Iz stare štampe: Javni zahodi u Mostaru, 1906. godine

U časopisu Musavat broj 3. iz 1906. godine objavljen je slijedeći tekst:

Javni zahod kod Kazaziće džamije

“Kazazića džamija. Na Carini, a upravo na glavnoj ulici, nalazi se poznata Kazazića džamija (misli se na Fatime kadun džamiju koja se u narodu također zvala Kazazića, a nalazila se na mjestu današnjega malenog parkirališta kraj Dječje biblioteke op. a.). U toj džamiji ulaz je dan i noć otvoren, te naročito po noći, mnogi prolaznici, a po najviše vojnici, svraćaju unutra te onečišćavaju džamijsko dvorište. Da slučajno ne znamo šta je u stvari, mi bi okrivili upravitelja džamije i pitali ga: zašto ne udari vrata i kanate, pa da niko svrnuti ne može. Ali ovako mi ne možemo kriviti njega, jer su vrata ima već deset godina napravljena i nalaze se u džamiji, a gradsko-kotarski ured nikako ne dozvoljava da se postave na mjesto. Zašto je to, znaće najbolje gospoda iz ureda”.

U časopisu Musavat, broj 8. iz 1906 godine, na istu temu objavljen je slijedeći tekst:

Javni zahodi

“Javni zahodi (pissoir). Pored drugih kijamet potreba kojim Mostar obiluje, i ta je da bi naš grad trebao da dobije jednom javni zahod kako gragjani ne bi morali trčkarati iza tugjih dućana. U ostalom ovo je primjedba stranaca koji Mostar posjećuju, a koji su naviknuti na uregjenu varoš".

„To je prijeka potreba, jer u gradu nigdje niti zahoda niti pišadura nema osim dvaju najpozitivnijih zahoda u Cernici i u Taphani”, tako je glasilo obrazloženje odluke o izgradnji javnih toaleta u Mostaru sa sjednice Gradskog vijeća od 7. juna 1909. g. A tada je odlučeno da se izgrade zidani javni zahodi na čak šest mjesta po gradu i to: „u Štefanijinom šetalištu preko puta Gimnazije, na Musali nasuprot hotela „Narenta“, na Velikoj Tepi kod Suhodoline (danas početak stepenica koje vode s Glavne ulice u Hendek), na Luci u Glavnoj ulici, u Karađozbegovoj ulici i na Starom pazaru u Dolnjoj mahali“.

Pošto nije bilo dovoljno sredstava za izgradnju svih javnih zahoda bi odlučeno da se prvi zahodi izgrade na Velikoj Tepi i na Musali. No, godine 1913. su po projektu Dragutina Köhlera ipak završena tri zahoda, treći kod Gimnazije. Nažalost, u šezdesetim godinama prošlog stoljeća ih srušiše odlukom Općine.

Fotografije: Javni zahodi: kod Gimnazije 1950, na Musali 1937 i na Velikoj Tepi

Priredili: Tibor Vrančić/Smail Špago

(NovaSloboda.ba)