pojavi magična šuma. On je svojim tekstom i u filmu sa kamermanom Martinom Lipplom, pokazao deset minuta šumske čarolije pod snijegom. Njegov tekst „Arbermandl“, u prevodu „Mali čovjek sa Arbera“, stvorio je kultni film, koji je „nebavarcima“ djelovao fantastično i još zagonetnije.

Na slici: Kao nadgrobne daske, drvena ograda podsjeća na pokojnike, koji su se brinuli o kapeli i njenom kulturnom održavanju tokom godina.

Ustvari, kapela je sakralni objekat s istorijom. O njoj se govori još od 1806. godine. Današnji izgled kapela je dobila 1957. godine, a kula od šindre sagrađena je 2015. godine.

Puno snijega i leda. Nepovoljni vremenski uslovi na skoro 1400 metara nadmorske visine, od Velikog Arbera stvaraju fantastičan krajolik.

(focus)

Dan kad su ovce jahale

Kada bi ovce znale pričati priče, vjerovatno bi jednog dana priču počinjale ovako “Bilo je to onog dana kada smo jahale na leđima ljudi…“

Moguće da se životinjama i dopala ovakva situacija, ali ljudima, skoro sigurno da nije. Jake padavine u predjelu Sanilurfa na jugoistoku Turske pretvorile su tlo u duboku kaljužu. U jednoj od njih zaglavilo je 67 ovaca i nekoliko magaraca, te ljudima nije preostalo ništa drugo, nego izuti cipele, pregaziti kaljužu do životinja, staviti ih na leđa i jednu po jednu ih izvući na sigurno.

Ovce su u Turskoj, uostalom kao i kod nas, veoma cijenjene zbog njihove raznovrsnosti, zbog mesa, mlijeka i vune.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Danska prvak svijeta u rukometu

Reprezentacija Danske osvojila je titulu prvaka svijeta savladavši u skandinavskom finalu selekciju Norveške, uvjerljivim rezultatom 31:22.

U proteklih 18 dana na tlu Danske i Njemačke odigrano je uzbudljivo Svjetsko rukometno prvenstvo, a za titulu prvaka svijeta večeras su se borile skandinavske zemlje Danska i Norveška.

Nošeni fantastičnim igrama najboljeg igrača turnira Mikela Hansena Danci su došli do finala u koje su Norvežani pak stigli zahvaljujući najboljem golmanu turnira Espenu Kristensenu.

Norvežani i Danci su se za prvu titulu svjetskog prvaka borili pred prepunom dvoranom u danskom Hemingu.

Danska je pobijedila rezultatom 31:22 i prvom titulom prvaka svijeta upotpunila vitrinu u kojoj od ranije ima pehare osvojene na evropskim prvenstvima i Olimpijadi.

Norvežani ni u drugom finalu nisu uspjeli doći do zlatne medalje, mada je i plasman u finale zapažen uspjeh s obzirom da su iza sebe ostavili trećeplasiranu Francusku i četvrtoplasiranu Njemačku.

Naredno svjetsko prvenstvo igrat će se za dvije godine u Egiptu. Na njemu će prvi put učestvovati 32 reprezentacije umjesto dosadašnjih 24.

Konačni poredak

1. Danska
2. Norveška
3. Francuska
4. Njemačka
5. Švedska
6. Hrvatska
7. Španija
8. Egipat
9. Brazil
10. Mađarska
11. Island
12. Tunis

13. Katar
14. Rusija
15. Makedonija
16. Čile
17. Argentina
18. Srbija
19. Austrija
20. Bahrein
21. Saudisjka Arabija
22. Sjeverna i Južna Koreja
23. Angola
24. Japan

(sport)

Najbolji grah iz Livča

Održana 5. Grahijada na Rujištu

U organizaciji Planinarsko-smučarskog društva (PSD) “Prenj” iz Mostara, na Rujištu je 27. januara 2019. održana peta po redu Grahijada – takmičenje u pravljenju graha.

Stručni žiri sastavljen od pet članova je izabrao najbolji grah.

Za titulu najboljeg graha borilo se 25 ekipa.

Prvo mjesto osvojio je “Livač”, drugi su bili “Old Beans”, a treća ekipa nazvana “Gimnazija Mostar”.

Raja je za najbolji grah odabrala onaj Udruženja građana “Zajedno za naš grad”.

Osim takmičenja u pravljenju graha, za sve posjetioce je organizirana i prigodna tombola.

Pred samu trku kamila

Ako niste znali: Abu Dhabi u prevodu znači „Otac antilopa“. Ali, ako se malo pažljivije pogleda,  Emiratima u Perzijskom zalivu, prije bi odgovaralo ime „Otac kamila“. Tamo postoje safariji na kamilama, show programi sa kamilama, odgajivači kamila, pijace kamila i naravno – trke kamila.

U Liwa Oazi, na slici, gospodin u bijeloj Knduri, kako se tamo naziva bijela, lagana košulja duga do zemlje, vrši poslijednju provjeru kamila pred trku.

On sam neće jahati na kamili, jer se na jugu ove  zemlje, umjesto pravih džokeja koriste daljinski upravljani roboti, koji bičem tjeraju kamile u bjesomučni trk do pobjede.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Jedna zaprave „cool“ fotografija

Meteorološka stanica na Fichtelbergu, na 1125 metara nadmorske visine na Erzgebirgeu u Njemačkoj, pokrivana je debelim slojem snijega i leda. Fotografija je napravljena uz pomoć drona, autor Jens Berger.

Onome ko gleda ovu fotografiju, logično se nameće pitanje: Moraju li meteorolozi, da bi ušli u svoje prostorije pri ovakvom vremenu, koristiti neko sredstvo protiv odleđivanja brava? Odgovor: Ne! Odnedavno u ovoj meteorološkoj stanici ne radi niko. Ona je potpuno automatizovana.

(bild)

Danas 5. Grahijada na Rujištu

27. januar 2019, 12:00 sati, fotosi Mirso

PSD 'Prenj' pozvalo je članove društva i građane Mostara na petu po redu Grahijadu.

Grahijada se održava danas, 27.01. na platou ispred planinarskog doma na Rujištu. Grah i čaj za posjetitelje sz besplatni - napominju organizatori.

Na Grahijadi se može probati i kuhano vino koje će pripremiti članovi 'Prenja' po "prihvatljivoj cijeni". Tokom grahijade biće organizovana i tombolu, a tombolski listić košta samo jednu KM.

Prostor oko doma na Rujištu je ograničen, a parkiranje automobila kod Planinarskog doma neće biti dozvoljeno.

Taj čudesni svijet – Slike dana

Staklena platforma koja nadvisuje Bangkok visoka je 314 metara. „Maha Nakhon Skywalk“ nalazi se na vrhu tornja King Power Maha Nakhon, najviše zgrade u glavnom gradu Thailanda.

U škotskom South Queendferryju kostimirani učesnici izvode tradicionalno novogodišnje kupanje u vodama rijeke Forth.

A u engleskom gradu Leeds, jedna obučena trkačica učestvuje u trci „Auld Lang Syne Fell“.

Dva „Diablo Walkera“ pokazuju svoje akrobacije sa diablom u Olenburgu, Njemačka, pred početak turneje“Fireworks of Gymnastic“.

U Londonu ,jedan kip Nippera, maskote HMV lanca, stoji u blizini stare fabrike gramofonskih ploča  „Old Vinyl Factory“. Kompanija koja upravlja muzičkim radnjama i knjižarama morala je po drugi put u zadnjih šest godina podnijeti zahtjev za bankrot.

Centralna snježna figura na izložbi „Sun Island International Snow Sculpture Art Expo“ u kineskom gradu Harbinu, duga je 106, visoka 32, a široka 20 metara. Napravljena je od 40 hiljada kubnih metara snijega.

Jedan sirijski dječak gleda kroz prozor autobusa koji ide prema Checkpointu Abu Duhur, u Idlib provinciji. Kontrolni punkt dijeli područje Sirije između pobunjenika i pripadnika Assadovog režima.

(web)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Putovanja su život

(tekst koji slijedi objavljen je na portalu klix.ba 24. januara 2019.)

Par prodao sve što je imao da bi proputovao 63 zemlje svijeta, posjetio BiH i Mostar.

Nicolas Ierino i Lau Cristianopar iz Argentine su rasprodali apsolutno sve što su imali kako bi posjetili sve zemlje svijeta. Do sada su posjetili 63 zemlje među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Nicolas i Lau su u vezi tri godine. Posljednju godinu su odlučili provesti putujući. Proputovali su do sada 63 zemlje i obišli više od 150 gradova.

"Mi smo veoma aktivni, nemamo mira. Iako nam nedostaju naši prijatelji, porodica, hrana i običaji, jednostavno obožavamo putovati i to nikada nećemo prestati raditi. Ponekad se vratimo kući, napunimo baterije i krenemo iznova", napisali su na svojoj stranici.

Smatraju da treba živjeti život kao da je svaki dan posljednji. Uvjereni su da niko od nas ne bi volio dočekati svoj kraj na radnom mjestu, a da nikada nije vidio sve ljepote svijeta.

"Želimo živjeti, eksperimentirati i raditi nove stvari. Ne želimo uobičajen život. Ustajanje rano, svaki dan u isto vrijeme, oblačenje iste odjeće, odlazak na isti posao. Brak, djeca, kupovina kuće, dobrog auta... Do penzije. I gdje je tu život?", zapitali su se.

Par je posjetio i našu zemlju, tačnije Mostar koji ih je oduševio.

"Posjetili smo Mostar, to je prekrasan stari gradić koji još uvijek nosi ožiljke od rata u kojem se borio za svoju nezavisnost. U gradu ima i dosta džamija, jer su stanovnici većinom muslimani", napisali su svoje impresije o ovom gradu Nicolas i Lau.

Neke od zemalja koje su posjetili su Portugal, Slovenija, Hrvatska, Kuba, Maldivi, Indija, Indonezija, Maroko, Egipat, Izrael, Turska i mnoge druge.

(klix.ba)

Srušen san o finalu!

Džaba euforija kad ima bolji!

Norveška srušila njemački san o finalu u rukometu

San njemačkog rukometnog tima i njegovih navijača je okončan. Norveška je u polufinalu bila prejaka za njihov tim i zaslužno se našla u finalu.

U uzbudljivoj utakmici u Hamburgu Norveška je pobijedila rezultatom 31:25 i u finalu će igrati protiv Danske (nedelja u 17:30).

Dok su Nijemci pazili na radijus kretanja norveškoj superzvijezdi Svenu Sagosenu, golove su postizali drugi: Rod Abelvik zabio je sedam, Bjarte Myrhol šest, Magnus Joendal četiri i Sagosen pet.

Christian Prokop je reagovao i koristio veterana Steffena Weinholda, koji je do ove utalmice tokom SP igrao veoma malo zbog problema sa mišićima. Bez velikog uspjeha.

U poslednje tri minute, navijači su se ponovo ponadali, pošto je Fabian Wiede uspješno završio kontra-napad i Njemačka je još jednom došla do dva gola minusa (25:27). Ali, tada se još jednom pokazala psihička stabilnost Norvežana. Za finale su postigli savršen rezultat 25:31. Njemačka će za bronzu igrati protiv Francuza (nedjelja u 14:30).

(sport)

Kako su se mijenjali junaci iz crtanih filmova

Zaštitni znaci su mu bile ogromne podlaktice, naškiljeno oko, zvižduk i naravno, mornarsko odijelo. Prije ravno 90 godina mornar Popaj je ugledao svjetlo dana. Kreirao ga je crtač Elzie Crisler Segar.

Špinat, kome Popaj duguje svoje mišiće, zapravo je došao kasnije. Popaj je u početku bio samo pomoćnik nekom drugom strip junaku u novinama, ali je ubrzo postao toliko popularan da je postao junak vlastite serije. Od 1933. godine zajedno sa djevojkom Olivom i njegovim protivnikom Blutom (Badža) pojavio se i u crtanim filmovima. Prije 15 godina, povodom Popajevog rođendana čak je i Empire State Building zasjala u zelenoj boji. Onda, konačno 1980. godine, slijedi oplemenjavanje, kada je režiser Robert Altman preuzeo grmljivog mornara i snimio mjuzikl u pravom filmu.

On je bio vjerovatno najpoznatiji miš ikada. Za braću Disney je 18. novembra 1928. godine došlo do velikog prodora sa debijem njihovog junaka crtanih filmova Micky Mausa. Slijedio je globalni uspon njihove kompanije, uz crtane filmove, stripove, lutke u obliku Mickeya, kao i mnogi drugi proizvodi sa likom poznatog miša.

Tokom godina, Mickeyev izgled se mijenjao nekoliko put. Od očiju, ušiju, njegovog odijela, do boje, sve to je išlo u korak sa vremenom. U njegovu opremu došle su rukavice i cipele. Čak je i njegov kolega na slici morao doživjeti čitav niz sličnih promjena.

„Stvoren“ kao nesretni patak 1934. godine u Disneyevom crtanom filmu „The Wise Little Hen“ , Donald Duck, ili kod nas Paja Paatak, izveo je samo jedan ples, ali je ostavio veliki utisak, tako da je postao dio Mickey Maus filmova.

Nesretni patak je ubrzo dobio ne samo prijeteljicu Daisy, nego i njegove sestriće Tick, Trick i Track, kao i strica Dagobert Ducka, ili Baju Patka, pri čemu se i sam optički mijenjao. U crtanim filmovima je dobio plavu, umjesto crne jakne. Vremenom je „izgubio“ dva dugmeta i postao malo obliji. Došao je i do zvijezde na Stazi slavnih u Hollywoodu 2004. godine. Nedavno je imao i povratak na televizijske ekrane. U novom serijalu „Duck Tales“ vraća se u Duckburg, a sa njim je i njegov stric Dagobert.

Belgijski crtač Pierre Culliford (1928 – 1992) poznat kao Peyo napravio je od malih plavih figura slavne ličnosti, Štrumpfove (u belgijskom originalu: Les Schtroumfs), koje su svjetlo dana ugledali 23. oktobra 1958. godina Prvi put su se pojavili u seriji „Johann i Pfiffikus“ časopisa Spirou. Slijedila je uspješna priča.

Pryo je napravio 16 albuma sa avanturama Štrumpfova. Njegov rad je nastavljen i 1975. godine slijedi prvi film kaoni televizijska serija, nastala osamdesetih godina. 2011. i 2013. slijede dva 3-D filma, a 2017. animirani film „Štrumpfovi – izgubljeno selo“. Krajem prošle godine, napunili su 60 godina.

Još dva junaka su debitovali pedesetih godina. 1959. godine su autor Rene Goscinny i crtač Alberto Uderzo stvorili „Asterixa“, najuspješniji francuski strip sa istoimenim protagonistom. Uvijek na strani Galije: njegov prijatelj Obelix. Zajedno prave herojska djela, zahvaljujući čarobnom napitku. Uspjeh dvojice junaka serije još uvijek je daleko od završetka…

U oktobru 2017. godine objavljen je još jedan nastavak „Asterix u Italiji“. Aktuelna izdanja crta Didier Conrad, a autor je Jean Yves Ferri. Dva Gala nisu popularni samo u stripovima. Teror nad Rimljanima došao je i na velike ekrane, tako da se 2012. godine pojavio čak četvrti dugometražni film „Asterix&Obelix – By Her Majesty's“, a u ulogama su se pojavili Edouard Baer (Asterix) i Gerard Depardieu (Obelix).

Još jednom junaku stripa dopušteno je da se proslavi kao filmska zvijezda. Da li ste ga prepoznali? Šešir, crvena marama, žuta košulja otkrivaju ko je to: Lucky Luke, kauboj, kod nas poznat kao Talični Tom, koji se brine o redu i zakonu, slavio je pojavljivanje na velikom ekranu 2009. godine. Igrao ga je Jean Dujardin. A kad je njegova priča počela na papiru

Belgijski crtač Morris počeo je seriju stripova sa ovim junakom još 1946. godine. Zadnja  njegova serija objavljena je 2002. godine. Danas ovog junaka stvaraju crtač Achde, a priču o usamljenom kauboju piše Laurent Gerra. Sa više od 30 miliona prodatih strip-sveski samo u Njemačkoj, to je je nakon Asterixa svakako najuspješnija strip serija.

(web)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)