(tekst koji slijedi objavljen je u
časopisu Bild, dana 16. novembra 2019. autor Christoph Hülskötter)
Utorak uveče, nešto iza 22 sata.
Parlamentarci u gradskoj vijećnici Venecije upravo su odbacili
prijedlog za borbu protiv klimatskih promjena, jer dolazi velika
plima. Ubrzo nakon toga njena je sala za sastanke preplavljena.
Više nego samo ćud prirode.
Grad laguna je doživio najgoru poplavu
u posljednjih 50 godina. Više od 90 posto istorijskog grada je pod
vodom. Šteta prelazi u stotine miliona eura.
Svi znamo da Venecija nije izolovan
slučaj. Prije godinu dana, istraživanje Univerziteta u Kielu
izračunalo je da od 49 mjesta Svjetske baštine na Sredozemlju 37
leži u akutnoj opasnosti od klimatskih promjena. Među njima stari
grad Dubrovnik i ruševine Kartagine.
Do 2050. godine mogli bi biti
poplavljei veliki gradovi, kao npr. Mumbaj, Bangkok ili Aleksandrija.
Do sada se nivo mora popeo za 25 cm, od
1870. godine. Studija istraživača iz Potsdama početkom novembra
pretpostavlja da će se nivo mora do 2030 povećavati brže nego što
se prethodno mislilo. Za još 20 cm.
Godinama su istraživači govorili da
se Venecija neće moći dugoročno spasiti. Ako ne želimo da mnoga
obalna područja u nekoliko desetljeća izgledaju slično, moramo
reagirati brže od gradskih političara iz grada lagune.
U protivnom, biće prekasno.
U prilogu, slike Venecije, dan poslije.
(spagos)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen