Iz životinjskog svijeta: Dobitnici i gubitnici klimatskih promjena

Pjegavi, ili šareni daždevnjak je jedan od gubitnika klimatskih promjena. Njegova vrsta je ugrožena kroz gljivično oboljenje vodozemaca, takozvanu chytridiomykozu, koja je podstaknuta globalnim zagrijavanjem.

Riba kabeljau, poznatija kao bakalar, sve više se seli prema sjeveru, a već sada je rijetka i u Sjevernom moru.

Smanjuje se, takođe, broj jastoga u Sjevernom moru. Ova populacija se sve više pomjera u hladnije vode prema sjeveru. Razlog, povećanje temperature morske vode, kao i nastanak nepoznatih vrsta. U zadnjih 40 godina, temperatura Sjevernog mora je porasla za jedan stepen celzijusa. Pri tome, u ovim vodama, neke vrste iz južnijih dijelova Atlantika mogu još uvijek dobro živjeti.

Klimatske promjene su naročito vidljive kod ptica selica. One se u proljeće vraćaju nazad. Ovo je problematično naročito za kukavice. One svoja jaja vrlo često polažu u tuđa gnijezda, kako bi na njima ležale druge ptice. Međutim, kad se vrate nazad, mnoge ptice su se već izlegle, tako da kukavice teško pronalaze gnijezda za svoje potomstvo. Ili, da same legu na jajima.

I obojeni muhar je ptica selica. Njegov povratak se poklapa sa navalom insekata, a pošto se zadnjih godina to dešava ranije nego uobičajeno,  a to je prije nego što se muhari vrate, oni se susreću sa velikim problemima prehrane.

I vuge se susreću sa problemima ranije prezasićenosti insektima. Pored toga, ova vrsta ptica spada u transsaharske ptice selice, koje svoja zimska staništa imaju južno od Sahare. Zbog klimatskih promjena, područja pustinje se šire, pa je samim tim i njihov put selidbe duži. Pri tome, veoma mali broj preživi naporno putovanje tamo i nazad.

Poljski puževi su nekada bili rasprostranjena vrsta u centralnoj Evropi. Klimatske promjene se čine veoma teškim za ove mekušce. Sve ih se rjeđe primjećuje.

Mrmoti, ili svisci, naviknuti su na zimski san od šest do sedam mjeseci. Njihovo buđenje izaziva vanjska temperatura. Globalnim zagrijavanjem, sada se buđenje se dešava mnogo ranije. A to za marmote znači nedostatak sna, ali i hrane.

Međutim, postoje i dobitnici klimatskih promjena. Tu spada ptica žuta pčelarica. Kao i mnogim drugim vrstama ptica, one imaju koristi od povišene temperature u centralnoj i sjevernoj Evropi. Hrane se pretežno insektima, a glavni lov su im opnokrilci, među kojima su nažalost i pčele.

Koruza buba, takođe, ima koristi od povišenih temperatura, koje doprinose njihovoj većoj reprodukciji. Tako se one šire na velikim područjima. Ono što je dobro za ove bube, štetno je šumama.

I na kraju, još jedan dobitnik klimatskih promjena. To je leptir golubiji rep, poznat i kao kolibri leptir. Povećane temperature sve do kasne jeseni, na ovu populaciju utiče veoma pozitivno.

(web)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)