Street Arts Festival ponovo na ulicama Mostara

Nakon uspješne četiri godine održavanja, bliži se 5. međunarodni Street Arts Festival Mostar, koji  donosi umjetnost u javni prostor grada, umrežava umjetnike iz cijeloga svijeta, te kao takav kreira multikulturalnu platformu ulične umjetnosti u Mostaru.

Festival će se održati od 20.05.-4.06.2016. godine, te će okupiti učenike UWC Mostar, lokalne umjetnike e, te umjetnike iz Sarajeva, Banja Luke, Beograda, Zagreba i Splita. Takođe će ugostiti umjetnike iz Italije, Švicarske , Estonije ,Austrije i Chilea.

„Festivalom smo uspjeli pokrenuti neiskorištenu kreativnu energiju grada i mladih,  te smo otvorili prostor za umjetničko djelovanje profesionalaca, kao i amatera. Iako to nismo očekivali u početku, Street Art u Mostaru postao je prepoznat u cijelom svijetu“, istakla  je jedna od osnivačica festivala Marina Đapić.

Tokom 16 dana održavanja festivala oslikavaće se zidne površine na različitim dijelovima grada, a takođe će se održati off programi, koji objedinjuju prve samostalne izložbe mladih autorica, koncerte, jam sessione, performanse, te radionice i sadržaje za sve generacije koje su pripremili učenici UWC Mostar.

Više o programu i detaljima  festivala pogledajte na stranici  https://www.facebook.com/StreetArtsFestivalMostar/?fref=ts

Street Arts Festival implementira se ispred Vijeća mladih Grada Mostara i Koledža ujedinjenog svijeta Mostar. Uz implementatore, realizaciju ovogodišnjeg festivala omogućili su : Grad Mostar,  Schuler Helfen Leben, OKC Abrašević, Turistička zajednica HNK/HNŽ, Logos, ASI Reisen , Print Team i Bambsy.

(Novasloboda.ba)

Mjesto gdje se stvaraju neke buduće zvijezde

Mjesto radnje: Sjeverni,

Glavne uloge: naša djeca,

Radnja: treningu fudbalera, predpionira našeg Kluba,

...i tako to ...
E sad možes i osovati "nekome", tražiti krivca ...

ali jednu stvar ne smijemo zaboraviti:

" ... ova djeca će i sutra na trening ... "

...opet ovdje!?
Molim, da ne izvlačite zaključke, već skontajte kako da pomognemo,

pa kako god, samo da pomognemo ...

Kako? Evo ovako:

Pridruzite se akciji ZA SVOJ KLUB !!!!
Donacije preko paypala:

denani63@hotmail.com

ili

kontakt Sanjin Pala ili Senad Dzafic ili Denijal Behram.
Ko želi i hoće …. Nije pod moranje!!!!

(deni/facebook)

...mjesto za nove treninge postoji...samo ga treba dovršiti i urediti...

pomoćni teren iz igrališta u Vrapčićima, u izgradnji

(spagos)

Iz svijeta životinja: Preseljenje nosoroga iz Afrike u Australiju

U Južnoj Africi živi još, slovom i brojem, svega 80 nosoroga. Kako bi ih spasili od krivolovaca i potpunog istrebljenja, aktivisti iz Udruženja za zaštitu životinja žele nosoroge iz njihovog vječnog boravka preseliti u Australiju?

Prvih 6 nosoroga, na osnovu izvještaja Australian Rhino Project, već u maju će u Johanesburgu biti smješteni u jedan dvomjesečni karantin, prije nego što u avgustu krenu na putovanje avionom, na sasvim drugi kontinent.  Kad tamo stignu, ponovo će morati u dvomjesečni karantin, kako bi se navikli na klimu. Nakon toga, biće smješteni u jedan Zoološki park u blizini Adelaide.

Afrika nije više sigurno mjesto za nosoroge, objašnjavju aktivisti ovog projekta. Stoga je preselenje na drugi kontinent, u stvari „biološko osiguranje” protiv njihovog izumiranja i istrebljenja. Do kraja ove godine, narednih 14 nosoroga će krenuti istim putem, a do 2019. godine, svake godine po još 20.

Preseljenje životinja u nove životne uslove je od strane nekih biologa označeno kao posljednje spašavanje ove izumiruće vrste, međutim, u mnogim tačkama je veoma diskutabilno.

Kako će se životinje naviknuti na nove životne uslove, nepredvidivo je, isto kao i ponašanje domaćih vrsta prema novim potencijalnim konkurentima. Međutim, kod ovog preseljenja u Australiju ne očekuju se takvi probleni, jer nosorozi neće biti pušteni da žive u slobodnom prostoru, nego u ograničenom parku za životinje, pod budnim nadzorom ljudi.

(izvor:sdz)

Smail Špago

(Novasloboda.ba)

Ponovo 90+2.

(igrači Villareala nakon postignutog gola u 90+2. minuti)

Davno je rečeno da je jedna utakmica gotova tek onda kad sudija odsvira kraj. To se ponovilo i u sinoćnjoj utakmici polufinala Lige Evrope u utakmici Villareal protiv Liverpoola. Kad su svi očekivali kraj, i rezultat 0:0, u utakmici, koje je manje više igrana između dva šesnaesterca, u kojoj su obe ekipe nastojale da ne prime gol, desila se minuta 90+2.. Na neki način ponovilo se ono što je već viđeno prije dvije nedelje, kad je Liverpool na svom Anfield Roadu golom u sudijskoj nadoknadi savladao Borussiju iz Dortmunda, rezultatom 4:3. Doduše, sinoć nije bilo toliko golova i obrta u rezultatu. Ali, narodna izreka kaže, ko mačem bije, od mača gine. Za sedam dana je revanš u Engleskoj. U ovakvim utakmicama, sa ovakvim ekipama, rezultat od 1:0 iz prvog susreta je ponekad nedostižan, odnosno nedovoljan. Slična situacija se desila prije mjesec dana kad je Bayern iz Mšnchena izbacio Juventusa, golom u 90+2. minuti. To se pripisivalo njemačkom mentalitetu i upornosti, i igri utakmice do zadnje sekunde. U utakmici Liverpoola protiv Bosrussie, računalo se da je djelić toga mentaliteta trener Klop ugradio u taktiku i igru ekipe Liverpoola. Sinoćnji rezultat pokazao je da su takav pristup igru usvojili i drugi. Villareal, naprimjer.

U svakom slučaju, revanš na Anfield Roadu bi mogao biti mnogo uzbudljiviji nego što se moglo pomisliti, barem u 90+1. minuti sinoćnjeg susreta.

(spagos)

Na granici sjećanja: FK Velež – FK Sarajevo, prije 40 godina

1976. godine Velež i Sarajevo su u okviru takmičenja u Prvoj saveznoj ligi odigrali dva susreta i to oba u Mostaru.

U proljetnom dijelu sezone 1975/76, i onda u jesenjem dijelu naredne 1976/77 godine.

U arhivi Enesa Vukotića pronašli smo izvještaje sa obe utakmice.

U proljeće 1976. godine Sarajevo je salvilo u Mostaru, pobjedom od 0:1, golom Srebrenka Repčića. Na kraju te sezone Sarajevo je bilo sedmo, a Velež deveti.

U jesen 1976. godine Sarajevo je pod Bijelim Brijegom popilo peticu,. Rezultat 5:0, a golove su potigli Bajević 2, Vladić, Slišković i Primorac. Na kraju sezone 1976/77 Velež je bio jedanaesti, a Sarajevo šesnaesto.

(iz arhive Enesa Vukotića)

(spagos)

Muzika za laku noć

Kada dođu neka teška vremena najteže je utonuti u miran sam i pronaći osam sati zdravog sna i odmora. Za neke je u napetom i prezahtjevnom životnom okruženju to postao čak i luksuz.

Da bi došli do svog smiraja, 400 ljudi je platilo cijenu od 50 eura. U prostoru nekadašnje toplane u centru grada Berlina, kompozitor Max Richter izveo je svoju kompoziciju, koju je nazvao „Sleep“ (Spavanje), a izvođenje je trajalo od ponoći do osam ujutro. Posjetioci se bili smješteni u poljskim krevetima, a ispred njih, čitavu noć je muzicirao Richter sa svojim orkestrom. Jutro je najavljeno jednim dugim dur akordom. Za posjetioce, koji su imali želju da ovu muziku slušaju i kod kuće, pripremljen je CD.

Ostalo je nepoznato, koliko je od ovih četiristotine stvarno prespavalo noć, utonuvši u san zaneseni muzikom.

(izvor:stern)

Smail Špago

(Novasloboda.ba)

Cvekla i mrkva

Sok koji diže iz mrtvih: Već decenijama je hit u svetu, a pravi se za dva minuta

Već decenijama se ovaj sok preporučuje ljudima koji se bore sa karcinomom, jer vraća energiju, diže imunitet i poboljšava krvnu sliku. Pravi se veoma jednostavno a jedina mana mu je što nije baš preterano ukusan. Ali rezultati su toliko dobri da vredi savkog gutljaja!

Reč je o soku od cvekle i šargarepe, a ako vam je muka pri samoj pomisli na kombinaciju ove dve namirnice u tečnom stanju, niste jedini. Naime, već decenijama se ovaj sok preporučuje ljudima koji idu na hemoterapiju, jer se savršeno bori protiv svih posledica ovog vida lečenja karcinoma. Iako svi kažu da je groznog ukusa, niko nije prestao da ga pije jer su rezultati fantastični.

Zato kažu da bukvalno diže iz mrtvih – i nije namenjen samo onima koji imaju zdravstvenih problema!
Ukoliko se osećate premoreno, nemate energije i depresivni ste, možda je baš ovaj bućkuriš ono što vam je potrebno. Sprema se veoma jednostavno.

Potrebno je:

– 1 kg cvekle

- 1 limun
– 1/2 kilograma šargarepe
– 3 pomorandže
– 3 jabuke
– 1 kilogram meda

Priprema:
Sve sastojke jednostavno očistite i ubacite u blender. Dobićete sok crvenkaste boje, koji zatim možete da raspodelite po flašama (ili teglama, jer bi idealno bilo da ne stoji u plastici) i da čuvate u frižideru. Sok daje najbolje rezultate ako se pije ujutru, na prazan stomak, i to svega pola čaše.

Ukoliko budete pili ovaj sak svakodnevno, već za deset dana ćete osetiti neverovatnu promenu po pitanju energije, ali i raspoloženja. Zapušite nos i – živeli!

Objavio/la Mamina kuhinja 

(spagos)

Neobična umjetnost:Njeno lice ostaje sakriveno

Polly Penrose se rado pokazuje gola. Ova britanska umjetnica u svojim djelima inscenira njeno tijelo u neobičnim svakodnevnim situacijama.

Već u mladosti počela je sa tom umjetnošću. Jedino što pri tome ne pokazuje svoje lice. U njenim djelima ona svoje tijelo na poseban način integriše u okolinu.

S tim, što njeno lice u svakom performansu ostaje sakriveno.

(izvor:huffpost)

(Novasloboda.ba)

Neobični sportovi: Sinhrono plivanje

Sinhroni plivač Bil May (37) morao se dobro namučiti kod savladavanja tehnike ovog sporta, ali i oko odobrenja za nastup.

Na početku njegove karijere često nije dobijao odobrenja, a ako bi ponegdje to i uspio, najčešće bi od gledalaca bio izviždan. Ljudi su ga smatrali perverznim. Dugo vremena je bio jedan od rijetkih muškaraca u ovom sportu. Na Svjetskom prvenstvu u plivanju u Kazanu 2015. godine smio je nastupiti u jednoj novoj disciplini vodenog plesa, nazvan „mješoviti duet“. Slično kao u umjetničkom klizanju žena i muškarac pokazuju program skokova, okreta i podizanja. U Kazanu je sa Christinom Jones osvojio zlatnu medalju. On je lično zadovoljan da, konačno ,i muškarci imaju svoju disciplinu u ovom sportu, a misli da muškarci tome sportu daju malo više dinamike.

Uprkos tome, neće nastupiti na Olimpijadi u Riju. Olimpijski komitet još nije dao „zeleno svjetlo” ovom sportu. To je jedna mao duža priča i traži malo više vremena i usaglašavanja.

Bil May se nada da će se to riješiti do olimpijade u Tokiju 2020. godine. Protiv jednog takvog prijedloga je i jedan broj sportašica iz ovog sporta. Olimpijska pobjednica u sinhronom plivanju sa Olimpijada 2008. i 2012. godine, ruskinja Natalija Uščenko, učešće muškaraca u ovom sportu smatra „neprirodnim”.

Slažemo se, u potpunosti.

(izvor:spiegel)

Smail Špago

(Novasloboda.ba)

Balkan Rivers Tour stigao u Mostar: Veslima upozorili na ugroženost ljepotica Neretve i Bune

Poslije Save i Soče u Sloveniji, Zrmanje u Hrvatskoj te Une i Sane, Balkan Rivers Tour je stigao na rijeku Neretvu. Roku Rozmanu, bivšem slovenskom olimpijcu, i ekipi kajakaša, uprkos lošem vremenu, u veslanju po donjem toku Neretve,pridružilo se oko20 veslača iz BiH, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore, kako bi upozorili i digli glas protiv planirane izgradnje hidroelektrana na Neretvi.

Bosna i Hercegovina jedinstvenaje po svom riječnom bogatstvu. Nedavna analiza WWF-a pokazala je da je čak 60 posto BiH rijeka u dobro očuvanom stanju, te da su rijeke riznice biološke raznolikosti države. Samo u rijeci Neretvi može se naći 75 vrsta slatkovodnih riba, od kojih ih je nekoliko endemično i na crvenom popisu IUCN-a (Međunarodne unije za zaštitu prirode), dok u području redovno gnijezdi najmanje 115 ptičjih vrsta, a ukupan broj ptičjih vrsta koje borave u ovompodručju iznosi više od 300.

„Neretva je jedan od najvažnijih izvora električne energije dobijene korištenjem potencijala vode u Bosni i Hercegovini. U slivuNeretve i Trebišnjice izgrađeno i u pogonu je 12 hidroelektrana, od kojih većina ima akumulacijska jezera, dok postoje planovi da se izgradi dodatnih 9 elektrana. To ima značajan uticaj na ekosisteme i ozbiljno je poremetilo vodni režim, što znači i drastično smanjenje biljnih i životinjskihvrsta koje zavise o vodnom režimu“, rekao je Zoran Mateljak iz WWF Adria.

Rijeka Neretva najveća je rijeka jadranskog slivnog područja. Duž gornjeg toka Neretve brojni potoci i izvori formiraju glavni tok, koji teče netaknutim brzacima i vodopadima usijecajući duboka ždrijela koja dostižu čak i do 800 metara dubine. U posljednjih 30 kilometara njen tok stvara najveću aluvijalnu deltu na Jadranu. Gornji dio, s površinom od 7.411 hektara, močvarno je područje Park prirode Hutovo Blato, koje zajedno sa deltom u Hrvatskoj tvori jedno od tri ključna odmorišta za ptice selice na jadranskom seobenom putu.

„Neretva je jedna od najspektakularnijih rijeka u Evropi. Ova divlja ljepotica predstavlja izazov svakom ozbiljnom kajakašu, a svakom ljubitelju prirode nudi izuzetno iskustvo, koje se rijetko može doživjeti drugdje u Evropi. Izgradnjom brana, taj divlji karakter rijeke potpuno bi nestao,  a time i turističke prilike za lokalne ljude“, rekao je Rok Rozman, inicijator i vođa kampanje Balkan Rivers Tour.

„Izgradnja malih hidroelektrana na Buni i Neretvi lokalnom bi stanovništvu, koje već sad živi od turizma, poslala jasnu poruku da vlasti ovo područje ne vide kao potencijal održivog turizma, već isključivo kao megawate. To bi bio kraj svim našim nastojanjima da od ovog područja stvorimo zanimljivu destinaciju za aktivan i održiv odmor, po kome bismo željeli biti prepoznati u Europi i svijetu“, rekao je Oliver Arapović iz udruženja Majski cvijet.

Iz BiH se turneja Balkan Rivers Tour seli u Crnu Goru, na rijeke Moraču i Taru, a potom u Albaniju na rijeke Osumi, Valbonu i Vjosu.

„Balkan Rivers Tour“ je zajednička kampanja nevladinih organizacija EURONATUR, RiverWatch, LeeWay Collective, WWF i lokalnih partnera u okviru projekta „Save the Blue Heart of Europe“. Cijelu kampanju „Balkan Rivers Tour“ možete pratiti na web stranici ili putem Facebooka.

Pod vođstvom bivšeg slovenskog olimpijca Roka Rozmana, kajakaši iz cijele Evrope će u 35 dana veslati po najljepšim, ali i najugroženijim rijekama Balkanskog poluostrva. Ovom jedinstvenom kampanjom, domaća i svjetska udruženja žele skrenuti pažnju na ludilo izgradnja brana i hidroelektrana na području između Slovenije i Albanije, na kome se planira izgradnja više od 2.700 novih hidroelektrana.

Završni čin turneje Balkan Rivers Tour biće predaja peticije za očuvanje rijeke Vjose albanskom premijeru Ediju Rami 20. svibnja u Tirani.

(Novasloboda.ba)

Atletico – FC Bayern: Diego Simeone vs. Pep Guardiola u polufinalu Lige šampiona

Treneri Diego Simeone i Pep Guardioala mogli bi kao ličnosti i po fudbalskoj filozofiji da se vrlo malo razlikuju. Guardiola je oko orkana, a Simeone orkan. Atletico slijedi skoro slijepo ideologiju svoga trenera. To bi mogla biti ta mala razlika.

Večeras je Bayern gost kod Atletica, u prvoj utakmici polufinala Lige šampiona, a uoči toga susreta u glavnom gradu Španije debatira se o Simeoneu. U nedelju, u susretu Premiere, kod vođstva Artletica od 1:0 protiv Malage, jednu kontra Malage spriječena je ubacivanjem druge lopte u teren, Ostalo je nepoznato ko je ubacio loptu, da li Simeone lično, ili od njega instruirani sakupljač lopti. Domaći mediji ovu situaciju posmatraju sa mnogo simpatija. Za vrijeme meča, Simeone je poslan na tribine, prijeti mu zabrana od nekoliko utakmica, koja bi mogla biti veoma opasna za Atletico, u trci za titulu.

Da, Simeone nije samo trener „Rojiblancosa”, on je njihova zvijezda, mislilac, duhovni vođa, poštovan od simpatizera kao božanstvo, mada se ponekad ponaša kao pas mješanac, ulični lutalica.

Simeone protiv Guardiole, to je sudar svjetova. Argentinac, grub, sirov, rabijatan. Anarhista.

S druge strane Katalonac, sofisticiran, prepoznatljiv, istaknut. Esteta.

Njihove ličnosti i fudbalske filozofije reprezentiraju dva suprotna , odbijajuća pola, dijametralno suprotna, pa će večerašnji susret Atletica protiv Bayerna biti i sudar kultura  iz trenerskog prostora, iza aut linije.

Kada se Simeone (45) pojavi u crnom odijelu, sa crnom kravatom, crnim cipelama, djeluje kao kontrolor leta, koji, istovremeno, može navigovati hiljadama aviona. Čak i Guardiola (45) uporno maše rukama iza aut linije, ali više u stilu dirigenta jednog velikog orkestra. Ili: rečeno drugačije, Guardiola je oko orkana, a Simeone je orkan.

„Ja ga ne poznajem, moguće da smo samo dva-tri puta progovorili po koju riječ”, kaže Guardiola za njegovog večerašnjeg protivnika. „Ali, njegovi igrači rade upravo ono što on želi. Atletico igra sa mentalitetom Simeonea. On je jedan od najboljih trenera na svijetu”, dopunjava Guardiola.

Ekipa na terenu besprijekorno slijedi ideologiju čovjeka koji tutnji, bjesni u trenerskom prostoru. Ima ga na svakom milimetru toga prostora, najviše na samoj granici dozvoljenog, to je u stvari njegova siva zona.

Kao profi fudbaler, učestvovao je na Svjetskim prvenstvima 1994., 199.8 i 2002. godine, sa Interom osvojio kup UEFA, a sa Lazio bio prvak Italije. Kao igrač sa Atleticom je 1996. godine osvojio španski dubl. Vratio se u Argentinu, gdje je igrao u Racingu, a onda kao trener osvajao prvenstvo Argentine sa Estudiantesom i River Platom. U Atletico vratio se kao trener 2011. godine, na određeno vrijeme. Od 1996, godine do tada, Atletico je promijenjio čak 16 trenera. Danas u klubu za njega kažu: „Ne znamo da li je bio jedini koji je tada mogao spasiti klub, ali  je sa sobom donio ono što je klubu dugo trebalo”.

Do sada jedini duel Simeona protiv Guardiole bio je u februaru 2012. godine, kada je Pep bio trener Barcelone, i pobijedio ga sa 2:1. Simeone je sa Atleticom startovao jednu neuobičajenu seriju: osvojio je Evropa ligu 2012., španski kup 2013., pa prvenstvo 2014., finale Lige šampiona iste godine, koje je nesretno izgubio protiv Real Madrida. Barcelona i Real su u Atleticu dobili jednoga ravnopravnog konkurenta, punog različitih ideja.

Do kontrole igre, koje se Guardiola strogo drži, Simeone ne drži ni malo.

„Posjedovanje lopte je bajka koja mene ni malo ne interesuje”, kaže Simeone. „A ako bih morao birati između Mourinha i Guardiole, uvijek bi izabrao Mourinha. Meni se sviđalo kako je igrao njegov Real”.

Osim izjava ovakve vrste, poznate su njegove izjave kao što je: „Čim vidim blato, bacam se u njega”.

Da li je potrebno više. Atletico igra kako Simeone misli, borbeno, snažno, efikasno, pošteno, lojalno, sa identitom. To će sigurno osjetiti i Bayern.

„Moramo aktivirati i srce i noge i glavu, a na našem putu ne smijemo ništa mijenjati“, naređuje Simeone.

Postavlja se pitanje, kakve mjere će preduzeti njegov protivnik. Guardiola je izazvan.

Vjerovatno kao nikada do sada.

Pa do večeras. I, naravno, do idućeg utorka, u revanšu.

(izvor:eurosport)

Smail Špago

(Novasloboda.ba)

Mostar očima stranih putopisaca: Most - sličan rješenju matematičkog problema (1894. godine)

Arheolog i antropolog svjetskog glasa iz Škotske, koji je izdao veći broj stručnih knjiga, Robert Munro (1835. – 1920.) je nakon završetka kongresa ovih zvanja u Sarajevu 1894. godine, takođe, posjetio naš grad. Mostar je opisao poklanjajući veću pažnjusvom profesionalnom usmjerenju, a dotakao se i ostalih stvari. Tek šest godina iza posjete izdao je knjigu pod nazivom „Rambles & studies in Bosnia Herzegovina, Dalmatia“ (Skitanja i izučavanja u Bosni i Hercegovini i Dalmaciji).

Ovdje ćemo navesti samo jedan zanimljiv isječak koji se odnosi na Mostar, a cjelokupna knjiga se može pročitati i downloadovati na stranici www.cidom.org

Već se spustio mrak kad smo stigli na mostarsku stanicu, pa je bilo malo užurbanosti dok se naše društvo i prtljaga nisu smjestili u hotelski omnibus. Po dolasku u hotel, našli smo naše sobe već zauzete (zahvaljujući predviđanju M. Hermanna), tako da smo se brzo našli na verandi restorana, gdje je bila servirana večera. Poslije, kada je temperatura postala podnošljivija, pokušali smo se prošetati po gradu uz veličanstvenu mjesečinu. Međutim, ulice su bile isuviše puste da nas izmame podalje, i tako vraćajući se k našem hotelu, pušili smo cigarete i razglabali kako da upoznamo Mostar, i to prvenstveno okolinu, ako nam sunce, koje nemilosrdno sja, to dopusti.

Pola orijentalan, pola italijanski, a u potpunosti hercegovački, slikovit i monumentalan. Svaki kamen odaje rat i borbu. Nijedan grad u svijetu ne izjavljuje tako glasno, kao što to čini ovaj,  da duguje sebe, svoje porijeklo, svoju bit postojanja, borbama, ratu, utvrdama i silnoj agresiji. Ovo su riječi kojima g. Asboth, autor djela „Official Tour through Bosnia and Herzegovina“, nedugo nakon okupacije ovih provincija od strane Austrougarske, otvara poglavlje o Mostaru. Ovim jezgrovitim riječima – opisnim, istinitim i iscrpnim – imam za dodati vrlo malo toga. Tokom šetnje jednim dugačkim putom na lijevoj obali Neretve, može se vidjeti, između kuća naslonjenih na stjenovito korito rijeke, ostarjeli ostaci zatvora, kule, bastiona, utvrde – potpuno sivo i prastaro zdanje, baš kao što su i okolna krševita brda. Upravo gdje izbočeni lakat Podveležja počinje odmicati k jugoistoku, raspored kuća postaje sve širi. U ovom gornjem dijelu grada stoji prostrana pravoslavna crkva, prepoznatljiva po svojim tornjevimna. Katolička crkva je na drugoj strani rijeke, džamije su, naravno, posvuda po gradu.

Međutim, koga zanima pogledati interijer ovih zdanja, jesu li srednjovjekovne ili su moderne? Vrijeme je ovog jutra bilo prekratko da bi se trošilo na detalje koji jedva da odjekuju dobro znanim pričama o ratu, razdoru i religijskim progonima po turskim pravilima. Niti se ima šta novog reći o narodu u Mostaru. Prema osobinama svojstvenim južnjačkom porijeklu, oni su, i uvijek su bili, nagli, ponositi i ratoborni. Njihovi maniri, pa čak i struktura njihovih kuća, odaju italijanski uticaj. Kao dodatak uobičajenim raznolikostima, i predmeti izloženi na bazaru i otvorenim prodavnicama duž glavne ulice, voće i povrće zauzimaju istaknuta mjesta. Voće, jedva jestivo, smo teško nabavljali u Sarajevu, ali ovdje smo mogli kupiti preko tuce velikih slasnih smokava za deset kreuzera (krajcara), a i grožđe je jednako jeftino.

Znatan dio grada leži na desnoj obali Neretve, neke kuće se protežu daleko niz ulicu sve do izvora Radobolje.

Za turiste koji prolaze, uistinu postoji u Mostaru samo jedan lav vrijedan posjete – takozvani Rimski most, poznat po odvažnosti, eleganciji, svjetlosti i trajanju. Sličan je rješenju matematičkog problema koga rješavaju pčele pri konstrukciji svoga saća. Ovaj doživljaj je za mene nedoživljen, jer (ovaj most op. a.) u sebi izražava matematički princip kako proizvesti maksimalan rezultat s minimum materijala. Od kad se 1882. godine izgradio novi željezni most, sav težak promet na Starom je zabranjen i samo je pješacima dozvoljen prelaz preko njega. Zurenje s njegovog vrha u vodu Neretve, koja ispod brzo klizi kroz svoj kameniti kanal, je omiljena razbibriga filozofa i mostarskih besposličara.

Mustafa Hilmi Muhibić, pišući 1893., spominje most i kaže: „Stari most u Mostaru je s pravom jedan od najistaknutijih građevinskih objekata u Hercegovini i kao takav često zaokuplja misli ljudi. Ko u ovaj ‚Raj zemaljski‘ (tako o svom rodnom gradu misli poznati pjesnik Derviš-paša) jednom dođe i prvi put vidi poznati most, taj ostaje zanesen ljepotom njegovog luka, a ko prvi put svoj pogled uputi s mosta, obuhvati ga lagani drhtaj kad u dubini ugleda hirovitu Neretvu

Prastari natpis na sredini luka kaže: „Kudret kemeri“ (luk svemogućeg Boga).

Do sada je već dokazano da je turskog porijekla i potječe iz vremena Sulejmana II (1566.). Malo je vjerovatno da bi rimski most uspio preživjeti na istom mjestu, ali je, ipak, iznjedreno predanje da je ovo rimska konstrukcija. Priča se da je u rimsko vrijeme na istom mjestu postojao drveni most, a da su oje kule, koje i sada stoje po jedna na svakoj strani mosta, bile izgrađene kako bi odbranile most. Luk, koji je blago šiljat, ima raspon od 89,5 stopa, a visinu od 61 stope pri prosječnom vodostaju rijeke. Širina mosta je samo 14 stopa i 9 inča. Da biste usporedili, mogu navesti da je raspon svakog od četiri luka Dean mosta u Edinburgu, dužine 96 stopa. Čuveni most Rialto u Veneciji ima jedan mramorni luk raspona 74 stope. Postoji predanje među ovdašnjim muslimanskim mještanima da je most, čim bi bio izgrađen, iznova padao u vodu sve dok, na nagovor šumske vile, nije u temelje mosta bio ugrađen mladi zaljubljeni par. Slična predanja sam čuo širom zemlje za gradnju brojnih građevina. Užasna sumnja da ovakvo preživjelo sujevjerje može imati neke istinite osnove iznova izaziva jezu u čovjeku posebno kad shvati da je, kao 1870. godine, tijelo djeteta bilo ceremonijalno ugrađeno u temelje mosta u Trebinju. Neosporno je da ljestvica ljudske civilizacije sadrži neke čudne prečke!

(sa engleskog: Tibor Vrančić)

Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(novasloboda.ba)

Teatru u pohode, Mostar 26-30.april 2016.

Juče je, izvođenjem treće reprize predstave „Fatima, nevjesta od boli“, počela manifestacija „Teatru u pohode“, koju organizuje Mostarski teatar mladih 1974, a namijenjena je učenicima osnovnih i srednjih škola.

Biće to 6 otvorenih dana, u kojima je namjera uspostaviti tješnju saradnju sa dramskim sekcijama škola kroz kreativno druženje i upoznavanje učenika sa tehnikom i funkcionisanjem teatra iza zavjese, ali im i predstaviti proces nastajanja predstava, te pokazati svaki dan jednu predstavu kao osnov za razgovor.

Danas, 26. aprila biće izvedena, na tek završenom 15. Festivalu srednjoškolskog teatra BiH u Travniku, nagrađena predstava „Propala predstava“. Već sutra se igra „Presuda: Tiha likvidacija“, zatim ponovo „Fatima, nevjesta od boli“, te u petak „Maslinova grana“. Ovo šestodnevno druženje završava premijernim izvođenjem predstave „Vane“, rađene po tekstu Radovana Ivšića, u subotu, 30. aprila 2016. godine u 19 sati.

Već početkom maja, „Vane“ će biti izveden na 19. Festivalu dječijeg teatra BiH u Gračanici.

(Novasloboda.ba)

Vrijedne ruke nene Fate iz Mostara

2016.

2016.

2016.

2015.

2015.

2015.

Neziragina džamija u Mostaru

Svake godine vrijedne ruke poštovane hadžinice Fatime, iako je davno '' prevalila '' 80. godinu, uredjuju okoliš Nezir-agine džamije na Jusovini. Danas smo je snimili slučajno, a da i ne zna. Neće se ljutiti, jer je navikla da je snimaju dok radi. Bezbroj njenih fotografija je otišlo u svijet. Živa i zdrava bila još dugo godina. Želimo ti  od srca.

(tekst i fotosi iz 2015. i 2016:Ajša/facebook)

Moj brat ide sa našom majkom u dzamiju. Nena je bila pala blizu kuće Mnogi su mislili da je gotovo sa "rađom" oko džamije. Reko sam ženi: Vidićeš, opet ce prohodat. I evo je opet. Da joj Allah dž. ukabuli. Eto ostaju ove slike a uvijek neko i od insana vidi šta nena radi. Hvala Ajšo na divnim slikama. (Nedžad/facebook)

(spagos)

Tesla model 3: Na cestama 2018. godine

Nakon modela S i elektro SUV automobila, uskoro dolazi Tesla model 3. Limuzina na električni pogon, sa dokučivom cijenom od 30.800 eura, i već može biti rezervisana uz uplatu od 1.000 eura. Predviđeni izlazak na ceste – 2018. godine.

Tesla model 3 je skrojen slično kao i model S. Trebao bi imati 5 sjedišta, a sa jednim punjenjem baterije trebao bi dostizati udaljenost 345 kilometara. Cijena, oko 30.800 eura.

Kako stvari stoje, u toj cijeni je obuhvaćeno i preuzimanje vozila. Ogromna prednost modela: mogućnost punjenja na svim „Tesla punjačima”, a punjenje na „Superchargerima”, kojih već ima širom Evrope, trebalo bi trajati maksimalno 30 minuta, dok na običnoj utičnici punjenje traje od 4 do 10 sati. Predviđen je stakleni krov, multifunkcionalni touch-screen, asistent sistem, sigurnosni paket…

Elektroautomobili s jednim punjenjem mogu postići različite radijuse kretanja. Nekoliko primjera: automobili BMW i3, e-Golf  prelaze ispod 200 kilometara, model Opel Ampera-e prelazi 320 kilometara, novi, Tesla model 3 prelazi 345 kilometara, a Tesla model S prelazi čitavih 500 kilometara.

I još jedan interesantan podatak. U Njemačkoj je do sada registrovano 25.502 elektro automobila, 3.571 elektro kamion i 116 elektro autobusa.

(izvor:exppress, fotosi:teslamag)

Smail Špago

(Novasloboda.ba)

„Santana IV”: Miris i osjećaj Woodstocka

Novi album meksičko-američkog gitariste Carlosa Santane, pod nazivom „Santana IV”, pojavio se na tržištu tokom protekle sedmice.

To je sigurno album koga je publika sa nestrpljenjem dugo iščekivala, nakon što se u studiju okupio bend, koji je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina svirao progresivni etno jazz.

Ekipa je zasvirala u sastavu: Carlos Santana, gitara i vokal, Gregg Rolie, klavijature i vokal, Neal Schon, gitara i vokal, Michael Carabello, udaraljke i Michael Shrieve, bubnjevi. Bio je to comeback nakon 45 godina pauze. Zasvirali su i napravili album pod nazivom „Santana IV”.

Oni koji su album preslušali tvrde da je novi album nasljednik platinastog albuma iz 1971 godine, pod naslovom „Santana III”. To je bio album benda, koji je nastupao na čuvenom rock festivalu Woodstock, najavljen singlom Anywhere You Want To Go.

Za Carlosa Santanu ovo je 23. album po redu, a s ovim sastavom četvrti. Sadrži 16 pjesama koju su sami napisali i producirali. Pjesme odišu energijom, uz isvrsno muziciranje muzičara, koji su se prije nekoliko decenija drznuli i usudili da krenu i otvore vrata istraživanja u savremenoj muzici.

U pjesmama Love Makes The World Go Round I Freedom In Your Mind, grupi se pridružio legendarni pjevač Ronald Isley, iz grupe The Isley Brothers, jedne od najstarijih i najuticajnijih američkih muzičkih grupa, sa više od 60 godina karijere.

Čitava priča oko ponovnog okupljanja grupe počela je još prije sedam godina kada je Schon to predložio Santani. A već tada su se dogovorili da im se pridruže Rolie, Shrieve i Carabello. Projekat je već tada krenuo pod nazivom „Santana IV”. Prije tri godine su se sastali kako bi se uigrali, ali i dogovorili oko pisanja novih pjesama. Sve to im je uzelo naredne dvije godine vremena, kako bi dobili paket dinamičnih pjesama sa specifičnim komponentama iz ranijih godine grupe Santana, kao što su afro-latinski ritmovi, zavodljivi vokali, eksplozivnost električne psihodelične gitare, koja povremeno zvuči lirski, te modelovanje udaraljki. Sve to je integrisano kroz melodije, koje bez puno teškoća ulaze u uho slušaoca. U svakom slučaju: Carlos Augusto Santana Alves je Veličina, koji je, uz to ,ostao simpatičan, pa čak i ako je sam sebe remiksao već decenijama, njegova muzika kod obožavalaca i poštovalaca još uvijek izazva uzbuđenje. Najavljeno je da će svaki posjetilac njihovih koncerata, tokom turneje pod nazivom Luminosity, uz kupljenu ulaznicu dobiti i CD sa ovim albumom.

Album „Santana IV” je svakako jedan od najuzbudljivijih albuma ove godine.

Smail Špago

(Novasloboda.ba)

omot albuma SantanaIV neodoljivo podsjeća na omot prvog abuma grupe Santana

(spagos)

Iz svijeta životinja: Majka i kćerka u prvoj šetnji

Rijetkost su ovakve slike iz prirode, a još rijeđe u nekom zoološkom vrtu. Zbog toga majka i mladunče bijelog medvjeda dolaze direktno na naslovne stranice medija, kao u ovom slučaju iz zoološkog vrta na moru, u Bremerhavenu, Njemačka.

Četvoromjesečna djevojčica, po imenu Lily, izišla je u prvu šetnju i samo što su joj čuvari otvorili vrata, skočila je u tri metra duboki bazen. Sve se to dešavalo uz budnu pažnju majke Valeske.

Djevojčica trenutno teži 25 kilograma, a obzirom da na vagi dobija 300 grama dnevno, ovako slatka i malecka neće ostati još dugo.

(izvor:ksta)

Smail Špago

(Novasloboda.ba)

Više godina, manje novih prijateljstava! OK, ili ne?

Koga nema, bez njega se može. Da je vrijedio, trajao bi!

Imate sve manju potrebu za ljudima? Ovo su 4 razloga zašto je to sasvim u redu!

Ljudi ulaze u vaš život, često vrlo iznenada, ali skoro pa s istim iznenađenjem i izlaze iz njega. Zbog nekih vam je vrlo žao, jer ste mislili da se neće dogoditi dan kada se više nećete družiti. Ipak, nije kraj svijeta. Oni više nisu dio vašeg života i na to trebate gledati kao na dobru stvar. Da je vrijedilo, trajalo bi. Kako starite, tako sve manje ljudi puštate u svoj život. Evo i zašto je to sasvim u redu.

Što ste stariji, manje spremni trpjeti određene stvari

Kada ste mladi, često imate poriv biti prijatelj sa svima. Previše brinete o tome što drugi misle o vama. Možda ste radili i određene stvari koje se u ovim godinama vjerojatno ne biste usudili, samo zbog toga da bi vas netko prihvatio. Međutim, to je imalo i utjecaj na ostvarivanje loših prijateljstava. Tada niste razumjeli znakove upozorenja ili niste baš bili vični prepoznati da vas drugi “gaze”.

Kako ste postajali zreliji, sve manje ste bili spremni trpjeti određene stvari. Nemate vremena za nezrele gluposti čak iako to znači da se više nećete viđati s ljudima s kojima ste provodili dosta vremena. Radije provodite vrijeme sami nego s nekim zbog koga se osjećate kao da ste usamljeni.

Što ste stariji, manje vam je stalo do ostvarivanja novih prijateljstava

Došli ste do točke u kojoj stjecanje novih prijatelja i ostvarivanje novih prijateljstava više nije na vašoj listi prioriteta. Ni blizu. Do sada se iskristaliziralo tko su ljudi koji su uvijek uz vas.

Ipak, to ne znači da vi niste druželjubiva osoba. Pričate s ljudima, družite se s njima, upražnjavate različite zabavne aktivnosti s njima, ali ih ne puštate unutra. Ne povjeravate im vaš tajne. Ne dozvoljavate im da vide kada ste ranjivi. Davno ste prošli točku kada vam je potrebna nova najbolja prijateljica. Čak i da niste u dobrim odnosima s prijateljicom za koju ste mislili da vam je najbolja, jednostavno, više vam nije stalo.

Ne, niste pesimistični ili depresivni. Jednostavno, nemate vremena za to, jer ste vi tako odlučili. I to je sasvim u redu.

Što ste stariji, manje vjerujete ljudima

Bili ste zapanjeni kada ste vidjeli s kakvom lakoćom vas ljudi napuštaju. Ljudi za koje ste mislili da su kvalitetni i da će vam se uvijek naći pri ruci. To je, ujedno, bio i okrutan način otvoriti oči.

Zbog toga ste ojačali. Zbog toga imate tako debeo sloj kože da vam više uopće nije bitno što drugi misle o vama. Oni najbolji ljudi i dalje su uz vas i njihovo mišljenje poštujete, kao i oni vaše. Oni su bitni. Svi ostali … Eh, sreća pa su otišli.

Što ste stariji, sve manje ste spremni druge stavljati ispred sebe

Kada prestanete brinuti o drugim ljudima i počnete voljeti sebe, tada se stvari počinju mijenjati i to na bolje. Prestajete raditi stvari da biste udovoljili drugima i radite stvari kako biste udovoljili sebi.

Mnoga prijateljstva su “pukla” zbog ove jednostavne činjenice. Jednom kada prestanete dozvoljavati drugima da se prema vama odnose na loš način (primjera radi: da su tu samo kada to njima odgovara), tada dobra većina shvaća da više od vas nema koristi.

Vi počinjete poboljšavati sebe. Iznutra. Na sve moguće načine. Postajete osoba koja istinski zna što želi.

A to nisu ljudi koji će vas sputavati na svakom koraku i iskorištavati na sve moguće načine.

Autor: minimagazin.info

(izvor:alternativainformacije)

Stari dobri mobitel

Preko dvije trećine Amerikanaca posjeduje tzv. pametni telefon - smartfon. Međutim, nekima - poput poznatih biznismena Warrena Buffetta i Stephena Schwartzmana, jedina mobilna veza sa svijetom je "staromodni" klizni mobitel, kojeg koriste samo za pozive i SMS-poruke.

Predavač psihologije na Univerzitetu Harvard Dr Holly Parker vjeruje da upotreba klasičnog mobitela može pomoći ljudima da razdvoje posao od kuće.

"Porast upotrebe preklopnih telefona je reakcija na osjećaj da je pojedinac podređen smartfonu. Korištenje klasičnog mobitela je hrabra i luksuzna izjava kojim se proglašava da stvari držite pod kontrolom", kaže pravnik i etičar tehnologije David Ryan Polgar, prenosi BBC. Međutim, on misli da ima boljih načina kojom možete pokazati da kontrolišete napadnu tehnologiju. Jednostavno, ne držite se smatrfona cijelo vrijeme.

Neki čak misle da bi možda bilo potrebno promijeniti zakone kako bi ljudi mogli komotnije isključiti smartfone. Francuska je prva zemlja koja razmatra ugrađivanje "prava na isključivanje" u zakone.

Ellyn Shook, službenica kadrovske službe globalne konsalting firme Accenture, okrenula se staroj tehnologiji. Nakon što nije uspjela sama sebe natjerati da ne drži iPhone na stolu pored kreveta, početkom prošlog ljeta kupila je klasični mobitel. To nije trebalo biti za stalno, samo zamjena za situacije kada treba biti dostupna kada se isključi od posla.

Djelovalo je. Kao rezultat toga što je napravila korak unazad u vremenu i počela koristiti staru tehnologiju, mogla je provoditi po cijele dane na plaži vikendom, bez da svako malo pogledava u svoj smartfon, kazala je.

(izvor:StarMo)

Svijet je čudesno mjesto Užasno brza banana

Muškarci ne prave ništa od voća? Netačno! Banana Stevea Braithwaita (55) ima doduše malo kalijuma, ali zato pogon na sva četiri točka.

Britanac po rođenju, nastanjen u Michiganu (SAD), jednog dana je sam sebi postavio pitanje: kako bi moglo izgledati najsmješnije auto na svijetu, koje bi čovjek mogao napraviti.

I onda se dao na posao. Uzeo je jedan stari Ford F150-pick up, i nakon  dvije godine rada njegov auto je postao stvarnost.

Sad ovaj uvrnuti Englez tutnji svojim autom kroz zemlju.

Smiješno?

A koja to druga voćka dostiže 137 km/h?

(izvor:spiegel)

Smail Špago

(Novasloboda.ba)

Stare slike pričaju: Plakati za kino u Mostaru 1941.

Plakati za film Ka novim obalama u Mostaru 1941.

Ponukaše me neki dan  objavljene fotografije sa Šemovca, za ovu objavu.

Autor te fotografije je bio Federico Patellani, inače ratni reporter talijanske vojske, koji je 1941 načinio prelijepe i zanimljive fotografije Mostara, njegovih manje fotografiranih dijelova kao i likova koje je susretao tada na ulicama našeg grada. Ono što me zaintrigiralo su četiri fotografije različitih dijelova grada, ali koje imaju nešto zajedničko – plakat koji najavljuje prikazivanje filma KA NOVIM OBALAMA s glavnom glumicom Zarah Leander. Porijeklom Šveđanka, relativno kasno je počela svoju karijeru filmske glumice jer je u prvom redu bila profesionalna pjevačica. Na udar kritike je došla jer je snimala za njemačku državnu filmsku kompaniju UFA, a time se dovodila i u vezu s Hitlerom.
Filmski plakat izlijepljen po mostarskim ulicama poziva gledateljstvo u ljetno kino. Cjelovit plakat je jednostavan, pisan rukom i sadrži samo osnovne podatke – kino u kojem se prikazuje, ime glumice i ime filma. Takav je vidljiv samo na prvoj slici, onoj koji se nalazi na zidu prije stepenica koje vode iz Hendeka na Veliku tepu. Drugi plakat se nalazi na slici sa Starim mostom, treći u Priječkoj čaršiji neposredno prije skretanja za Tabhanu, a četvrti na Glavnoj ulici, na kući koje više nerma, a nalazila se negdje na potezu kod današnjeg parka s kipom Alekse Šantića.
I ovo je samo jedna sitnica koja je zabilježena u prošlosti grada.

(tibor/fCIDOM)

Film nosi originalni naslov "Zu neien Ufern:

https://sh.wikipedia.org/wiki/Zu_neuen_Ufern

A što nas je iznanedilo, može se čak i pogledati na youtube, doduše na njemačkom jeziku.

https://www.youtube.com/watch?v=9Xhqokxu6MA

(spagos)