Amel Tuka u finalu SP

Amel Tuka je večeras izborio plasman u finale na 800 metara na Svjetskom atletskom prvenstvu u Dohi.

Naš najbolji atletičar je u svojoj trećoj polufinalnoj grupi, ubjedljivo zauzeo prvo mjesto i plasirao se u finale.

Tuka je imao vrijeme 1:45.63. Iza njega, drugo mjesto u njegovoj polufinalnoj grupi osvojio je Bruce Hoppel iz Sjedinjenih Američkih Država. I on se plasirao u finale.

Amel Tuka trčat će u finalu na 800 metara Svjetskog prvenstva u atletici. 

U finalu nastupaju: Wesley Vazquez (Port), Ferguson Cheruiyot Rotich (Ken), Clayton Murphy (SAD), Donavan Brazier (SAD), Amel Tuka (BiH), Marco Arop (Kan), Bryce Hoppel (SAD) i Adrian Ben (Špa). 

Trka na rasporedu je u utorak 1. oktobra u 21:10.

(sport)

Poraz u Banja Luci

Premijer liga BiH, 11. kolo:

Borac - Velež 3:1

Strijelci: 1:0 Vranješ (16, 11m), 1:1 Brandao (45), 2:1 Jovanović (57), 3:1 Vranješ (74)

Borac: Lučić, Jovanović, Kajkut, Danilović, Ćosić, Milutninović, Dujaković, Mirić, Vranješ, Janičić, Ziljkić.

Velež: Bobić, Manev, Zvonić, Zeljković (Behram 46), Fajić, Brandao, Ferreyra, Hasanović, Vehabović, (Kalezić 74), Čivić (Cvijanović 64), Urdinov.

Odlična utakmica odigrana je između starih rivala, a na kraju je domaći tim upisao pobjedu.

Od samog početka igralo se ofanzivno. U uvodnih pet minuta po jedna pokušaj na obje strane, ali udarci Zeljkovića i Vranješa nisu bili precizni.

Zatim je Brandao imao sjajan šut sa distance. Ipak, Lučić mu fantastično brani i spašava svoj tim.

Borac je u 16. minuti poveo sa 1:0. Manev ruši Stojana Vranješa, sudija Elvis Mujić pokazuje na bijelu tačku, a Vranješ je precizan za 1:0.

Nije Velež igrao kukavički danas već je stvarao velike šanse. U 22. minut Zeljković šutira, Lučić brani, da bi zatim Bobić na drugoj strani odbranio udarac Dujakovića.

Bobić je i u 35. minuti zaustavio udarac protivničkih igrača nakon greške Zvonića, a zatim u 45. minuti Rođeni poravnavaju. Brandao je pogodio za 1:1 i nastavio je seriju golova.

U nastavku meča Borac ipak stiže do pobjede. Do drugog gola na meču stigli su u 57. minuti kada Marko Jovanović koristi neopreznost odbrane mostarskog tima i pogađa za 2:1.

Velež je odmah mogao do izjednačenja. Behram je imao dalekometni šut, ali Lučić jedanas bio zaista fantastičan.

Borac je potom krenuo još ofanzivnije ka golu protivnika. Nakon nekoliko sjajnih šansi u kojima se izdvajao Kajkut, domaći tim u 74. minuti završava sve dileme oko pobjednika. Stojan Vranješ je majstorski pogodio za konačnih 3:1.

(sport)

Monument nade

Monument nade je Rhinozeros Fatu, jedan od posljednja dva sjeverna bijela nosoroga na Zemlji. Istraživači su prije nekoliko sedmica uzeli jaja od ženke koje su potom spojene u posebnoj laboratoriji u Italiji sa spermom mužjaka uginulog 2014. godine u Suni.

U inkubatoru su sazrela dva održiva embrija koji sada počivaju u tečnom azotu. Istraživači se nadaju da će ih Fatu ili Najin, dva živi primjerka podvrste nosoroga, konačno iznijeti do kraja.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.

Katar je domaćin Svjetskog atletskog prvenstva 2019.

Više od 1.900 atletičarki i atletičara iz 210 država takmiče se u 24 discipline, tokom 10 dana, od 27.s eptembra do 6. oktobra.

Sedamnaesto svjetsko atletsko prvenstvo počelo je u petak u Kataru, prvoj bliskoistočnoj državi koja je ugostila to takmičenje, koje se održava svake dvije godine.

Više od 1.900 atletičarki i atletičara iz 210 država takmčiće se u 24 discipline tokom 10 dana.

Glavna takmičenja se održavaju na Međunarodnom stadionu Khalifa, koji može primiti 40.000 gledalaca, otvorenom u maju 2017. nakon renoviranja.

Aktuelni svjetski prvak na 100 metara Justin Gatlin, šestostruka olimpijska prvakinja Allyson Felix iz SAD-a, te sprinterke Shelly-Ann Fraser-Pryce i Elaine Thompson s Jamajke, između ostalih, nastupit će u Dohi.

Sa 49 godina Španac Jesus Angel Garcia bit će najstariji takmičar u historiji SP, a takmiči se u brzom hodanju na 50 kilometara.

Očekuje se više od 200.000 gledalaca i karte za mjesta kod ciljne linije rasprodane su za svih 10 dana.

Ugrađeni sistem hlađenja, koji ne šteti životnoj sredini, instaliran je unutar stadiona kako bi temperatura borilišta bila na optimalnih 26 Celzijevih stepeni, a može se spustiti na 17 stepeni.

Pored toga što će se jedno ovakvo takmičenje održati u klimatizovanom stadionu, takmičenja se održavaju po satnici u popodnevnim i večernjim terminima, što je znatno olakšanje takmičarima, a i navijačima širom sveta se pruža priliku da više uživaju. Najzanimljivija novina ovog Svjetskog prvenstva je maratonska trka, koja će se po prvi put održati noću.

Respored za nas interesantnih takmičenja:

800 metara, subota, Tuka se plasirao u polufinale

800 metara, nedelja 20:55 Tuka, polufinale

800 metara, srijeda, 21:10, finale

kugla, kvalifikacije, četvrtak, 18:20 i 19:40, Pezer, Mešić

kugla, finale, subota, 19:05

(sport)

Taj čudesni svijet – Slike dana

Nakon razornog uragana Dorian, koji je opustošio Bahame, stanovnici su evakuisani brodom u prihvatne smještaje, u okolnim gradovima.

Tokom proslave 872. godišnjice grada Moskve, nastupio je i jedan šareno obučeni hodač na štulama.

Lijepo vrijeme zadnjih dana bilo je poziv letačima balonom, da izađu na svoj let, kao što je i ovaj, iznad jedne šume u Češkoj.

Kako to izgleda kada irački Šiiti obavljaju svoj ritual, vidi se na slici napravljenoj u gradu Basra.

A studenti prvog semesrtra na vojnoj akademiji na Univerzitetu, u kineskom gradu Yangzhou, tokom obuke uče kako se ispravno, po propisima, savija pokrivač.

Domoroci su organizovali proteste u Sao Paolu, protiv paljenja i sječe prašume u oblasti Amazona, u Brazilu, kao i protiv klimatske politike brazilskog predsjednika Jair Bolsonara.

Kamera je uhvatila let aviona tokom zalaska sunca, pored visokih nebodera u New Yorku.

(web)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Klimatske promjene – Spržena Zemlja

spržena Zemlja

prenaseljeni gradovi

poplave

Zagrijevanje planete više nije neki apstraktni fenomen. Posljedice su već vidljive svakome: toplotni talasi, poplave, suše. Mnogi gradovi se sada prestrojavaju, kako bi osigurali preživljavanje i opsatank svojih stanovnika.

Do sada, od početka industrijalizacije, Zemlja se već zagrijala za jedan stepen više. Na slici napravljenoj dronom u Australiji, promjena klime je više nego očigledna.

Juli ove godine je bio najtopliji mjesec od kada su počela mjerenja temperatura. U Lingenu, Donjoj Saksoniji, u Njemačkoj, izmjereno je 42,6 stepeni Celzijusa, u mnogim drugim mjestima u Evropi bilo je slično vruće. U Francuskoj su brojni nuklearni reaktori morali usporiti svoju proizvodnju, jer bi u suprotnom rijeke u koje izlijevaju rashladnu vodu, postale pretople. Holandske zajednice posipale su po ulicama so tokom ljeta, radi hlađenja ulica.

Oko 350 miliona ljudi živi u 350 gradova širom svijeta koji se bore sa temperaturama većim od 35 stepeni Celzijusa. Tokom sljedećih 30 godina broj gradova koji će biti pogođeni povećavat će se

prema prognozama skoro trostruko. Danas više ljudi umire zbog vrućine, nego svih ostalih ekstremnih vremenskih pojava.

Šta će se desiti ako se to nastavi? Kada toplotni valovi duže potraju, oluje postaju učestalije, poplave dramatičnije?

Od početka industrijalizacije u drugoj polovici 18. stoljeća, ljudi su ispuštali toliko CO2 u atmosferu, da je globalna prosječna temperatura porasla za oko jedan stepen Celzijusa.

Trenutno, svaka decenija povećava globalnu temperaturu za 0,2 stepena.

Arktik je najviše pod uticajem zagrijavanja planete. Tamo je već za tri do četiri stepena toplije, nego prije 100 godina, što ima neposredan uticaj i na našu klimu. U svijetu su godine iza 2014. bile najtoplije, otkad su započeta mjerenja i zapisivanja temperature.

Pa ipak, postoje sumnjivci koji ne žele vidjeti klimatske promjene ili negiraju da je sve to stvoreno od čovjeka. Zato mladi širom svijeta, zbog zaštite klime izlaze na ulice.

Pokret "Petkom za budućnost" je globalno zagrijavanje učinio novim socijalnim pitanjem.

Generalni sekretar UN-a António Guterres pozvao je šefove država i vlada na samit o klimi. Ponovo se sve vrtilo oko sudbonosnog pitanja 21. stoljeća: Kako se usješno izboriti sa globalnim zagrijavanjem?

Zadatak Međuvladinog odbora za klimatske promjene, IPCC, je da pronađe odgovore. Osnovan je 1988. pod okriljem UN-a, a pristupilo mu je 195 država svijeta, već je izradio pet oosežnih izvještaja o napretku u tom pogledu, a i šesti je u toku.

Izvještaji IPCC-a su debele knjige i pripremaju se u višegodišnjem procesu. Stotine stručnjaka je uključeno u rad, pregledavaju i ocjenjuju studije i međusobno se dogovaraju sa svakom državom članicom. Rezultat je Mišljenje, koje ne odražava pojedinačna mišljenja, već konsenzus svih sudionika, iskazan trezvenim jezikom. Lektira je više nego šokantna.

Prema IPCC-u, postoji samo jedan način da se postigne cilj zagrijavanja, ne višeg od 1,5 stepena: Globalna emisija CO2 mora se gotovo prepoloviti do 2030. godine. Najkasnije do 2055. godine mora biti čak na nuli.

Drugim riječima, onaj ko proizvodi CO2 mora istu količinu ukloniti iz atmosfere. A ako bi se svijet zagrijao za dva stepena - što je Pariški sporazum o klimatskim promjenama formulirao kao alternativu - onda bi to bilo mnogo gore za budućnost čovječanstva.

Dva stepena značila bi, između ostalog, potpun gubitak koralnih grebena, masovno loše godišnje žetve, topljenje ledene plohe sa Grenlanda, smrtnu opasnost za milione ljudi. Posebno bi teško pogodio gradove, koje su ljudi jednom izgradili kako bi se zaštitili od okoline. Više od polovine svjetske populacije već živi u gradovima.

Svake godine automobili, avioni, industrija i poljoprivreda proizvode tone i tone CO2 i drugih stakleničkih gasova, koji poput pokrivača prekrivaju zemlju i sprečavaju sunčevu energiju da prođe.

Koncentracija ugljičnog dioksida mjeri se u ppm (part per milion, miligram po litru). Dugo godina se smatralo da zabrinjavajuća vrijednost iznosi 400 ppm. Ova vrijednost je premašena još 2013. godine. Prvi put u najmanje tri miliona godina. A to znači, da su stvari na mnogim mjestima sve gore i gore, posebno u gradovima koji se sve brže zagrijavaju.

Svako područje svijeta je na svoj način obuhvaćeno klimatskim promjenama. Dok je u Indiji bilo normalno da se dešava jedna poplava godišnje, sada se to dešava dva do tri puta godišnje.

Nedostatak vode za piće je postala je skoro normalna stvar u svijetu. Gradovi kao Sao Paolo, Los Angeles, Melbourne, Kapstadt već se moraju prilagođavati tome.

Od sredine prošlog stoljeća broj stanovnika na Zemlji se utrostručio, a količina vode za piće se smanjila za šest puta.

To je stanje Zemlje u 2019. godini, kod globalnog zagrijavanja većeg za jedan stepen Celzijusa.

Od ovog trenutka može biti samo gore, i to vrlo brzo. Tu spadaju povratni udarci klime: Snijegom pokriveni glečeri reflektiraju sunčeve zrake u svemir. Šume skladište CO2, kao i tlo u arktičkoj tundri. Kako globalna temperatura raste, tope se glečeri, temperatura raste, šume gore, nestaju glečeri i smrznuta tundra. Više CO2 odlazi u amtosferu, zagrijavanje se ubrzava, nestaju ledenjaci, šume, razvija se još više CO2. Jedan đavolski, začarani krug.

"Klimatska matematika je brutalno jasna: Svijet ne može izliječiti u roku od nekoliko godina, ali, ako ništa ne učinimo, možemo ga smrtno raniti do 2020. godine", upozorio je Hans Joachim Schellnhuber, osnivač Potsdamskog instituta za klimatske promjene, u njegovom Istraživanju klimatskih uticaja, još 2017. godine. Schellnhuber ipak širi samopouzdanje.

Svijet se nalazi u doba eksponencijalnih transformacija: u SAD-u je emisija CO2 pala, uprkos ekonomskom rastu, glad Kine za energijom podmiruje se velikim dijelom iz energije vjetra i vode. Veliki investitori se sve više udaljavaju od naftnih kompanija.

"Uvijek će biti onih koji zabijaju glavu u pijesak i zanemaruju opasnosti od klimatskih promjena, ali mnogo je veći broj onih koji su odlučani u prevladavanju ove tromosti", napisao je Schellnhuber, s drugim klimatskim istraživačima, u časopisu Nature.

Uprkos svemu šta se dešava, on i dalje ostaje optimista.

(spiegel)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Najstrmija ulica na svijetu za Guinnessa

Harlech je jedan mali uspavani grad u brdima sjevernog Walesa. Ima veličanstvenu obalu, dvorac iz 13. stoljeća i prekrasan panoramski pogled na okolinu.

Uz sve to, sada se gradu može dodati još jedan epitet: Harlech je sada službeno, mjesto sa najstrmijom ulicom na svijetu.

Ulica koja nosi ime Fford Pen Llech vijuga kroz Harlech uz strminu 1:2,67, ili 37,45%, što znači, na horizontalnom razmaku od 2,67 metara, već se nalazite na jedan metar višoj visini.

Ovaj rekord stavlja iza sebe i čuvenu ulici Baldwin Street u Dunedinu na Novom Zelandu, koji ima uspon od 1:2,86, i već deset godina je drži taj rekord.

Za rekord je propisano da ulica mora biti javno dostupna vozilima, da strminu mora zadržavati od svog početka do kraja.

Stanovnik Harlecha Gwyn Headley je čuo za Baldwin ulicu i bio je siguran da je Fford Pen Llech strmija.

„Da ova ulica ima šanse za rekord, postao sam siguran kada sam se spuštao ovom ulicom u svom automobilu, kočeći na sva četiri točka“, rekao je Gwyn.

Podijelio je mišljenje sa sugrađanima na facebooku i odlučio uključiti se u takmičenje za službeni rekord, za što je dobio podršku čitave gradske zajednice.

Posao dokazivanja je bio dugotrajan poduhvat, koji je zahtjevao geodetska mjerenja.

Guinnessovi rekordi su specifični u pogledu kriterija i kvalifikacija geodeta, pa su zamolili geodete iz okružne uprave, koji su imali potrebne kvalifikacije, da to obave.

I na kraju, stručnjaci iz Guinnessa su potvrdili da je od sada to nastrmija ulica na svijetu. Stanovnici Harlecha su zadovoljni što je Fford Pen Llech najstrmija ulica, ne u Walesu, ne u Velikoj Britaniji, ne u Evropi, nego u čitavom svijetu.

Naravno, žao im je stanovnika iz ulice Baldwin, rekoredera sa Novog Zelanda, što su izgubili rekored nakon toliko vremena.

Stanovnici Harlecha to shvataju kao sportsku igru, u kojoj uvijek postoje pobjednici i ono koji gube.

Sada se nadaju da će ova ulica sa svojim rekordom privući mnoge turiste željne atrakcija ovakve vrste.

(GuinnessWorldRekorde)

(NovaSloboda.ba)

50 godina albuma „Abbey Road“

Abbey Road: 50. godišnjica omota posljednjeg albuma Beatlesa i najpoznatije 'zebre'

Jedan od najuspješnijih i najpopularnijih sastava u povijesti svjetske muzike, četvorka koja je oformila svjetski fenomen boybanda i zaludjela djevojke širom svijeta, prije 50 godina snimili su kultni omot albuma 'Abbey Road' za koji je zaslužan škotski fotograf Iain Stewart McMillan. Riječ je o jedanaestom studijskom izdanju The Beatlesa na kojem su spojili su blues, rock i progressive rock i stvorili jedan od najboljih albuma rock glazbe ikada

O nastanku ove fotografije zna se sve – snimljena je 8. augusta 1969. u 11.35 sati, a autor je Iain Stewart McMillan, koji je navodno imao samo desetak minuta za snimanje fotografije. Za to vrijeme je policajac, koji je u to vrijeme nadzirao ulicu, zaustavio promet kako bi liverpoolska četvorka mogla preći preko zebre koja je bila odmah ispred studija EMI-ja, gdje su Beatlesi snimali novi album. Naslovnica albuma je bez ikakvog natpisa o nazivu grupe ili ploče. Ništa više i nije bilo potrebno, jer su John, Paul, George i Ringo već tada bili toliko poznati da su i mala djeca znala o kome je riječ.

Beatlesi prelaze cestu s lijeva na desno, s vođom Lennonom kojeg slijede Starr, McCartney i Harrison. McCartney je pritom bosonog i 'izvan koraka' s ostalim članovima grupe. Osim Harrisona, svi ostali nose odijela britanskog dizajnera Tommyja Nuttera.

Gotovo sve vezano za Abbey Road fotografiju postalo je poznato, a bijela VW buba završila je u Volkswagen muzeju u Njemačkoj. O omotu albuma su izmišljene brojne bizarne teorije urote, poput one da je Paul McCartney zapravo mrtav te da ga je zamijenio dubler.

Pedeset godina kasnije, zahvaljujući najupečatljivijem omotu albuma ikad, Abbey Road u londonskom St. John's Woodu, obavezna je stanica za posjetu istinskim ljubiteljima Beatlesa. Od tih dana mnogi odlaze na to mjesto i 'glume' Beatlese prelazeći ulicu na pješačkom prijelazu ovjekovječenom na naslovnici. Richard Porter, koji organizira obilaske londonske ture Beatlesa kaže da je to najprepoznatljivija lokacija za ljubitelje legendarnog benda.

'Abbey Road' je posljednji album Beatlesa kojeg su snimili kao grupa iako je 'Let It Be' objavljen 1970. u godini njihovog razlaza. Album je proveo je 96 sedmica na britanskim top listama, od čega 17 na prvom mjestu. Iako su članovi grupe izjavili da je atmosfera na snimanju bila idilična, kasnije su u javnost procurile i drugačije informacije o nezadovoljstvu trojke vječnom prisutnošću Yoko Ono u studiju te povremeni sukobi Lennona i McCartneya.

Problemi i sukobi unutar grupe bili su očiti godinu dana ranije u vrijeme snimanja legendarnog 'Bijelog albuma', a s namjerom smanjivanja tih tenzija Beatlesi su u proljeće 1969. godine odlučili ući u studio te pomiriti stavove i različita gledanja. U Engleskoj je album objavljen 26. septembra, a u Americi 1. oktobra te 1969. godine i neposredno po izlasku zauzeo je prva mjesta na listama najprodavanijih albuma pri čemu je u Engleskoj na vodećoj poziciji ukupno ostao punih 17, a u Americi 12 sedmica.

'Abbey Road' je sa 17 pjesama, baš kao i svi veliki albumi Beatlesa ostao je bezvremen, svjež i inspirativan. Znatan dio publike i kritike smatra ga najboljim što su ikad napravili.

(showtime)

50 godina albuma „Abbey Road“

Omot albuma grupe „The Beatles“ mogao je i drugačije izgledati

To je jedan od najpoznatijih omota u pop istoriji.

Prije 50 godina, tačno 26. septembra 1969. pojavio se album „Abbey Road“, poslijednji zajednički album grupe „The Beatles“

Fotograf Iain McMillan obavio je foto shooting za omot ovog albuma, 8. augusta 1969. godine, za samo 10 minuta, Toliko dugo mogao je jedan policajac obustaviti saobraćaju u toj ulici.

Grupa je nekoliko puta prešla preko zebre u različitim pravcima.

Paul McCartney je bio taj, koji je odabrao fotografiju za omot albuma.

Slijeva na desno i obrnuto, ovdje su pokazana oba motiva.

(kult)

„Morska zvijezda“ otvorila vrata putnicima

Kineski novi mega aerodrom Beijing Daxing , nakon samo četiri godine gradnje, otvorio je svoja vrata putnicima.

Međunarodni aerodrom Daxing (Beijing Daxing International Airport) se nalazi u Pekingu, a zvanično ga je otvorio kineski predsjednik Xi Jinping. Aerodrom se prostire na 700.000 kvadratnih metara, što znači da je njegova veličina jednaka veličini 98 fudbalskih igrališta. Postojeći aerodrom u Pekingu je drugi najprometniji na svijetu, odmah nakon aerodroma u Atlanti, a zadatak novog aerodroma je da smanji pritisak na postojeći aerodrom u Pekingu, koji prima previše putnika.
Daxing predstavlja najveći terminal na svijetu smješten u jednoj zgradi, a očekuje se da će do 2025. godine primiti 170 miliona putnika.

Iako je aerodrom tek otvoren, sedam domaćih aviokompanija su ga već počele koristiti. Njih predvodi China Eastern Airlines, a međunarodni avioprevoznici uključujući British Airways, Cathay Pacific i Finnair su najavili linije za Daxing.

Novi aerodrom je udaljen 46 km od trga Tiananmen. Otvaranjem novog aerodroma Peking se pridružio grupi gradova, uključujući London i New York, koji imaju dva velika međunarodna aerodroma.

Troškovi projekta su iznosili oko 120 milijardi juana (15 milijardi eura), ili ukupno 400 milijardi juana, uključujući željeznički i cestovni saobraćaj. Do 2021. godine aerodrom bi trebao prevesti oko 45 miliona putnika, a kasnijim proširenjem i do 100 miliona putnika.

Zbog svojih šest bočnih krakova aerodrom se naziva i „Seestern“, Morska zvjezda, a a dizajnirala ga je zajedno sa svojim kineskim partnerima, slavna iračka arhitektica Zaha Hadid, preminula 2016. godine. Ispod zgrade se nalaze željeznička stanica, i stanica podzemne željeznice, koje putnicima omogućavaju dolazak do centra grada za dvadesetak minuta.

Danas se preko postojećeg aerodroma u Pekingu prevozi više od 100 miliona putnika. Njegov veliki treći terminal (T3) otvoren je malo prije Olimpijade 2008. godine.

Novi aerodrom se državnim medijima slavi kao znak moći i rasta Kine. Otvoren je, kako je planirano, na vrijeme, za 70. godišnjicu osnivanja Narodne Republike Kine, koja će biti proslavljena velikom vojnom paradom.

(express)

(NovaSloboda.ba)

Taj čudesni svijet: Slike dana

Tokom sedmične generalne audijencije pape Franje, na Petersbergu redovno nastupa i pleh muzika.

U glavnom gradu Kambodže Phnom Penhu budistički monasi su izazvali poglede prema vozilu kojim su se provozali ulicama grada.

Na terasi, na krovu jedne zgrade u Istanbulu, udobno se smjestio jedan par, uživajući u prekrasnom pogledu, dok istovremeno jato galebova leti iznad njih u pravcu Bospora.

Test raketa u Sjevernoj Kopreji izaziva veliku pažnju javnosti i u Južnoj Koreji. Jedan prolaznik se zaustavio ispred velikog ekrana, na željezničkoj stanici glavnog grada Seula, prateći lansiranje sa velikom pažnjom.

Tokom „Surf Dog, Surf a Thon“ u Del Maru u blizini San Diega, sakupljane su donacije za lokalni prihvatni centar za životinje bez vlasnika.

Dječak se vozi u električnom autiću preko trga Kim Il Sunga u sjeverno korejskom glavnom gradu Pjongjangu.

Svadbe u Grčkoj se odvijaju po posebnoj tradicionalnoj proceduri, Dok mlada igra, mladoženja lupa tanjire, a svatovi plešu po krhotinama.

(web)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Tri vrlo važna boda

fotosi Mirso

Premijer liga BiH, 10. kolo:

Velež - Tuzla City 2:1 (0:1)

Stadion Rođeni

Sudija: Adis Mulahasanović (Sarajevo)

Žuti kartoni: Čosić (V)

Strijelci: 0;1 Ubiparip (38′), 1:1, 1:2 (Brandao 65′, 69′)

Velež: Bobić, Dario (od 87. Cvijanović), Zvonić (od 58′ Behram), Manev, Urdinov, Hasanović, Zeljković, Ćosić, Vehabović, Brandao (Kalezić), Fajić.

Tuzla City: Fejzić, Efendić, Crnkić, Husejinović, Kojić, Hasanović, Nukić, Ubiparip, Sesar, Morris (od 22′ Terzić), Zlatković.

Velež je gubio protiv lidera na tabeli, ali je polovinom drugog poluvremena preokrenuo rezultat i golovima sjajnog Brandaa došao do druge uzastopne prvenstvene pobjede. Veliku podršku, kao i na svim dosadašnjim utakmicama, dali su su navijači, koji su bili 12. igrač Rođenih.

Prva prilika za Velež ukazala se u 6. minuti, kada je Manev šutirao, a Fejzić se nije dao iznenaditi.

Dva minuta kasnije, pokušao je i Ćosić, ali je Fejzić zaustavio njegov šut.

U 22. minuti Fajić i Vehabović izveli su lijepu akciju, koju je Vehabović završio udarcem pravo u golmana gostiju.

U 32. minuti hladan tuš na stadionu Rođeni. Prvi strijelac lige Ubiparip izveo je pravu majstoriju, koju je krunisao efektnim golom – 0:1.

Dva minuta prije kraja poluvremena, u sjajnoj prilici da izjednči našao se Brandao, ali je Fejzić i ovoga puta izišao kao pobjednik.

Mogli su gosti u 52. minuti povećati vođstvo, ali je Crnkić šutirao pravo u golmana Bobića.

Zaprijetio je Ćosić u 52. minuti, ali je lopta fijuknula iznad prečke.

Domaći vrše pritisak na gol Fejzića, ali odbrana gostiju na vrijeme otklanja opanost idpred Fehića.

I onda, u 65. minuti Veležov je uspio da uraganske napade kruniše izjednačujućim golom koga je postigao Brandao, a samo četiri minuta kasnije na semaforu je stajalo 2:1, a rezultatski preokret Rođenim donio je sjajni Brandao.

Fajić je u u 79. minuti izveo sjajan solo prodor i kada se činilo da je gol neminovan, Fejzić ie bravurozno intervenisaio i spasio svoju mrežu.

U posljednjim ternucima regularnog toka utakmice, šansa se ukazala Behramu, ali je lopta zamalo otišla pored stative u gol aut.

Do kraja utakmce, Velež je upio sačuvati rezultat i zasluženo došao do treće pobjede, druge u nizu.

(sport)