Putovanje kroz vrijeme: Nekad i sad sa iste pozicije – Srednja ulica, pogled prema jugu iz 1900. i 2013. godine

Mostar nekad i sad, fotografije sa iste pozicije u vremenskom razmaku od nekoliko decenija, do punog stoljeća. Fotografija nikad nije dosta, kao i pogleda u blisku ili dalju prošlost, onoliko daleku, koliko to dozvoljavaju fotografije napravljene nekada u našem gradu, od strane znanih i neznanih fotografa.

Danas uporedni pogled na Srednju, ili Saueraldovu ulicu, kako se zvala oko 1900. godine i Fejićevu ulicu iz 2013. godine kako se ta ulica zove danas.

Srednja ulica je nastajala između 1470. i 1620. godine i to ispočetka kao produžetak Podkujundžiluka, odnosno veza prije izgrađene Sinan pašine (Atik) džamije na Mejdanu sa sjevernim izlazom iz grada.

U to doba, Srednja ulica je bila žila kucavica grada, koja se protezala paralelno s rijekom Neretvom i Glavnom ulicom. Vremenom su u njoj izgrađivani značajni administrativni i vjerski objekti, te je time sve više dobijala na značaju. U njoj su izgrađene Karadžozbegova i Roznamedžijina džamija, Vakufski dvor, te vremenom, kako se širila na sjever, i ostale zgrade.

U vrijeme austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini, između 1878. i 1918. godine, zajedno s mnogim graditeljskim promjenama u gradu, i Srednja ulica je doživjela preuređenje. U to vrijeme, ulica je nazvana Sauerwaldova (Sauerwaldgasse), u ime visokog državnog činovnika Karla von Sauerwalda, koji je tada radio u Mostaru i kome je Gradsko vijeće time ukazalo zahvalnost na izuzetnom zalaganju za razvoj i izgradnju Mostara. Ulica se protezala od Male Tepe pa sve preko Musale, ispred hotela Neretve i današnjom Lacinom ulicom sve do današnjeg Carinskog mosta. Bila je to prva ulica u gradu, koja je bila označena uličnom tablom, a što je kasnije poslužilo kao uzor za označavanje i ostalih ulica.

Nakon pada Austrougarske, Srednja ulica dobija ime Kralja Tomislava, čije ime je nosila sve do završetka Drugog svjetskog rata. Sadašnje ime ulice potiče iz perioda nakon Drugoga svjetskog rata i vezano je za braću Fejić, koji su porijeklom iz ove ulice, a poginuli su kao borci u borbi protiv fašizma.

Dolazak austrougarske vlasti, Mostar dočekuje bez ijednog hotela. Kako bi riješila taj problem, po brzom postupku, carska administracija odlučuje adaptirati bivši turski han na Mejdanu u hotel Casino. Prednost lokacije hotela je bila ta što je u neposrednoj blizini vojne pošte i Sauerwaldove (danas Fejićeva) ulice. Od 1880. godine, hotel je bio preuređen i u njemu otvorena prva mostarska bolnica – „Građanska hercegovačka bolnica“.
Priredili: Smail Špago, Tibor Vrančić, Ismail Braco Čampara

 (NovaSloboda.ba)