Šetnja gradom kroz pet knjiga

(prilog koji slijedi objavljen je na portalu Glas Istre dana 6.11.2018. godine)

Mjesec Hrvatske knjige u Umagu: Šetnja gradom kroz pet knjiga

Tibor Vrančić živopisno je pred brojnom umaškom publikom predstavio grad bogate prošlosti - Mostar, kroz svojih pet naslova knjiga

Pamtljiv susret u umaškoj Gradskoj knjižnici priredio je Tibor Vrančić, s adresom u Umagu, kolekcionar, romanopisac i nakladnik koji je po prvi put živopisno u sklopu Mjeseca hrvatske knjige predstavio ili slikovitije kazati prošetao s umaškom publikom gradom bogate prošlosti – Mostarom, kroz svojih pet naslova knjiga.

Spasiti od zaborava

U prvoj knjizi "Mostar – krhotine prošlosti" tiskanoj u Umagu 2010. godine, Vrančić je kroz riječ i fotografiju, stavio u suodnos motive nekadašnjeg Mostara i promjene koje grad doživljava danas. Kroz svojevrstan mozaik, sačinjen od slika i tekstova uspio je o svakoj slici – temi, iznijeti neki zanimljiv detalj, nepoznatu istinu ili podsjetiti na neki nostalgičan doživljaj iz prošlih dana Mostara.

U drugoj knjizi "Ćesar na Ćupriji" Vrančić radnju romana stavlja u vrijeme posjeta cara Franje Josipa I. Mostaru kada je student Bogdan Žerajić, član Mlade Bosne, planirao izvršiti atentat na austrougarskog cara prilikom njegova posjeta Mostaru i Starom mostu 3. lipnja 1910. godine, dakle četiri godine prije izvedenog atentata u Sarajevu. Ovaj je važan događaj Vrančića nagnao da napiše povijesni roman ili romansiranu priču.

Treća knjiga "U sjeni zaborava" koja pomalo podsjeća na prvu, osim izuzetno bogatih opisa grada, običaja i likova, sadrži i pedeset autentičnih crno-bijelih fotografija o značajnim događajima i ljudima. Slikama i kratkim crticama u ovoj knjizi autor je želio otrgnuti od zaborava neka manje poznata zbivanja, a koja su se dogodila u gradu, te ostale zanimljivosti i neobične ljude koji su dali pečat gradu, a nisu bili toliko eksponirani u javnosti, opisujući i zakutke grada koji su možda nisu bili izloženi pogledu.

- Knjiga je prigoda da se barem zera zaborava spasi od potpunog potonuća u mrak, čime je dokazano da nije istinita ona stara kako vrijeme nosi zaborav, istaknuo je Vrančić.

Putopisi i fotografije

Četvrta knjiga koju je objavio 2017. godine zajedno s Ismailom Bracom Čamparom i Smajlom Špagom naslovljena je "Stambol u Mostaru". Namjera autora bila je da kraćim, starim tekstovima prikažu neka manje poznata događanja u gradu, bogatu prošlost grada koja je sazdana od sitnih, naoko nevažnih stvari, ali koje su imale svoju rolu u tkanju povijesti grada te pokazati kako ti događaji mogu biti koristan materijal za učenje iz prošlosti, a na korist budućnosti, kako se neke loše stvari ne bi ponovile, već da one dobre postanu primjer mlađim generacijama.

Peta knjiga "Perom i kamerom o Mostaru", opet djelo istih autora, bila je pokušaj predstavljanja Mostara kakvog su ga doživljavali brojni strani posjetitelji, jer, izuzetno je zanimljivo vidjeti svoj grad u očima stranca. Izabrani su najzanimljiviji dijelovi iz opsežnih putopisa i brojne fotografije fotografa kojima su dočarani davni običaji, ljudi, izgled grada prije stotinu i više godina. Za zornije predstavljanje Mostara iz tog rakursa u ovoj su knjizi autori prikupili i objavili podatke i tekstove pedesetak autora. Knjiga predstavlja jedan amalgam dva žanra – putopisa i fotografije.

Stari Mostar kakav pamtimo i aktualni u kojem stari/novi most spaja ili razdvaja zapadnu i istočnu civilizaciju Vrančić je približio posjetiteljima projekcijom mnoštva povijesnih i aktualnih fotografija grada i zbirom nepresušnih priča o jednom neobičnom gradu.

- Tek kada sam početkom devedesetih napustio Mostar, grad u kome sam odrastao, i preselio se u Umag, počeo sam istraživati i prikupljati stare fotografije i historiografske prikaze. Najviše je tome pomogao internet i razvoj društvenih mreža, zahvaljujući čemu sam se povezao s brojnim Mostarcima. Nostalgija i ljubav prema zavičaju vodile su me iz godine u godinu u nova otkrića i na kraju sam shvatio da imam toliko građe da je moram urediti i podijeliti s drugima. Povijest Mostara, bogatstvo koje ja u svojoj mladosti, kao uostalom i mnogi Mostarci, nisam znao prepoznati, postala je moja trajna inspiracija za pisanje.

Na kraju večeri, Tibor Vrančić predstavio je dio svoje kolekcije starih fotografija Umaga i naselja na Bujštini izražavajući time zahvalnost svojim novim sugrađanima, koji su ga toplo, uz veliku naklonost prihvatili i čestitali mu na svemu što je dosada objavio i ukoričio.

Program je vodio Neven Ušumović, ravnatelj umaške Gradske knjižnice.
(Sanja BOSNIĆ)