Dienstag, 27. November 2018

Nula euro novčanica: Ima li je stvarno i čemu služi?


Ona izgleda kao prava euro banknota, ima tipične sigurnosne karakteristike, odobrena je od Evropske centralne banke (EZB), ali nije sredstvo plaćanja: 0 euro novčanica.
O čemu se radi?
Novčanica je ljubičaste boje, veličine novčanice od 20 eura, ima vodene žigove, bakarne trake, hologram, mikro slova, nevidljive boje, serijska slova, kontrolne brojeve kao i tipične motive zemalja EU. Sve kao i prava euro novčanica. Sve, ali nominalnu vrijednost od 0 eura.
Ideja o štampanju bezvrijedne novčanice potiče od Francuza Richarda Fallea. On je od aprila 2015. godine kod štamparije vrijedonosnih papira Oberthur, koja je licencirana štamparija francuskih euro novčanica, štampao stotine hiljada novčanica od 0 eura.
Štamparije se, pri tome, morala pridržavati svih pravila EZB, i osigurati da se ova novčanice, ipak, razlikuje od pravih.
Novčanice se prodaju u turističkim centrima preko prodajnih automata, kao i u muzejima. Posao ide veoma dobro, a nakon Francuske, od 2016. godine, novčanice su se pojavile u Njemačkoj, sa njemačkim motivima.
„0 euro novčanica nije sredstvo plaćanja. To je samo jedna reklamni geg, prodaje se kao suvenir, a služi djelimično za privlačenje donacija”, objašnjavaju stručnjaci.
Na primjer, u Zoološkom vrtu u Duisburgu prodaju se za 3 eura, a na njima su oslikane životinje iz ovog zoo. Prva izdanja od po 5 hiljada komada su već rasprodata. Slične akcije su provela i neka udruženja, koja su na novčanicama oslikala istorijske motive, a prihod od prodaje ide isključivo u svrhu održavanja i rekonstrukcije ovih objakata.
Neka ograničena izdanja su postigla toliku popularnost da su im se cijene popele i na nekoliko stotina eura.
Ovo su kolekcionarske stvari, a one dobijaju na vrijednosti, kada im je broj ograničen.
U međuvremenu, prodaja se proširila i u drugim evropskim zemljama, tako da su od 2017. godine dostupne i u Austriji, Holandiji, Portugalu, Luksemburgu, Švicarskoj, Italiji, Grčkoj i San Marinu, a uskoro će ih slijediti Litvanija, Slovačka i Vatikan.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen