(a posebno jedan hercegovački grad)
Kako sada stvari stoje i prema čak i
optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom
biti topliji za tri stepena
Izvještaj UN o stopi zagađenja
Zemljine atmosfere naveo je da 2017. godine čovječanstvo ne samo
što je povećalo nivo ugljendioksida na najviše u istoriji nego je
to činilo brže nego ikad. Uz takve trendove i lobiranje naftnih,
plinskih i kompanija koje zarađuju na ugljenu, pri čemu ulažu
milijarde eura i dolara u promovisanje daljnjeg korištenja fosilnih
goriva, svijet je sve dalje od toga da se u ovom vijeku spasi od
globalnog zagrijavanja goreg od stepena, koliko su nacije svijeta
dogovorile Pariskim klimatskim sporazumom. Kamoli da se zaustavi na
1,5 stepeni, što je predloženo kao posebno ambiciozan cilj.
Kako sada stvari stoje i prema čak i
optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom
biti topliji za tri stepena. Tekst objavljen o ovoj temi u
“Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A.”
navodi da će po takvim scenarijima nivo mora širom svijeta do kraja
vijeka porasti za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije
nego drastičnih promjena širom Zemlje zbog klimatskih promjena.
Samo pet godina otkako se u službenim
predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatrao ekstremnim
prognozama, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko
puta gora od toga. Što se Jadrana tiče, u slučaju rasta mora od
devet metara, što je u skladu s izvještajem PNAS, vrijedi istaći i
velike posljedice po Bosnu i Hercegovinu.
U slučaju već i četiri metra,
Čapljina dobija svoju rivijeru. Ali, more se tu ne zaustavlja i
potopljena biva i Čapljina. Jadransko more zapravo prodire do pola
puta do Mostara, a u izvještaju se navodi da je poljoprivreda odavno
nemoguća, prenosi Express.hr.
(oslobodjenje 20191114)
(spagos)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen