...a dospio je da skoči i sa Starog mosta u Mostaru...
Zagorova epopeja započeta je 1961.
godine u Italiji, kada su njegovi očevi Serđo Boneli i Galijeno
Feri postali dobri prijatelji i došli na ideju da stvore zajednički
strip. Novi junak trebalo je da se zove Ajaks po uzoru na grčko ime
Ajanta, velikog heroja iz Trojanskog rata, međutim, od toga se
odustalo kad su saznali da postoji istoimeni deterdžent. Iako ime
Zagor nema baš porijeklo u dijalektu Algonkina, već je kovanica
nastala od imena jednog junaka italijanskog nijemog filma
(Za-La-Mort) i drugog junaka stripa (Flaš Gordon), moramo priznati
da je njegova upečatljivost i prepoznatljivost sačuvana i danas.
Besmrtni duh i zaštitnik Zagor je nastao kao amalgam tada već
poznatih stripskih junaka Tarzana, Fantoma i Supermena. Divljina je
okruženje po kome se kreće, na sebi ima prepoznatljiv kostim i
pripadnici lokalnih plemena smatraju ga besmrtnim duhom i
zaštitnikom. Sve te karakteristike iskombinovane su i otjelovljene u
liku neustrašivog ljudskog diva nadljudske snage i volje. Možemo ga
posmatrati kao italijanskog superheroja koji je nakon tragičnog
doživljaja osjetio neukrotivu želju za osvetom, a potom se zakleo
da će vječno služiti pravdi i štititi bespomoćne. U pitanju je
smrt roditelja, koje je uspio da osveti, ali je slijep od želje za
krvlju i odmazdom izgubio i novog staratelja i drugog oca. Tada, u
vidu vizije, Zagoru se javlja Manitu, duh zaštitnik Algonkina i on
odlučuje da se posveti borbi za pravdu. Oblači majicu sa crnom
siluetom orla u žutom krugu i postaje mistična figura koja bdi nad
Darkvudom u potrazi za nepravdom koju treba ispraviti. Uzor mnogim
generacijama.
Prvo Zagorovo pojavljivanje na kioscima
bilo je u julu 1961. godine u Italiji, u danas neuobičajenom formatu
tzv. „kaiš“ stripova. Serijal nije bio toliko popularan u
početku, međutim, to se promjenilo posle nekoliko godina, a 1965.
promjenjen je format u prepoznatljive Boneli dimenzije, s reizdannjem
od prvog broja. Premijeru u Jugoslaviji Zagor je doživio 1968.
godine u čuvenoj ediciji Zlatna Serija, pod nešto drugačijim
formatom. U pitanju je legendardni 13. broj ove edicije, pod nazivom
Nasilje u Darkvudu (originalni naziv epizode bio je Rat). To je danas
jedan od najtraženijih pojedinačnih brojeva stripa među
kolekcionarima na Balkanu, koji na aukcijama, u zavisnosti od
očuvanosti, dostiže i vrtoglavu cenu od 800 €. Uprkos tome što
su neke epizode bile skraćivane za nekoliko strana, neobjašnjivo
cenzurisane i što hronologija nije odgovarala italijanskoj, Zagor je
brzo stekao veliku popularnost kod naših čitalaca. Dnevnik ga neko
vrijeme izdaje paralelno u Zlatnoj Seriji i Lunovom Magnus Stripu,
potom samo u LMS od 1971. do 1975, a onda se vraća u ZS sve do
ukidanje ove edicije 1992. godine. Mnoge generacije odrastale su na
Zagoru po njegovom pojavljivanju na Balkanu, jer on nije bio nešto
što je djecu i mlade ostavljalo zarobljene u kućama, bez želje za
igranjem napolju. Naprotiv, sam duh stripa je takav da ohrabruje sve
da vole prirodu i istražuju je, da posvete pažnju svijetu oko sebe
i da je za sve to potrebna zavidna fizička sprema. Takođe, učio je
čitaoce o raznolikosti i važnosti poštovanja drugih kultura, kako
da ne dozvole vještačkim podjelama da dovedu do nepotrebnih sukoba.
Ironično je što je prvo prekidanje edicije uslijedilo baš usljed
rata u bivšoj Jugoslaviji. Pokušaj obnove Zagorove edicije
uslijedio je neuspješno od Beogradske Press Agencije, potom je malo
ozbiljnije tome pristupio Horus, ali takođe kratkotrajno. Bili su tu
još i pokušaji izdavačkih kuća Vanini i Abaton, ali pravi uspjeh
dogodio se tek u februaru 2008, kad je na scenu stupio Veseli
Četvrtak. Ova kuća proslavila je deset godina postojanja, tokom
kojih je na kioske širom Srbije vratila Bonelijeve heroje, među
njima i Zagora. On se pojavljuje u nekoliko njihovih edicija, koje su
veoma popularne među čitaocima, i onima koji su nekad odrastali na
avanturama ovog junaka i onima koji ga tek upoznaju. U međuvremenu,
ostali smo i bez Bonelija i bez Ferija, ali Zagor je i dalje u naponu
snage, uprkos svojim godinama. Nadamo se da ćemo se još dugo
družiti s njim i njegovim saborcem Čikom, i da će i neke novije
generacije naučiti vrijedne lekcije od zaštitnika Darkvuda.
(citymag)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen