25, 26 Stari most. Kad je sultan Mehmed II. Osvajač (1450. – 1481.), poznat kao Mehmed kan, 1466. ili nešto kasnije, osvojio trg Mostovska tvrđava, što na turskom glasi küprü hisar (grad ćuprija ili grad s mostom), naredio je da se uzvodno uz Neretvu, na oko osam do deset metara od mjesta gdje će kasnije biti sagrađen Stari most u današnjem obliku, sagradi drvena ćuprija na lance, ali s mnogo čvršćim stegnom. Ćupriju su u početku štitile posade koje su bile smještene u dvije zatečene tvrđave uz stari Hercegov drveni most na lance.
Stanovnici Mostara uputili su sultanu Sulejmanu kanu molbu da im sagradi čvršću ćupriju za prelazak. Sultan je molbu uslišio i već u ljeto 1565. izdao prvu naredbu o gradnji ćuprije od čvrstog materijala na mjestu gdje se nalazi drvena ćuprija na lance sultana Mehmeda kana, poznate pod nazivom Čekrk (vitlo ili lanac u širem značenju). Za nadzornika gradnje imenovao je poznatog hercegovačkog prvaka Mehmed-bega Opukovića, poznatijeg kao Karađoz-beg, a za projektanta i graditelja Hajredina (turski Hayreddin), najboljeg učenika čuvenog neimara Sinana, graditelja ćuprije Mehmed-paše Sokolovića na Drini. Mimar Hajredin opredijelio se za položaj ćuprije između dva uzvišenja na kojemu su bile kule sultana Sulejmana kana, osam do deset metara niže nizvodno, gdje je Neretva uža i dublja. Pripreme za gradnju ćuprije otpočele su krajem 1565., a na klesanju kamena su radili kamenoklesari iz Popova polja i Dubrovnika.
Dolaskom u Mostar, Hajredin je zatekao most na lancima debljine “ljudskog stegna”. Hajredin most napravi s jednim lukom u preciznom polukrugu, s jedne stijene na drugu, a kako ostade zapisano, „liči na galeba, zaustavljenog u letu, koji svojim krilima dodiruje obje obale rijeke“. Raspon luka je 28,60 metara, a visina u zavisnosti od vodostaja, od 20 do 21 metar. Za gradnju je korišten kamen tenelija, odnosno miljevina, pronađen u blizini Mostara, u kamenolomu Mukoša. Svaki kamen posebno je obrađen, krajevi mosta se naslanjaju na kose, kamene upornjake. Gradnja mosta završena je 1566. godine.
S obje strane Staroga mosta bile su napravljene kapije koje su se preko noći zatvarale i nije se moglo preko mosta prelaziti. Kapija na lijevoj strani Neretve davno je porušena i za nju se, osim praga koji označava ujedno i početak Starog mosta, ne zna. Nije zabilježena ni na jednoj dosad objavljenoj fotografiji pa ovdje donosimo ekskluzivu gdje se vidi i ta kapija.
Kule oko Starog grada. Osmanlije su na uskom prostoru na početku Potkujundžiluka izgradili tri kule. Prva kula, koja je imala dva kata i most na podizanje, nalazila se u podnožju Suhodoline. Druga kula bila je smještena na ulazu u Potkujundžiluk iz smjera Male tepe. Ispod sebe je imala prolaz s kapijom koja bi se pred noć zatvarala, priječeći tako prolaz u Potkujundžiluk i dalje na Stari most.
Druga kula bila je smještena na ulazu u Potkujundžiluk iz smjera Male tepe. Ispod sebe je imala prolaz s kapijom koja bi se pred noć zatvarala, priječeći tako prolaz u Potkujundžiluk i dalje na Stari most. Treća je kula bila stražarska kula koja se nazivala Kulluk.
Pored ovih mnogo veće i poznatije su kule Tara i Halebinka. Ove kule su građene oko 1650. godine, jer ih i Evlija Čelebija spominje u svom putopisu iz 1664. g. Ovdje svakako treba napomenuti da je samo mala kula na lijevoj obali, nizvodno od mosta, zvana Nebojša ili Herceguša, sačuvala do danas svoj izvorni oblik, pa i svoje ime, i danas je ona najstarija postojeća građevina nastala još u predosmanskom periodu.
“Centar za informaciju u dokumentaciju Mostar - Cidom” i facebook grupa “Bosna i Hercegovina- fotoenciklopedija” došli su u posjed vrlo vrijednih fotografija grada Mostara iz 1891. – 1892. godine.
U naredniom periodu ćemo krenuti u poglede na grad Mostar iz tog perioda, uz kratke osvrte na objekte koji se vide na slici, a služeći se našom dosadašnje prikupljenom dokumentacijom i literaturom.
Na osnovu stanja, postojanja ili nepostojanja nekih objekata, sa sigurnoošću se može utvrditi da se radi o zimskom periodu između 1891. i 1892. godine.
Radi se o četiri fotografije – panorame koje prikazuju Mostar, pretežno na lijevoj obali rijeke Neretve, počevši sa sjevera, od Sjevernog logora, pa do juga i naselja Luka, s tim da se donja tačka ove mahale, Šarića džamija, ne vidi na ovim fotografijama.
Na ove četiri fotografije pogled smo zaustavili na 33 objekta ili područja, i uz zaokruženi pogled na slici, dali krartki opis onoga što se vidi na fotografiji.
(Cidom Mostar/BiH fotoenciklopedija)
(Džabirov, Vrančić, Špago)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen