Kamp za U-19 reprezentativce BiH

 

U-19 reprezentacija Bosne i Hercegovine okupit će se u ponedjeljak, 2. septembra u Međugorju, gdje će intenzivno trenirati tokom petodnevnog kampa.

Bh. juniori će u sklopu kampa odraditi četiri treninga i odigrati dvije kontrolne utakmice, koje će im pomoći u pripremama za predstojeće izazove.

Selektor Dubravko Orlović je pozive uputio sljedećim igračima:

Dino Kaiser (Fulham FC), Faris Mehić (FK Sarajevo), Alem Omerinović (Sandefjord Football), Tarik Banjić (FK Partizan), David Karačić (HŠK Zrinjski), Stefan Gudelj (FK Crvena Zvezda), Filip Taraba (NK Široki Brijeg), Emel Omerović (Esbjerg FB), Haris Kozarac (FC Luzern), Jusuf Terzić (FK Borac), Kenan Muharemović (Rapid Wien), Dženan Šabić (FK Željezničar), Anel Sefer (Grasshopper Club Zürich), Gabrijel Miočević (FC Koln), Ajdin Beganović (FK Sloboda), Emin Pajić (Valerenga Fotball), Anes Špago (SC Paderborn 07), Ahmad Tiro (FK Sarajevo), Darije Markočević (FK Crvena Zvezda), Senad Ćosić (Neuchatel Xamax), Admir Gojak (FC Ingolstad 04), Amar Milak (FK Velež), Malik Tubić (FC Schalke 04), Marko Brekalo (Parma Calcio), Pavle Đajić (FK Borac), Benan Hamidović (FC Magdeburg), Arno Lemable Dobrić (Roda JC Kerkrade), Hamza Redžić (FK Sloboda), Dijanis Dudić (Kolding IF), Afan Fočo (FK Željezničar), Benjamin Opanović (Kolding Boldklub).

Kamp za U-19 reprezentativce (nfsbih.ba)

(nfsbih.ba)

Godišnje vaganje

 

Velika i mala stvorenja su ponovo pregledana u Londonskom zoološkom vrtu, kao dio njihovog poznatog godišnjeg vaganja. Od divljih lavova do sićušnih merkata, svi stanovnici zoološkog vrta podliježu godišnjoj kontroli. Provođenje provjera težine i mjerenja ne samo da pomaže osoblju da pazi na dobrobit životinja, već im omogućava i da identifikuju trudnoću. I ne samo to, već pruža važne informacije za njihovu brigu, kao i za njihove vrste, jer su mnoge ugrožene u divljini i dio su programa uzgoja očuvanja. Težina i mjere životinja učitavaju se u zajedničku bazu podataka pod nazivom Sistem upravljanja zoološkim informacijama. Ovo pomaže zaštitnicima prirode širom svijeta da uporede važne informacije o hiljadama ugroženih vrsta.

Kontrola je trajala nekoliko napornih dana za zoološki vrt, a godišnji događaj je uslijedio samo nekoliko sati nakon što je Banksyjevo umjetničko djelo naslikano tamo moralo biti uklonjeno radi daljnjeg čuvanja. Djelo, koje prikazuje gorilu kako podiže kapak i dozvoljava brojnim pticama i foku da pobjegnu, zamijenjen je replikom u slengu: "Banksy woz ere", što znači “Banksy je bio ovdje” i nudi izvinjenje svim razočaranim obožavaocima ovog uličnog umjetnika. Slika na ulazu u zoološki vrt bila je deveti i posljednji rad u nizu slika životinja ovog umjetnika, nastalih širom Londona.

Na slikama:

Čuvarka pingvina Jess Ray odmjerava Humboldtove pingvine, ali mali bezobraznik joj se penje na nogu.

Čuvar kamila Mick Tiley tokom vaganja posvećuje veliku pažnju kamili Neomie.

Krznena svinja mangalica traži grickalice prije nego što dopusti da je osoblje izmjeri. Novopridošlice mladunčad lavova u zoološkom vrtu, Mali, Syanii i Shanti bili su u iskušenju da se popnu na vagu da vide kako rastu, a onda su se veselili oko nepoznate table, pokazujući posjetitocima svoje težine.

Banksyjev najnoviji rad pokazao je gorilu koja pušta druge životinje iz zoološkog vrta da pobjegnu.

(mail)

(NovaSloboda.ba)

Drveni balkoni

 

Vakufska palata u Srednjoj ulici, koja je izgrađena 1894. g. na mjestu nekadašnjeg Karadžozbegova mekteba i hana, je u svojoj historiji korištena u razne namjene. Prostor na spratu se odmah nakon gradnje dvora koristio za vjerske namjene, učionice i slično, Tek mnogo kasnije Vakufski dvor je poznat po tome što je u njoj bila smještena mostarska opština, jedno vrijeme i Muzička škola, a u novijoj historiji Modna revija. Prelijepu kamenu zgradu u pseudomaurskom stilu projektovao je arhitekt H. Nemeczek. Na oba kraja zgrade postojao je po jedan balkon, koji su u početku bili drveni, ručno izrezbareni u obliku arabeski, a koji su naknadno zamijenjeni čvrstom armirano-betonskom gradnjom. Iznad oba balkona je postavljena po jedna keramička rozeta – medaljoni.

Korišteni tekst iz knjige:

• Bio jednom jedan... - Tibor Vrančić, Smail Špago, Ismail Braco Čampara. (Neobjavljena knjiga), 2018.

Fotografije:

Br. 1. – Vakufska palača u Sauerwaldovoj (Fejićeva) - kafe Stadt Wien (fotograf: Anton Zimolo) 1910.;

Br. 2. - Vakufska palača u Fejićevoj, 2014.

Priredili: Tibor Vrančić, Smail Špago, Armin Džabirov (Cidom team: 20240815)

Prije 81 godinu – Izašao prvi broj Oslobođenja

 

Prije ravno 81 godinu, 30. augusta 1943, izašao je prvi broj Oslobođenja, tadašnjeg glasila Narodnooslobodilačkog fronta za Bosnu i Hercegovinu. Njegovi urednici i novinari bili su osvjedočeni antifašisti. Rodoljub Čolaković, Avdo Humo, Skender Kulenović potpisuju se već u tom prvom, historijskom i važnom broju, koji je odštampan u selu Donja Trnova, nadomak Bijeljine. Čolaković, prvi glavni urednik novina, radio je u zemljanoj rupi, tvrde njegovi biografi. O Kulturnom, kako su suborci zvali Avdu Humu, nekadašnjeg komandanta mreže ilegalaca u kojoj je bio i slavni Vladimir Perić Valter, možda više od svega govori sjajna knjiga “Moja generacija”, na koju nas je prije koju godinu podsjetila zenička izdavačka kuća Vrijeme. Skenderova “Stojanka majka Knežopoljka” nikad nije bila tek obična školska lektira, već poema o žrtvovanju i patnji drugih. Kada ovakav trojac udari temelje novinama, i to u jeku Drugog svjetskog rata, u doba u kome se tek nazire nada da će čovječanstvo slomiti Hitlera i njegove saveznike, malo je toga na stolu: možda tek vjera, ideja i riješenost da se zlo zaustavi. Čolaković, Humo i Kulenović, kao i svi drugovi koji su im pomagali da Oslobođenje ispuni svoju antifašističku misiju, kuriri poput Raifa Dizdarevića, koji je prvi broj našeg lista donio i predao partizanskom Vrhovnom štabu u jesen iste godine, u vrijeme pripreme zasjedanja AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, bili su avangarda dovoljno snažna da pod vođstvom maršala Tita udare temelje novoj Jugoslaviji i u njenom sastavu Bosni i Hercegovini.

Od osnivanja 1943. godine, "Oslobođenje" je prošlo kroz mnoge promjene i izazove, ali je uvijek ostalo dosljedno svojim osnovnim principima: slobodi govora, profesionalizmu i objektivnom izvještavanju.

Danas, "Oslobođenje" nije samo dnevna novina već se razvilo u modernu medijsku grupaciju koja obuhvata različite platforme i kanale. Trenutno u okviru medijske grupacije radi portal Oslobodjenje.ba koji pruža aktuelne vijesti i analize, portal Sport1.ba sa najaktuelnijim sportskim vijestima iz BiH i svijeta, MojaBiH.ba sa najsvježijim i najvažnijim vijestima za bh. dijasporu, bogatu podcast platformu Podcastoslobodjenje.ba koja pokriva širok spektar tema, dječiju štampu koja promoviše obrazovanje i zabavu za najmlađe, kao i televiziju O kanal koja svakodnevno donosi informativni i zabavni program, a puno toga je još u pripremi.

Ovaj razvoj pokazuje da "Oslobođenje" uspješno prati trendove i prilagođava se potrebama savremenog društva, ostajući relevantno i uticajno u svijetu medija. Kroz sve ove godine, "Oslobođenje" je ostalo simbol istrajnosti i profesionalizma, nastavljajući misiju informisanja građana sa integritetom i posvećenošću.

Pogledajte kratki video koji su pripremili: Andrej Bjeloš, Amir Papić, Igor Šakić, Davor Obrdalj i Nihad Katica. (na linku)

Oslobođenje - Šta sve može stati u 81 godinu: Oslobođenje postavlja nove standarde (oslobodjenje.ba)

Iz svijeta – Slike sedmice

 

Željeni koncert

Na jezeru Kozjak, 45 kilometara od glavnog grada Skoplja, astronom amater čeka savršenu sliku jedne zvijezde padalice. Svake godine 12. avgusta takozvani Perzeidi prolaze noćnim nebeskim svodom. Čestice, koje su često veličine samo zrna prašine, dolaze iz komete Swift-uttle i lete kroz Zemljinu atmosferu brzinom do 50 kilometara u sekundi. Meteori sagorevaju i stvaraju tipične svjetlosne tragove. Svi koji su ovoga puta propustili kišu zvijezda padalica mogu sačuvati svoje želje do 11. novembra. Tada će Tauridi ponovo pustili da s neba ponovo pada kiša zvijezda padalica.

Na rubu

Tamo gdje se Pacifik susreće s kopnom, valovi, kiša i oluje izjedaju litice. Klimatske promjene ubrzavaju eroziju koja je već odnijela domove duž obale Kalifornije. Željezničke linije također više nisu sigurne. Široka pješčana plaža nekada je odvajala šine željeznićke pruge "Pacific Surfliners" između San Diega i San Luis Obispa od mora. Sada je ostalo jedva nekoliko metara. Tokom posljednje tropske oluje "Kay", prugu su već na nekim mjestima zapljusnuli talasi. Pokušaji da se šine učvrste kamenom nisu uspjeli. Sada se razmišlja o pomjeranju rute, koja je popularna među turistima, još dalje u unutrašnjost.

Nijanse prošlosti

Gosti su bili oličenje Edvardijanske elegancije* na pikniku Summer Whites u Kenwood House, Hampstead Heath, sjeverozapadni London. Skup je organizovalo Društvo Salome, osnovano 2021. godine za one koji su fascinirani kulturom Edvardijanskog, Viktorijanskog i Art Deco doba**.

*U Ujedinjenom Kraljevstvu, Edvardijanska era bila je period s početka 20. stoljeća, koji je obuhvatio vladavinu kralja Edvarda VII od 1901. do 1910. godine. Obično se proširuje do početka Prvog svjetskog rata 1914. godine, tokom rane vladavine Kralja Georga V. To doba datira od smrti kraljice Viktorije u januaru 1901. godine, što je označilo kraj viktorijanske ere. Njen sin i nasljednik, Edward VII, već je bio vođa moderne elite koja je postavila stil pod uticajem umjetnosti i mode kontinentalne Evrope. Samuel Hynes opisao je Edvardijansko doba kao "ležerno vrijeme kada su žene nosile šešire sa slikama i nisu glasale, kada se bogati nisu stidjeli da žive upadljivo, a sunce nikada nije zašlo na britanskoj zastavi.

**Art Deco se odnosi na pokret između 1920. i 1940. godine. Art Deco stil se proširio iz Beča i našao svoje središte u Parizu. Ime dolazi od francuskog "art décoratif", što znači "ukrasna umjetnost". Izgovara se "ar deko" sa naglaskom na zadnjem slogu. Art Deco kombinuje luksuz i eleganciju sa modernim oblicima. Stil je prevladao prvenstveno u Francuskoj, odakle je osvojio SAD. Art Deco se tamo brzo razvio. Miami Beach čak ima i Art Deco kvart.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Pobjeda odbojkaša BiH na startu Paraolimpijade u Parizu

 

Uspješan start odbojkaša BiH na paraolimpijskom turniru u Parizu

Reprezentacija Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci pobijedila je Egipat sa 3:1 (26:28, 25:19, 25:23, 25:23) u 1. kolu A-grupe paraolimijskog turnira u Parizu.

Izabranici selektora Ifeta Mahmutovića u 2. kolu u subotu, 31. augusta, sastaju se sa Kazahstanom (14.00 sati), dok u posljednjem susretu grupne faze 2. septembra igraju protiv domaćina Francuske (20.00).

U B-grupi igraju branilac naslova Iran, Ukrajina, Brazil i Njemačka.

Polufinalni susreti igraju se 5. septembra, dok je finale i meč za bronzanu medalju na programu 6. septembra.

(sport)

Hella ima 100 godina i svakodnevno pleše

 

Helene Sage je skoro umrla prije 100 godina. Rođena je prerano, u sedmom mjesecu majčine trudnoće. Danas je vesela, živahna i uspjeva sama da očisti cijeli stan. “Hella”, kako joj je nadimak, impresivna je od glave do pete!

Živi sama na 2. spratu, 33 stepenice bez lifta. Štap za hodanje, ili hodalica? Ne treba joj. Svoje domaćinstvo vodi gotovo potpuno sama. Svaki dan pleše ispred radija. Ona kaže: "Neću još dugo u dom za penzionere!"

A šta se sve dešavalo u svijetu te 1924. godine. Prvi faks je poslan preko Atlantika, a u Njemačkoj 1 trilion maraka postaje 1 Rentenmark, Adolf Hitler odlazi u zatvor nakon neuspjelog puča. Lenjin umire, a Hela je rođena.

Odrasla je u Gornjoj Šleziji sa sedmoro braće i sestara. Kada su ona i njen deset mjeseci stariji brat krenuli u školu, za njih oboje je bila samo jedna torba. Ona kaže: „Vremena su bila teška i imali smo malo novca. Nije bilo dovoljno za studije, čak ni za časove plesa.” Iz tog vremena dolazi i njen životni moto: „Uvek sam srećna, i bez želja. Radujem svakom novom danu.”

Godine 1958. tada financijski računovođa, uselila se sa suprugom u trosoban stan (74 kvadratna metra) u Esslingenu. Hella je bila u braku sa svojim Richardom 46 godina. On je umro je 1998. godine u 74. godini života. Hella je ostala u trosobnom stanu.

Dječija soba sina Kristofa (71) sada je trpezarija. Ovdje baka Hella služi domaće kolače i kafu za goste i ponosno gleda brojne porodične fotografije.

Tek od proljeća ove godine pomoć u domaćinstvu joj dolazi jednom sedmično na dva sata. 100-godišnjakinja se smeje: „Dobijam obroke na točkovima, ali i sama kuham, obično ustajem u 9 ujutro, zalivam cvijeće, usisavam i čistim.

Penzionerka ide sam u kupovinu, vozi se autobusom na izlete i sastaje se sa prijateljima da igraju remi.

A kako uspjeva da bude tako fit sa 100 godina? Ona kaže: „Volim ples. Svaki dan u dnevnoj sobi uz muziku na radiju.”

Svaki dan se penje gore-dolje do svog stana: “Dobro za moje zdravlje”. Omiljeno jelo joj kako ga ona naziva: “Šniposa – šnicle sa pomfritom i salatom!” Plus: radler (pivo sa gaziranim sokom). "Hella" Sage nije išla kod doktora mnogo godina dok se nije ozbiljno razboljela od korone 2022. godine: "Tada sam mislila da je gotovo." Kako kaže, jedva može da povjeruje da je sa 100 godina tako zdrava: „Moja majka je imala 95, baka 94. Možda nam je to u genima. Zahvaljujem se dobrom Gospodu na tome.”

(msn)

Otvorene Paraolimpijske igre u Parizu

 

Zastavu Bosne i Hercegovine na otvaranju Paraolimpijskih igara u Parizu nosio je Safet Alibašić.

Spektakularnom ceremonijom u Parizu sinoć su otvorene Paraolimpijske igre čime je započelo 11 dana uzbudljivih sportskih borbi nakon kojih Bosna i Hercegovina očekuje nove medalje.

Ceremonija otvaranja održana je na Place de la Concordeu, gdje je prodefilovalo više od 4.400 sportaša koji će se u Parizu takmičiti u 22 sporta. Takmičari stižu iz 168 zemalja, što je rekod paraolimpijskih igara.

Reprezentacija BiH u Pariz je otputovala po nove medalje, a to se najviše odnosi na trofejnu selekciju u sjedećoj odbojci.

U timu sjedeće odbojke nalaze se: Čančar Nizam, Crnobrnja Stevan, Delalić Sabahudin, Đino Edin, Duran Mirzet, Godinjak Ismet, Hamzić Dževad, Jusufović Ermin, Manko Adnan, Medić Asim, Safet Alibašić, Šehić Armin.

Naš predstavnik u plivanju je Ismail Barlov, dok će u streljaštvu predstavnik naše zemlje biti Ervin Bejdić.

Zastavu Bosne i Hercegovine na otvaranju Paraolimpijskih igara u Parizu nosio je Safet Alibašić, reprezentativac u sjedećoj odbojci koji je ranije ove godine bio MVP Evropskog prvenstva kada je naša selekcija osvojila novu titulu prvaka Starog kontinenta.

Svečanost je trajala tri sata, a prema prvim informacijama, održana je pred 50.000 posjetitelja.

Paraolimpijske igre će trajati do nedjelje, 8. septembra.

Prvog dana takmičenja od bh. sportista nastupit će upravo reprezentacija u sjedećoj odbojci koja se danas od 14.00 sati sastaje sa selekcijom Egipta.

Najtrofejnija bh. reprezentacija na Paraolimpijskim igrama će učestvovati sedmi put i sa svake najveće svjetske sportske smotre za invalide vratila se s medaljom. Za to vrijeme, od Olimpijade u Sydneyju 2000. godine, bh. odbojkaši osvojili su dva zlata (Atina 2004. i London 2012.), tri srebra (Sydney 2000., Peking 2008. i Rio de Janeiro 2016), te jednu bronzu na prošloj Olimpijadi u Tokiju 2020.

(sport)

Taj čudesni šareni svijet

 

Na "Dinner in the Sky", "Večeri na nebu" u Varšavi (Poljska), gosti, sto i uslužno osoblje podignuti su 50 metara u vazduh.

U dječijem vrtiću u Daeguu, u Južnoj Koreji, djeca pokrivaju glave u sklopu nacionalne vježbe civilne odbrane.

U Daki (Bangladeš) ljudi voze rikšu i po kiši.

Maskota američkog bejzbol tima Kansas City Royals stavlja veliku zastavu Kansas Cityja preko snimatelja prije utakmice protiv Los Angeles Angelsa na stadionu Kauffman.

U Malagi (Španija), lokalno stanovništvo i turisti uživaju u bujnoj atmosferi Feria de Málaga. Ova narodna svečanost se održava već 500 godina i najveći je ljetni festival na Costa del Sol.

Glumac u zaštitnoj odjeći navodno brine o nasukanom kitu koji leži na obali Ciriškog jezera (Švicarska) na glavnom šetalištu Utoquai Lido. Ova scena je dio umjetničkog performansa belgijske umjetničke grupe Kollektivs Captain Boomer, koja želi skrenuti pažnju na problematiku klimatskih promjena.

U tradicionalnoj igri "Panjat Pinang" u Palembangu (Indonezija), učesnici pokušavaju da se popnu na četiri metra visoko stablo namazano uljem. Ovaj događaj je dio godišnje proslave 79. Dana nezavisnosti.

(msn)

(NovaSloboda.ba)

Večeras počinju Paraolimpijske igre Pariz 2024.

XVII Ljetne paraolimpijske igre (francuski Jeux paralympiques d'été de 2024) održat će se u Parizu od 28. avgusta do 8. septembra 2024. godine. Paraolimpijske igre su Olimpijske igre za osobe s tjelesnim invaliditetom i njihov najvažniji i najveći sportski događaj. Zajedno sa Olimpijskim igrama, koje su se već održale u Parizu, događaj se plasira kao Paris 2024.

Bosnu i Hercegovinu će predstavljati sportisti u tri sporta, sjedećoj odbojci, streljaštvu i plivanju.

Tim BiH u sjedećoj odbojci čine kapiten Sabahudin Delalić, Adnan Manko, Ermin Jusufović, Armin Šehić, Edin Đino, Dževad Hamzić, Asim Medić, Nizam Čančar, Ismet Godinjak, Stevan Crnobrnja, Safet Alibašić i Mirzet Duran. Stručni štab čine selektor Ifet Mahmutović, treneri Ejub Mehmedović i Nedžad Salkić, fizioterapeut Miodrag Ranđelović, tim menadžer Dževad Šabeta i predsjednik Hajrudin Zekić.

Predstavnik BiH u streljaštvu je Ervin Bejdić koji će nastupiti u tri discipline, P1, P2 i P3. Trener Bejdića je višestruki bh. olimpijac Nedžad Fazlija.

Predstavnik naše zemlje u plivanju bit će Ismail Barlov, dječak koji je sa samo 13 godina postao prvak Evrope i ostvario plasman na Paraolimpijadu. Zajedno sa Barlovom putuje njegov trener Amel Kapo i njegov otac Nihad u svojstvu asistenta.

Reprezentacija BiH u sjedećoj odbojci prvu utakmicu igrat će 29. augusta protiv Egipta, Ervin Bejdić će nastupiti 30. augusta, dok će svoje nastupe u disciplinama 50 metara prsno i 150 metara mješovito Ismail Barlov imati 1. i 4. septembra.

(sport)

Svečanost otvaranja Paraolimpijskih igara Pariz 2024.

Po prvi put, ceremonija otvaranja Paraolimpijskih igara neće se održati u tradicionalnom ambijentu stadiona, već će se održati na otvorenom, na bulevaru Champs-Elysées i na najvećem gradskom trgu Place de la Concorde.

Paraolimpijske igre, događaj sa 4.400 sportista, održaće se od 28. avgusta do 8. septembra, 17 dana nakon Olimpijskih igara 2024. godine.

“Ova svečanost inkluzije počinje zaista jedinstvenim iskustvom hiljada paraolimpijaca koji paradiraju najpoznatijom svjetskom avenijom,” rekao je predsjednik Međunarodnog paraolimpijskog komiteta Andrew Parsons. „Kakvo će nevjerovatno uzbuđenje biti, ući na Jelisejska polja, a zatim se spustiti do Place de la Concorde, sve vrijeme uokvireno Trijumfalnom kapijom i Luvrom.”

Postavljen kao dragulj između vrtova Tuileries, rijeke Seine i veličanstvenog hotela Crillon, Place de la Concorde bit će pretvoren u arenu za novi olimpijski sport breakdance, košarku 3 na 3, BMX biciklizam i skejtbord, koji se vraća nazad u program, nakon svog olimpijskog debija na Igrama u Tokiju odloženim zbog pandemije 2021.

Inače, Place de la Concorde je mjesto gdje su kralj Luj XVI, njegova kraljica Marija Antoaneta i drugi plemići bili giljotinirani tokom Francuske revolucije.

(sport)

Pobjednik Festivala narodne muzike Ilidža 2024. je Mirza Hamzić

 

Pobjednik ovogodišnjeg 60. Festivala narodne muzike Ilidža je Mirza Hamzić sa pjesmom "Mojoj Tuzli".

Nagradu pobjedniku uručio je generalni direktor Radiotelevizije Bosne i Hercegovine Belmin Karamehmedović.

Nagradu za najbolji aranžman, odlukom žirija dobio je Kenan Imamović za pjesmu Mirze Pandura "Rano, boliš me".

Odlukom stručnog žirija nagradu za najbolji tekst dobio je Nijaz Buzaljko za pjesmu koju je izveo Enis Todić "Moj babo".

Nagrada za najbolju muziku pripala je Slavku Stefanoviću, autoru kompozije "Careva ćuprija", u izvedbi Lepe Đorđević.

Žiri je nagradu za najbolju interpretaciju dodijelio Adnanu Kadriću, koji je izveo pjesmu "Da na kraj svijeta odem", a ista kompozicija, odlukom publike proglašena je najboljom pjesmom.

Ove godine na takmičenje se prijavilo 70 pjesama, od kojih je Komisija za selekciju kompozicija odabrala 15. Glavni medijski pokrovitelj festivala je BHRT, a realizuje se u saradnji sa Općinom Ilidža.

Prvo veče održan je takmičarski dio, dok će drugo veče biti revijalnog karaktera, u direktnom prenosu od 20:00 časova, ekskluzivno u programima BHRT-a.

Druge festivalske noći renomirani autori i pjevači predstaviće nove pjesme.

S potpuno novim numerama nastupiće Enes Begović, Hanka Paldum, Miroslav Škoro, Duško Kuliš, Muharem Serbezovski, Dragan Kojić Keba, Nihad Alibegović, Semir Cerić Koke i Šako Polumenta.

Te pjesme biće u konkurenciji za Zlatni mikrofon, nagradu koja će se uručiti na narednom Ilidžanskom festivalu. Za ove pjesme će se moći glasati tokom cijele godine putem SMS poruka, što znači da će publika odlučiti koja od ovih numera, odnosno izvođača će dobiti Zlatni mikrofon.

Gosti koji će svojim hitovima uljepšati drugu noć Festivala narodne muzike Ilidža su i Šerif Konjević, Ferid Avdić, Hasiba Agić, Slađana Mandić, Rizo Hamidović, i drugu noć za redom Snežana Đurišić.

(bhrt)

Nusantara, novi grad koji nastaje u sred džungle

 

Grad kao u naučnofantastičnom filmu, Indonezija otvara svoj novi glavni grad Nusantaru, koji ima i dobre i loše uzore.

Glavni gradovi, građeni sa crteža imaju tu posebnost da se njihovi graditelji ne petljaju u rješenja, već ih grade. Ponekad u stepi (misli se na Astanu u Kazahstanu), ponekad u tropima, kao što je trenutno u Indoneziji. Prenaseljena ostrvska država u jugoistočnoj Aziji odlučila je još 2019. godine da izgradi novu prijestolnicu.

Buduća prijestolnica Nusantara gradi se usred džungle, na ostrvu Borneo. Nova predsjednička palata sa svojim monstruoznim krilima napravljena je po uzoru na orla Garuda, životinje sa grba Indonezije. Još neke joga figure su izvedene iz ponosnog stava mitskog stvorenja, što je također uobičajeno u hinduističkoj mitologiji.

Ove sedmice se prvi put sastala vlada Indonezije u Retorti*, čiji se svjetski poznati arhitekta u Indoneziji zove Nyoman Nuarta. “Nemaju sve države priliku i sposobnost da počnu od nule i obnove svoj kapital”, rekao je odlazeći predsjednik Joko Widodo. Očekuje se da će 2045. godine u Nusantari živjeti 1,9 miliona ljudi.

Ekolozi upozoravaju da bi planirani grad mogao ubrzati krčenje šuma u jednom od posljednjih velikih prašumskih područja na svijetu. Njegov nestanak uzrokuje da stari glavni grad Indonezije Džakarta na ostrvu Java tone u more. Nekadašnja Batavia u Holandskoj Istočnoj Indiji ima 30 miliona stanovnika. Tamošnje sjedište vlade će biti napušteno jer će se Džakarta morati smanjiti, ako nivo mora nastavi rasti zbog klimatskih promjena.

Na slikama:

Predsjednička palata u Nusantari oblikovana je kao mitsko stvorenje, koje ukrašava indonežansku zastavom. Odlazeći predsjednik Jokowi ostavlja svom nasljedniku gigantsko gradilište.

*Retort, naziv za gradove, ili naselja, koji su planski nastali na zemljištu gdje prije nije bilo gradskog naselja.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe – Najnovije iz Mostara, Jugoslavenski list, od 19. augusta 1927. godine

 

U Jugoslavenskom listu od 12. augusta 1927. godine, objavljena je rubrika “Najnovije iz Mostara”, koju je uređivao redovni dopisnik iz Mostara.

Hrvatski Blok pomaže Hravtsku Zajednicu

Mostar, 18. augusta. Nosilac liste Hrvatske zajednice dr. Cvjetan Spužević i učitelj Mijo Šunjić otputovali su u agitaciju u ljubuški srez. Hrvatski Blok, koji je odustao od isticanja svoje liste, na preporuku dr. Trumbića, pozvao je svoje pristaše u Hercegovini da glasaju za listu Hrvatske Zajednice, na kojoj kandidira prof. Juraj Puljić.

Dr. Bjelovucić, koji je agitovao u čapljinskom i stolačkom srezu, takođe nije istakao listu, kako je namjeravao. Lista dr. Spuževića je deseta po redu i zadnja. - N.K.

-:-

Mostar, 18. augusta. U nedelju 21 o.mj. održaće radićevci zbor u Kočerinu kod Širokog Brijega. Govoriće gg. Preka i Merdžo.

-:-

Opet politička globa.

Mostar, 18. augusta. Danas je poglavar gradskog sreza kaznio sa 300 dinara globe i 10 dana zatvora Saliha Humu, što se pogrdno izrazio o Smaji Ćemaloviću, predsjedniku radiklanog odbora i kandidatu na listi dr. Laze Markovića. - O.S.

-:-

Prijete mu duhovi

Mostar, 18. augusta. Trgovac sitničarijom Jovan Srbić poslao je policiji dugo pismo u kojem javlja da mu noću prijete neki duhovi, pa poziva policiju u pomoć. - N.K.
-:-
Uhvaćen vampir

Mostar, 18. augusta. Danas je policija uhvatila Miloša Porovića, 30-godišnjeg seljaka rodom iz sela Beograda kod Nevesinja, koji je kao “vampir”, bombardovao kamenjem kuću gđe Anice Kolakuše. Kažnjan je policijski sa 20 dana zatvora i biće protjeran u zavičajno mjesto. - O.S.

-:-
Pregazio dijete

Mosstar, 18. augusta. U ulici Mujage Komadine biciklista Ilmija Čerkić je pogazio 5-godišnje dijete Safeta Sapuha. Dijete je dobilo ozbiljne ozlijede na glavi i otpremljeno je u bolnicu, a Čerkić je zatvoren. - O.S.

-:-

Izgred narednika

Mostar, 18. augusta. Noćas u 1 sat narednik Božo M. u veselom raspoloženju ispalio je hitac iz revolvera pred javnom kućom, što je izazvalo uzbunu u građanstvu. Narednik je jedva uhvaćen. - O.S.

-:-

Uklanjanje ženske posluge

Mostar, 18. augusta. Veliki župan mostarske oblasti izdao je naređenje da se do 1. septembra imade ukloniti sva ženska posluga iz svih javnih lokala. - O.S.

-:-

Smrt trgovca

Mostar, 17. augusta. Danas je pokopan trgovac Todor Šparavalo. Ostavlja za sobom brojnu obitelj.

-:-

prilog: Džamija Koski Mehmed pašina (Agence Rol) 1927.

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Fabrika iluzija

Legendarni američki magazin “Life” je u svojim reportažama predstavio stari Holivud, kao radionicu glamura i snova. Snažna ilustrovana knjiga ponovo nam predočava najbolje fotografije.

Mali rat

Godine 1943. model aviona je upotrijebljen za uvježbavanje napada bombardera na japansku poziciju na jezeru studija MGM za film “A Guy Named Joe” (poznat po nazivu: “Borba u oblacima”). Režiser Victor Fleming posmatra snimanje sa stolice

„Izrada kulisa“ je bila kao treća dimenzija bioskopskog iskustva

Snovi su od pjene

Jayne Mansfield jedna je od holivudskih pin-up zvijezda. Fotografija je snimljena 1960. godine. Vera Jayne Palmer, kako joj je bilo pravo ime, ima 27 godina, u drugom je braku sa “Mr. Univerzum” Mickey Hargitay i živi u kući od pliša, kiča i kadom u obliku srca. Sedam godina kasnije, njena karijera završava tragično, kada pogine u saobraćajnoj nesreći

Napetost sa protokom

Alfred Hitchcock (desno pozadi) prati kolica svog glavnog snimatelja Josepha A. Valentinea (3. s desna), kojim snima glavnog glumca Joseph Cottena. Scena je snimljena na željezničkoj stanici Santa Rosa za film “Shadow of a Doubt”, “Sjenka sumnje” (1943), jednog od favorit filmova legendarnog režisera.

Filmski robovi

Kada je Stanley Kubrick 1959. u Holivudu snimio "Spartaka", statisti u bitci su trebali da čekaju po strani sa brojevima, jer je reditelj htio da ih zove jednog po jednog. To funkcioniše, ali ne izgleda dobro pred kamerom - scena se kasnije ponovo snimala u studiju

Lav ljubimac

Glumica Tippi Hedren 1971. godine sa njenim ljubimcem lavom Neilom, koji će godinama kasnije glumiti u njenom filmu "Roar" sa 100 drugih velikih mačaka.

Simuliranje kiše

Glumica Tallulah Bankhead je polivena vodom kako bi se simuliralo olujno more u suhom i toplom studiju za Hičkokovu ratnu dramu “Lifeboat”, "Čamac za spašavanje" (1944).

Mlade i divlje

Natalie Wood, Nick Adams i Dennis Hopper se šale. Njih troje pripadaju novoj generaciji i igraju zajedno sa Jamesom Deanom u filmu “Rebel Withhout a Cause”, "Buntovnik bez razloga"

Porodica Curtis

Kratka idila: Tony Curtis, njegova supruga Janet Leigh i njihove dvije kćeri Kelly i Jamie Lee, 1959. Brak je okončan razvodom, tri godine kasnije

Planet plesa

“Palladium”, ovdje 1946. godine, oduvijek je bio najveća adresa noćnog života u Hollyvoodu. Futuristički Art Deco hram prima 6.500 posjetitelja - i postoji i danas.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Festival narodne muzike Ilidža 2024. počinje večeras

 

Festival narodne muzike Ilidža 2024. održati će se 27. i 28. augusta u organizaciji Opštine Ilidža i Radiotelevizije Bosne i Hercegovine – BHRT.

Prvu večer biće održan takmičarski dio, dok će druga večer biti revijalnog karaktera.

Kompozicije i redoslijed učestvovanja na takmičenju:

1. Careva ćuprija (Lepa Đorđević)

2. Let (Bajro Planjanin)

3. Tamburaši, svirajte mi (Mostarski tamburaši)

4. Moj babo (Enis Todić)

5. Djevojačke suze (Nihada Kapetanović)

6. K’o da nisi ni postojao (Džihad Polić)

7. Ko prvi djevojci, djevojka njegova (Edo Jahić)

8. Kišo stani (Edin Džigal)

9. Vraćam ti se, moja grudo rodna (Saša Lazarević Kudra)

10. Da na kraj svijeta odem (Adnan Kadrić)

11. Živjet’ će duša (Jasmin Burek)

12. Voli me (Milan Dodić)

13. Mojoj Tuzli (Mirza Hamzić)

14. Rano, boliš me (Mirza Pandur)

15. Bolovanje (Nedim Ćoralić)

Specijalna goćša ove večeri biće Snežana Đurišić.

Druge festivalske noći renomirani autori i pjevači predstaviti će nove pjesme.

Ponosni smo da će s potpuno novim numerama nastupiti Enes Begović, Hanka Paldum, ⁠Miroslav Škoro, Duško Kuliš, Muharem Serbezovski, Dragan Kojić Keba, ⁠Nihad Alibegović,  Semir Cerić Koke i Šako Polumenta.

Te pjesme biće u konkurenciji za Zlatni mikrofon, nagradu koja će se uručiti na narednom Ilidžanskom festivalu. Za ove pjesme će se moći glasati tokom cijele godine putem SMS poruka, što znači da će publika odlučiti koja od ovih numera, odnosno izvođača će dobiti Zlatni mikrofon.

Gosti koji će svojim hitovima uljepšati drugu noć Festivala narodne muzike Ilidža su i Šerif Konjević, Ferid Avdić, Hasiba Agić, Slađana Mandić, Rizo Hamidović, i drugu noć za redom Snežana Đurišić.

(BHRT)

Okolo Hita i Jagnjeta

 

“Okolo Hita i Jagnjeta”

Prva fotografija je iz Bajke…

Ove ostale su iz Drugog Svjetskog Rata iz Japana, “HIROŠIMA”…

Pokazao sam ove razrušene ljudima koji nikad nisu u Mostaru bili… Upitaše me jesu li ovo fotografije iz Hirošime ili iz Nagasakija?

Sa knedlom u grlu odgovorih da nisu…

Koristim priliku da pošaljem Veliki i Srdačni Pozdrav Svima Onima koji ste sa ovoliko strasti i bez korištenja “Atomske Bombe” uspjeli da ovako uništite Najljepši Grad na Svijetu.

Vaš Zamir

(ZamirHadžiHamzić/20240826 fb)