Jezikom narodne duše

 

"Kupujmo domaće" nije slogan novog vremena. Na sličan našin su se oglašavali proizvođači i početkom prošlog stoljeća. Bila su to vremena kad je dolazuilo dosta novog i nepoznatog, a ljudi su se borili sa tim, svako na svoj način.

U novinama početkom dvadesetog stoljeća, objavljen oglas o prodaji domaćeg malinovog soka.

Nekada nema ništa ugodnije nego li čitati časopise stare stotinu i kusur godina.

Svega tu ima, a najljepše što je pisano jezikom narodne duše.

Bosna Bosancima.

U svakom pogledu treba na tom raditi. Radi toga
Vas molimo da kod nas kupujete „Čisti malinov sok"
po K 1'60 na kg*. Garantiramo, za čistoću, jerbo svi drugi
koji Vam nude javno preko novina kažemo da vještački
proizvode, jedini smo mi u Bosni, koji iz čistih malina
sok proizvodimo. Nadalje Vam nudimo limunov, višnjev,
Pomorandžin sok it. d. — Rahatlukom po K 1:40 kg.
Tahanalva, razno sirće, esenciju, papriku mljevenu, pa-
prike i krastavce kisele u flasama od 5 L..i t..d..i to
sve po najumjerenijoj eijeni, — S poštovanjem

„ALMASA«

1. bos.-herceg. zavod za preradu voća i povrća u Sarajevu.

N.B. Radi brže odpreme izvolite se obratiti na našeg

glavnog zastupnika Is. Romano u Sarajevo

Cijenici besplatno

(*K – kruna)

(Dženan/20240218)

Švedska i u revanšu uspješnija od Zmajica

 

Ženska „A“ reprezentacija Bosne i Hercegovine poražena je danas u Stockholmu od Švedske sa 5:0 (3:0) u revanš susretu baraža za UEFA A Ligu nacija.

Švedska - Bosna i Hercegovina 5:0 (3:0)

Stockholm Arena, Stockholm.

Sutkinja: Silvia Gasperotti (Italija).

Pomoćne sutkinje: Giulia Tempestilli, Stefania Signoreli (Italija).

4. sutkinja: Deborah Bianchi (Italija).

Golovi: 1:0 Vinberg (26'), 2:0 Blackstenius (45’), 3:0 Kafaji (45’+1’), 4:0 Angeldal (82’), 5:0 Hammarlund (90’).

Švedska: Zećira Mušović, Amanda Nilden, Madelen Janogy (60’ Johanna Rytting Kaneryd), Matilda Vinberg, Rosa Kafaji (84’ Monica Jusu Bah), Stina Blackstenius (46’ Pauline Hammarlund), Nathalie Bjorn (46’ Linda Sembrant), Anna Anvegard (60’ Kosovare Asllani), Filippa Angeldal, Josefine Rybrink, Hanna Bennison. Selektor: Peter Gerhardsson.

Bosna i Hercegovina: Envera Hasanbegović, Ena Šabanagić, Gloria Slišković (71’ Aida Hadžić), Marija Ana Milinković, Melisa Hasanbegović, Dajana Spasojević (87’ Alma Krajnić), Marija Aleksić, Milena Nikolić (90’+3’ Elma Husić), Minela Gačanica (71’ Sofija Krajšumović), Amela Kršo, Maja Jelčić (87’ Una Rankić). Selektorka: Samira Hurem.

Šveđanke su bile bolje i u prvoj utakmici identičnim rezultatom, te će i u narednoj sezoni UEFA Lige nacija za žene igrati u Ligi A, dok će “Zmajice” ostati u Ligi B.

Švedska je do prednosti došla u 26’ golom Matilde Vinberg, nakon dodavanja Filippe Angeldal. Kada je izgledalo da će se sa rezultatom 1:0 otići na odmor, Šveđanke su u 45’ i prvom minutu nadoknade uvećale svoju prednost preko Stine Blackstenius i Rose Kafaji.

Četvrti gol za Švedsku postigla je Filippa Angeldal u 82’, a konačnih 5:0 osam minuta kasnije postavila je Pauline Hammarlund.

Naša selekcija će u narednoj sezoni igrati u UEFA B Ligi Nacija.

(nfsbih)

Poraz rukometašica BiH protiv Grčke

 

Rukometašice BiH supružile dostojan otpor Grčkoj, ali doživjele treći poraz u kvalifikacijama.

BiH - Grčka 22:24

Ženska rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine je u trećem kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo poražena u Cazinu od Grčke rezultatom 24:22.

Grčka je od samog početka meča nametnula svoj ritam igre te su na poluvrijeme otišle sa plus četiri, bilo je 12:8.

Drugi dio su otvorile serijom 3:1 i povele 15:9 nakon čega su se naše rukometašice vratile u finišu susreta na minus jedan, bilo je 22:21.

Ipak, snage za potpuni preokret nije bilo te je reprezentacija Grčke na kraju upisala prvu pobjedu u ovoj grupi.

Chatziparasidou je vodila Grčku do pobjede sa osam golova dok su Kerlidi i Stougiannidou dodale po pet, a Kepesidou je imala 12 odbrana.

Na drugoj strani je najbolja bila Kolašinac sa sedam golova dok je Isić dodala šest, a Anica Gudelje je imala 13 odbrana.

Grčka je na trećem mjestu sa pobjedom i dva poraza dok je Bosna i Hercegovina posljednjeplasirana sa tri poraza.

Ove dvije selekcije će već u nedjelju odigrati novi meč, a tada će domaćin biti selekcija Grčke-

(sport)

Jedan čovjek i jedna žena...

 

Oboje su veliki, svako na svoj način! Najviši muškarac upoznao je najmanju ženu na svijetu!

Na slikama ih vidimo zajedno: najviši muškarac i najmanja žena na svijetu!

Sultan Kösen (41), visok 2,51 metar) upoznao se sa Jyoti Amge (30), koja je visoka svega 63 centimetra. Oni su se susreli u jednom Hotel u Irvineu (američka država Kalifornija), razgovorali o centimetrima, problemima i životnoj radosti. Između njih dvoje je 188 centimetara razlike u visini! Joyti Amge je rođena u Indiji. Ona pati od ahondroplazije, mutacije koja inhibira rast koštanog sistema. A danas je, kako kaže, čak i ponosna kada je ljudi zamole da se fotografišu zajedno: „Zaista se dobro osjećam.“ I dodajje: „Normalno visoki ljudi ne bi trebalo da potcenjuju male ljude!“

Sultan Kösen je rođen u Turskoj. Njegov rast je bio normalan do 10. godine. Zbog tumora iza oka odjednom je počeo rasti uvis. I to sve do 251 centimetar, stopala su mu dugačka 36,6 centimetara, a veličina cipela 60.

Kada je ušao u Ginisovu knjigu, upitali su ga šta najviše želi: „Sa ovolikom visinom teško mi naći devojku, često me se plaše. Žena bi bila moja želja." I upalilo je. Njegova sadašnja supruga visoka je čak 1,75 metara.

Pri susretu u hotelu, Sultan i Jyoti su se jako zabavili. Sultan je pažljivo uzeo Jyoti u krilo, a ona se poigrala njegovim cipelama. Velike su skoro kao i ona sama.

(news)

(NovaSloboda.ba)

Stoni fudbal, izbliza!

 

Nijedna nacija ne voli stoni fudbal više od Njemačke. Onda, da zavirimo malo u scenu, koja je luda za udarcima i šutevima.

Tehnika

Ako želite pobijediti, morate naporno trenirati, na primjer, u tehnikama gađanja. Posebno efikasan: „Jet“. Drška šipke se postavlja na zapešće i trza se prema gore. Legenda njemačkog kikera Hans-Friedrich Kircher smatra se izumiteljem ovog šuta. Nadimak: Jet.

Slika 1: Broj jedan: Linh Tran iz Hamburga je svjetska prvakinja i vodi na svjetskoj rang listi za žene.

Pravila

Profesionalci su ozbiljni u igri. Izvod iz službenih pravila: Igra se do tri dobijena seta. U odlučujućem setu pobjedniku je potrebno vođstvo od dva gola razlike. Vremensko ograničenje u napadu: 15 sekundi. Zabranjeno: pretjerano guranje, treskanje – i verbalni napadi.

Slika 2: Buka i gužva: Više od 300 ljudi igralo je na njemačkom prvenstvu u Bad Neustadt an der Saaleu, u januaru ove godine.

Oprema za igru

Druge zemlje, drugačiji stolovi. Njemačka bira svoje šampione na osnovu proizvoda marke Leonhart. Profesionalci također koriste stolove Bonzini (iz Francuske), Garlando (Austrija), Roberto Sport (Italija). Zanimljivo: Tornado (SAD) ima tri figure na liniji golmana, umjesto jedne.

Slika 3: Rukavice, trake, ili cijevi, pomažu igračima da se bolje drže i igraju.

Live prenosi

Takmičenja poput njemačkog prvenstva prenose se uživo na Twitchu. TV proboj se još čeka. Iz kog razloga? “Za razliku od pikada, ono što čini vrhunskog igrača, teško je prenijeti laicima u stonom fudbalu”, kaže predsjednik saveza Klaus Gottesleben.

Slika 4: Linh Tran (l.) i njena partnerka u dublu Maura Porrmann u sali za trening u Hamburgu.

Slika 5. Live stream se režira iza kulisa njemačkog prvenstva.

Slika 6: Zajednica stonog fudbala je inkluzivna. Svoj meč igraju i korisnici invalidskih kolica.

Slika 7: Najvažniji dueli se održavaju u „Final areni“.

Stoni fudbal je sport u niši, i još uvijek je samo popularna zabava: a svima je poznat, od omladinskih centara, društvenih prostorija, pabova. Vjerovatno nigdje nije tako popularan kao u Njemačkoj, o čemu sjedoče cifre: više od 8.500 stonih fudbalera organiziralo se u 13 regionalnih saveza. Njemački stoni fudbaleri već godinama su svjetski lideri. Ako putujete kroz zemlju, upoznaćete ljude za koje je stoni fudbal odavno više od igre.

“Zaista morate voljeti ovaj sport da biste postali dobri,” kaže Linh Tran. Nekoliko dana prije prvenstva, 28-godišnjakinja sjedi u svojoj kancelariji u Hamburgu. U prostoriji je fudbalski sto, a trofeji su poređani u vitrinama. Tran je aktuelni svjetski prvak u pojedinačnoj konkurenciji. Nijedna žena nije savladala ovu igru kao ona. Ona živi od nje, od sponzora, događaja, uvodnih riječi, treniranja i svoje etikete za fudbalsku odjeću i modne dodatke. U mladosti, Tran je uspješno igrala šah. Stonim fudbalom se bavila tokom studija i za samo nekoliko godina prokrčila je put do svjetskog vrha. Voli taj osjećaj za stolom. Stoni fudbal znači dvoboj. „Ne dodirujete se, ali osećate svaku emociju svog protivnika“, kaže Tran. “Neki ljudi imaju strah na licima. Ruke drugih se tresu.” Stolni fudbal i pabovi pripadaju jedno drugom. "Nije nam problem ako je neki grif labav, ili ako neka lopta nije čista", kaže ona. “Ljepljive lopte su najtoplije, a s njima možeš napraviti najviše gluposti.”

Barski fudbal se razlikuje od profesionalnog sporta: intuicija, obmana, poskakivanje naprijed-nazad između dvije figure. Takozvani mlazni udarci iz ručnog zgloba kao što to rade profesionalci?

Neki to baš i ne vole gledati, i kažu: „Poštujem profesionalce – ali ako moram da biram, uvijek bih izabrao pab.”

Svaki sport može biti lijep, ako pripada ljudima koji se njime bave.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe – Amo tamo po Mostaru, 1925. godine

 

U Jugoslavenskom listu od 7. oktobra 1925. godine obavljen je tekst mostsrskog urednika lista o događajima u Mostaru u prethodnim danima.

Amo-tamo po Mostaru

(Od našeg mostarskog urednika)

Mostar, 5. oktobra (1925.)

-:-

Milenijska proslava u Mostaru

Mostar je već dulje vremena željno isčekivao dan proslave 1000- godišnjice Hrvatskog Kraljevstva, te nas ni male ne iznenađuje, da je ta manifestacija slabode, ispala tako svečano. U oči same proslave čitav Mostar bio je iluminativno rasvjetljen, a na brdima hila su postavljena sa dvjema protivnim stranama dva gorostasnn slova Ti A. Mnogi privatnici svečano su iskitili svoje radnje cvijećem i zelenjem, a neki su stotine elektriönih sijalica složili u razne figure. Inače mirni i tihi
Mostar vrvio je svijetom.
Subota veče donijela nam je jednu manifestativnu bakljadu, koju su pratile dvije glazbe. Pred hotel »Neretvom«, održao je g. fra Leo Petrović govor o značenju proslave, te je tom prilikom isticao važnost današnje slobode ujedinjenoga naroda Srba, Hrvata i Slovenaca za ocjenu naše herojske historije. Nase današnje slavije bilo bi tamne boje, da nema svijetle slobode!
U subotu u. veče nastavljen je koncerat hrvatske glazbe pred hotel “Neretvom” do kasne noći.
U nedjelju još ranom zorom. oživjele su ulice od mase seljaka i seljanki, koje su u svom svečanom ruhu dolazile sa svih strana — pod zastavama u Mostar, da učestvuju u velikom slavlju. Oko 9 sati skupilo s je više hiljada učenika svih mostarskih škola, na rondou šetališta Vojvode Mišića, gdje je bio pod vedrim nebom podignut oltar u kome je presvijetli biskup Mišić, održao sluzbu Božiju i prigodnu prediku. Poslije mise narod je formirao poorku od nekoliko hiljada učesnika, koji su uz pratnju sokola i vojske, te vojne i hrvatske glazbe, seljaka sa zastavama, predstavnika vojnih i
civilnih vlasti it.d., krenuli kroz Mostar. Na raskršću srednje uliee, zaustavila se je povorka, gdje je gradonačelnik grada Mostara g. Smail-aga Ćemalović, održao 1ijep govor o značaju današnjeg dana, u isto vrijeme proglasiväi Srednju ulicu, ulicom Kralja Tomislava i otkrivši ploču na kojoj je zlatnim slovima ispisano: Kralja Tomislava ulica!”
Pred zgradom »Hrvoja«, održali su govor g- dr. Bariša Smoljan i fra Leo Petrović, naročito istaknuo ove riječi:

“Brača Gačani po svolim izaslanicima poručili su nam: Recite braći Hrvatima u Mostaru, da Tomislav nijie samo Hrvatski Kralj već i naš (Srpski). Za to i mi trebamo da kažemo Car Dušan Silni, nije samo sršski car već i Hrvatski i kad te riječi nađu duboki odraz u srcima naroda tada ćamo biti i ostati veliki, moćni i silni!”
Poslije toga otkrivena je spomen ploča na zgradi “Hrvoja” sa natpisom: “Na spomen Hiljadugodišnjice krunisanja prvog Hrvatskog Kralja Tomislava na Duvanjskom polju.

Hercegovački Hrvati”
Poslije podne oko 5 sati započele su utakmice svih lokalnih klubova za milenijski pokal, kojega je nakon neodlučene utakmiee dobio HŠK. Poslije utakmice bile su sokolske vježbe, a u veče je bila u
Hrvoju velika svečana zabava i veselje, koje jo trajalo sve do zore.

-:-

Kad nadležni savjet dijele.
Naša Željenička uprava, htjela je da daje dobre savjete, Ona je u svoje doba gotovo u samo proljeće u sporazumu sa rudarskom upravom obratila se putem trgovačke komore i direktno svim privrednicima i industrijalcima, te ih uputila, da se hitno snabdiju sa velikim količinama ugljena, kako bi mogli predurati zimu pošto su zimi većinom vagoni zauzeti prevozom drveta. Zaista trgovci i industrijalei poslušali su ovaj savjet i počeli se snabdjevatl potrebnim količinama ugljena;
Neki dan, odjedanput Željeznička direkcija prokine sa dostavljanjem vago na veliko zaprepaštenje svih trgovaca j industrijalaca. Isprva se nije moglo saznati za pravi razlog ovoga sudbonosnog naređenja, all je ipak napokon željeznička direkcija. diskretno i stidljivo priznala, da je zaboravila snabdjeti sebe sa potrebnim količinama ugljena tako, da su se njezini magazini preko 1jeta potpuno ispraznili. Upozorujemo trgovačku komoru, da podsjeti željeznicku direkelju, da se do godine pravodobno snabdije ugljenom.

-:-
Ovogodišnja građevna sezona u Mostaru
Da ne zaborave djeca kako su nastale kuce, Mostar podiže svake godine po jednu novu zgradu. Ove godine je izgrađena svega jedna privatna zgrada i jedno pedestak dućana. Vojne vlasti intenzivno zidaju, a isto tako i država je votirala veće svote za podizanje oblasne bolnice u Mostaru.

-:-
Nezadovoljstvo hercegovačkih seljaka
Organizacija sadioca duhana u Hercegovini sazvala je za nedjelju dne 25. oktobra jednu javmu protestnu skupätinu svojih članova. Skupština će zauzeti protestni stav prema ukidanju kilovnica, snizivanju otkupnih cijena, isplaćivanju oštete zu prošlogodišnji dug i.t.d
Narod je mnogo ogorčen ukidanjem “kila”, a da se nije Monopolska Uprava pobrinula, da na njezino mjesto postavi nešto novo.

Prilog: Mostar, Rizzina niz korzo, Miroslav Loose

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Čas sjećanja na Predraga Matvejevića

 

Čast nam je i zadovoljstvo razgovarati o životu i djelu velikog književnika, umjetnika, našeg gimnazijalca i Mostarca Predraga Matvejevića.

Dobro nam došli u kabinet maternjeg jezika!

Gimnazija Mostar/28. februar 2024.

Košarkaši Bosne i Hercegovine poraženi od Francuske

 

Seniorska košarkaška reprezentacije Bosna i Hercegovine u prepunom tuzlanskom Mejdanu, u okviru 2. kola kvalifikacija za Eurobasket 2025. godine, poražena je večeras od Francuske rezultatom 64:74.

Košarkaši BiH nakon trijumfa nad Kiprom u Nikoziji nisu uspjeli iznenaditi favorizovane Francuze i prvi prozor su završili s polovičnim učinkom. Iako su pružili snažan otpor Francuzima, izabranici selektora Adisa Bećiragića nisu mogli do kraja da pariraju snažnijem protivniku, prevođenim dvojcem madridskog Reala Yabuseleom i Poirierom. 

Počelo je očekivano obostrano čvrsto u odbrani. Prve poene postigli su Dženan Musa i Guerschon Yabusele. Sa šest vezanih poena Kenana Kamenjaša, reprezentacija BiH vodi 15:9, ali lukavi i uporni Francuzi u posljednjoj minuti preokreću rezultat na 15:16 preko Andrewa Albicyja i Matthewa Strazela. 

U drugom periodu, Edin Atić vraća prednost 17:16, a sve do finiša viđena je ponovo grčevita borba. Poenima Paula Lacombea 27:33, a drugi period zaključen je poenima Ajdina Penave za 32:34. 

Poenima Muse otvoreno je drugo poluvrijeme 34:34. Uslijedila je serija Francuza od 13:0 za 34:47 (25. minut). Poslije niza propuštenih napada, reprezentativci BiH su uzvratili serijom 5:0 za 39:47, a u posljednji period ulazi se s rezultatom 48:57. 

Poenima Edina Atića, Amara Gegića i Adina Vrapca, serijom 6:0 reprezentacija BiH stiže do 54:57, ali su gosti uspjeli osujetiti nalet i sačuvali prednost od 5-6 poena u narednim minutima utakmice. 

Preko Vincenta Poiriera na tri minute prije kraja gosti idu na nedostižnih 58:69. U finišu reprezentacija Bosne i Hercegovine tražila je rezultatski priključak, ali su iskusni gosti utakmici priveli kraju i riješili u svoju korist. 

Najefikasniji u redovima BiH bili su Dženan Musa sa 15, Kenan Kamenjaš sa 14 i Edin Atić sa 13 poena, a kod Francuza Guerschon Yabusele sa 16 i Vincent Poirier sa 13 poena.

U nastavku kvalifikacija reprezentaciju BiH u novembru očekuje dvomeč sa selekcijom Hrvatske.

(sport)

Spas od velike selidbe

 

Bilo rode, gnui ili slonovi – milijarde životinja svake godine sele se kopnom, vodom i zrakom, prelazeći državne granice i kontinente. Ali mnogim od ovih takozvanih migracionih vrsta, koje putuju na velike udaljenosti, često hiljade kilometara duge, to ne čini dobro: prema nedavnom izvještaju UN-a, populacija od 44 posto ovih vrsta je u opadanju, a čak za 22 posto prijeti potpuno izumiranje. Ribe, uključujući ajkule i raže, su posebno ugrožene.

Situacija se popravila samo za 14 vrsta, uključujući plave kitove i morske orlove.

Prvi izvještaj o statusu migratornih vrsta predstavljen je na aktuelnom sastanku UN-a o migratornoj divljini u Samarkandu, Uzbekistan. Vrste su prije svega ugrožene masovnim ribolovom, gubitkom njihovih često vrlo velikih staništa, kao i klimatskim promjenama.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Posmatranje slike – Keramika i nešto više

 

Nazvati vazu na slici eklektičnom ili postmodernom, bilo bi malo za reći. Njen dizajn kombinuje drevnu keramiku, dizajn dalekoistočnog porculana i grafite s kraja 20. vijeka, iz ranih dana Gangsta-repa. Keramičar Roberto Lugo kreirao ju je prije pet godina u svom rodnom gradu Kensingtonu u Filadelfiji pod naslovom: “Street Shrine 1: A Notorious Story (Biggie)”.

Sada njegova vaza stiže na izložbu i u Njemačku. Može se vidjeti u Frankfurtu na Majni, u Schirnu. “Kultura – hip-hop i savremena umjetnost u 21. vijeku” naziv je velike izložbe kojom se obilježava 50 godina hip-hopa. Kao i rad Roberta Luga koji pretvara uličnu i crnačku američku kulturu u keramiku svih vrsta, sam hip-hop je oduvijek bio kultura prisvajanja. DJ-evi uzorkuju, MC-ji repuju pod navodnicima, sprejerii sprejem prskaju sve što pruža kolektivna memorija slika.

Lugo, koji sebe naziva, "umjetnik, keramičar, društveni aktivista, pjesnik i pedagog", pravi više od šarenih vaza, ono nešto više. “Street Shine 1” je identitetski, parareligijski artefakt. Reper kojeg prikazuje vaza, u obliku urne, je Christopher George Wallace, svjetski poznat kao The Notorious B.I.G. Život je izgubio u jednom atentatu, prije 27 godina.

(welt)

spagos

Iz svijeta – Slike sedmice

 

Dolazak proljeća!

Šareno odjeveni muškarci jure zatvorenim ulicama na trkaćim biciklima, što je siguran znak da dolazi proljeće. Barem u južnoj Evropi, život se svakim danom sve više odvija napolju. Na slici je peloton profesionalnih biciklista uokviren moćnim platanama koje se nižu na putu od Berje do Adre na jugu Španije. Jedna od prvih trka na kontinentu, Clásica de Almería, održana je kroz ovu aleju.

I dalje je bilo prilično prohladno sa temperaturama do 17 stepeni. Ali ovih dana bi trebalo da bude čak i do 24 stepena. U Almeriji. A u drugim dijelovima Evrope, proljeće se za sada pojavljuje samo u sportskim programima.

Nema više sigurnog mjesta

Mlado lice, obliveno krvlju, blijedo, pogled prazan, izraz iscrpljen, beznadežan. Fotografije poput ovih postaju simboli rata u Gazi. Ljudi u obalnom pojasu ne mogu nestati u zraku, kako je prošle sedmice upozorila njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, nakon što je Izrael najavio ofanzivu na Rafah. U danima koji su uslijedili, desetine Palestinaca ponovo su poginule u izraelskim napadima na grad na granici s Egiptom. Mnogi povrijeđeni, poput ove mlade osobe, našli su pomoć u bolnici, ali je sigurnost, da u čitavoj Gazi više nema sigurnog mjesta.

Touchdown

Ono"Super" u Super Bowlu još jednom nije bio baš neko veliko pretjerivanje. Dramatična pobjeda Kansas City Chiefsa na stadionu Allegiant, euforični poljubac Taylor Swift za Travisa Kelcea, njen Dobitnik i Lover, kao i Usherov veličanstveni 15-minutna show tokom poluvremenu, sa brojnim gostima, zvijezdama, u kojoj je unoči posebno upala Alicia Keys, koja je izvela svoju solo pjesmu "If I Ain't Got You" odjevena u metrima dugu crvenu pelerinu od Dolce & Gabbana, a i kasnije u pripijenoj svjetlucavoj haljini otpjevala je svoj 20-godišnji hit duet "My Boo" sa Usherom. Jedna njena rečenica rezimirala je ovo spektakularno veče: "To je jedini način na koji znamo kako da se zanjišemo u rocku".

(starn)

(NovaSloboda.ba)

Proljeće na pragu: kakve veze ima rano cvjetanje s klimatskim promjenama

 

Visibabe, šafrani, narcisi - činjenica da trenutno cvjetaju u većem dijelu Evrope uklapa se u uobičajenu sliku. Ali čini se da je cvijetanje ukrasne trešnje, ipak nešto posebno. Ima li to veze sa klimatskim promjenama?

Jasno je da je januar bio blaži nego u drugim godinama, uprkos nekim zimskim vremenima. A već sada je jasno da će februar najvjerovatnije biti najtopliji od početka zapisivanja vremenskih prilika. Međutim, budući da su zime uvijek bile blaže, u početku bi se moglo smatrati „normalnim“ ako cvijeće, drveće i grmlje procvjetaju ranije nego inače. Atlas klime Sjeverne Rajne-Vestfalije, uz koji Državni ured za prirodu, okoliš i zaštitu potrošača (Lanuv) pruža opsežne informacije, pruža detaljnije informacije.

U dugoročnom poređenju, različiti pokazatelji pokazuju da klimatske promjene nisu samo vidljive već i mjerljive, kaže glasnogovornik Lanuva. Prosječni početak takozvanih fenoloških godišnjih doba, koji se određuju posmatranjem iz prirode, značajno se promijenio, što pokazuje analiza statističkih podataka.

U poređenju sa prvim dostupnim klimatskim normalnim periodom (1951-1980), početak proljeća je pomaknut sa 23. februara na 4. februar (1993-2022), odnosno za najmanje 19 dana. Prema ovim statistikama, najraniji fenološki početak proljeća dogodio se 2018. godine, odnosno 14. januara. Kao još jedan od nekoliko pokazatelja da proljeće počinje sve ranije zbog klimatskih promjena, ukazuje se na informacije klimatskog atlasa o cvjetovima jabuke. U periodu 1993-2022 počinjao je u prosjeku 22. aprila; U poređenju sa prvim dostupnim klimatskim normalnim periodom, početak je pomaknut za dvanaest dana. U tom kontekstu, skreće se pažnja na probleme koji ova posljedica klimatskih promjena predstavlja za poljoprivrednike: što ranije voćke počnu cvjetati, veći je rizik da će ih mraz uništiti. Posljedica toga su neuspjesi, koji također stvaraju probleme vinogradarima. Osim toga, više temperature koje se javljaju ranije znače da se štetočine mogu lakše razmnožavati. Činjenica da ukrasne trešnje već cvjetaju u Kelnu i drugim gradovima uz rijeke, više je nego fenomen koji se dešava s vremena na vrijeme; i potpuno se uklapa u jedan dugoročni trend.

To je u skladu s rezultatima istraživanja istraživačkog tima sa Univerziteta u Kembridžu, koji je analizirao podatke o početku cvjetanja oko 400 biljnih vrsta, uglavnom prikupljene za period od 1952. do 2019. godine. Nalaz: takozvane zeljaste biljke, koje uključuju mnogo cvjetova, cvjetale su u djelimičnom periodu nakon 1986. godine u prosjeku 31,5 dana ranije nego ranije, drveće je počelo cvjetati u prosjeku 15 dana ranije, a grmlje je počelo cvjetati deset dana ranije. Pokazalo se da je početak cvatnje bio u jasnoj korelaciji sa razvojem maksimalnih temperatura u periodu od januara do aprila od 1952. do 2019. godine. Njemačka meteorološka služba je ispitala vegetacijske faze biljaka koje se periodično ponavljaju tokom cijele godine i uporedila je periode od 1961. do 1990. i 1991. do 2020. Poređenje je pokazalo, između ostalog, da grmovi lijeske počinju cvjetati 17 dana ranije, forzicija jedanaest dana ranije, a stabla jabuke dvanaest dana ranije. Biolozi sa Univerziteta u Jeni su također istraživali utjecaj klimatskih promjena na vrijeme cvatnje biljaka, ali ne samo u Njemačkoj. Procijenili su podatke o više od 550 biljnih vrsta sa 18 lokacija u Evropi i Americi i pokazali da klimatske promjene uzrokuju, da četiri od pet vrsta ranije procvjetaju. Ali pokazalo se takođe, da petina vrsta sada cvjeta i kasnije.

(msn)

(spagos)

Prije 122 godine - Puno buke oko prašine

 

-Prvi usisivači za prašinu-

Prvi uređaji doveli su Huberta Cecila Buta na sud. Engleski inžinjer je imao najbolje namjere sa svojim izumom: dobro održavan dom u kome se prašina više ne diže prilikom metenja - već se usisava. Ali mašina, koja je na kolima dovožena do kuće kupca, bila je preglasna. Buka motora dok je usisavala prljavštinu kroz 240 metara dugačko crevo nervirala je komšije. Kočijaši su prijavili Buta jer su njihovi konji bježali od buke mašine.

Srećom, oslobođen je optužbi. 25. februara 1902. osnovao je prvu kompaniju za proizvodnju usisivača u Londonu: Vacuum Cleaner Company. Uređaji su postajali sve tiši i lakši za rukovanje. Jednog dana, dok je čistio Westminstersku opatiju, priča se da je jedan od tih uređaja privukao pažnju kralja Edvarda VII. Uređaj je nakon toga korišten i u Buckinghamskoj palači. Fino Londonsko društvo je odmah prihvartilo modernu tehnologiju čišćenja. Pozvali bi ljude na čaj kako bi im pokazivali tehniku.

Usisivač uskoro postao društveno prihvatljiv. Ovo preduzeće za proizvodnju usisivača je postojalo sve do 2006. godine. Pri kraju postojanja je proizvodilo industrijske usisivače.

A svi oni, koji vode svakodnevni rat protiv prljavštine na tepihu kod kuće, također bi trebali biti zauvijek zahvalni Hubertu Cecil Boothu.

(welt)

(spagos)

Iz svijeta – Slike dana

 

Reciklaža od pivopija

Madre de Deus, Brazil. Blažena Majka, u čijem se brazilskom sjedištu nedavno slavila bujna ulična zabava “Bloco de Latinha”, ovim je trebla da pokaže svoj oštar humor. Jedan posebno ambiciozan učesnik napravio je kostim, na slici, od limenki piva i gaziranih pića. Barem je vjerovatno bio aktivno uključen u pripremu limenki piva.

Tuga izbjeglička

Rafah, pojas Gaze: Dirljive slike djece nikako nisu samo instrumenti ratne propagande sa svih strana. Podsjećaju i na to, da su u ratovima nevini ljudi uvijek među najteže pogođenima. Ovdje, palestinska djevojčica drži svoju mačku u naručju, usred ruševina Rafaha. U međuvremenu su ispod zlosretne agencije UN-a za pomoć, otkriveni Hamasovi tuneli sa izdašnim zalihama oružja.

More plamena

Grindvik, Island. Kako bi osigurao da ovaj dio svijeta ne ostane netaknut aktivnim krizama, lokalni vulkan je ambiciozno krenuo u posao. Grad Grindavik na zapadu Islanda je već evakuisan, bez pretjerane zabrinutosti, što dokazuje impresivna slika. Ovo je treća erupcija u posljednjih osam sedmica.

(news)

(NovaSloboda.ba)

Bez golova između Veleža i Borca

 

Velež – Borac 0:0

Stadion Rođeni.

Sudija: Luka Bilbija (Prijedor)

Žuti kartoni: Vehabovi,ć Halilović (V), Ćelić (B)

Velež: Hadžikić, Oreč, Zvonić, Čaić (od 68′ Šikalo), D. Halilović (od 68′ Pršeš), Hrkač, Guliashvili, Suljić (od 79′ E. Halilović), Haskić, Sturm, Vehabović.

Borac: Milošević, Ćelić, Grahovac, Herera, Vuković (od 70′ Jurilj), Lukić, Kvržić, Blagaić (od 85′ Fićović), Kulašin (od 70′ Hrelja), Šušić, Nišić (od 85′ Terzić).

Derbi kola između Veleža i Borca, uz jaku kišu, završen je bez golova, iako je bilo prilika s obe strane.

Prva prilika viđena je u18. minuti, kada je Suljić izašao sam ispred Milošević, ali se upustio u nepotreban dribling i šansa je otišla u nepovrat.

Dva minuta kasnije, opet je Suljić u šansi, ali njegov udarac završva u rukama golmana Borca.

Nova prilika za domaće u 35. minuti, kada je Hrkač šutirao sa 16 metara, ali je Milošević bio na mjestu.

U drugom nastavku, povoljne prilike za Velež imali su Haskić i Guliashvili, ali se golman Borca nije dao iznenaditi.

U posljednjim trenucima utakmice, po jedna prilika na obe strane. Prvo je šutirao Oreč, koji je loptu poslao visoko preko gola. Koji trenutak kasnije, u prilici je Jurilj, čiji šut blokira Hrkač-

(NovaSloboda.ba)

Putopisi, ljudi i običaji – Kafa na Čardaku, Mostar, 1967. godine

 

U “Večernjem listu od 23. decembra 1967. godine objavljen je tekst pod naslovom “Hajde Šele kahvu mi ispeci”. Autor je bio D. Jelinić.

“Šta radite, ljudi?

Mostar, prosinca — I službeno, po kalendaru, zakoračili smo u zimu. Tako nas je snijeg već odavno posjetio, a britka studen nebrojeno puta “obrijala”, tek je sad vrijeme - zimskih kaputa.
A ako vam se ne zimuje, pođite na jug, u Mostar.
Kad sunce odskoči iznad dalekog Veleža ili iznad Huma, otkopčajte kaput!
I šetajte. I gledajte: šta rade ljudi?
Da s Neretve ne pirka vjetar - ”studenac”, bilo bi pravo i toplo proljeće Alekse Šantica:
»Uzviće se Ljeljo nad našimMostarom,
i svaki će prozor zasuti beharom ...«
Toplo je.

-:-:-
U autobusu koji vozi do aerodroma nagurali se putnici kao žigice u kutiji.
Kavane — prazne.
Turista je u Mostaru malo, A i ljeti, Mostar je samo prolazno odmorište, mada sa svoja dva hotela, na jednoj i drugoj obali Neretve, pruža svakom, došljaku pun komfor.
Vjerujte, doći zimi u Mostar još je ljepše. Kameni most s jednim lukom, taj starac iznad Neretve zimi se - pomladi. Iako mu je tačno 401 godina, on, onako savijen “u struku”, zimi (zimi je više vremena) priča najljepše legende.
A u Mostaru nema priče bez kave.
I zato: kafu mi, draga. Ispeci.
Odmah tik mosta je “Čardak”: ugodne soba s niskim klupicama, soframa i stočićima.
Ibrici i fildžani.
U kutu kafedžinice sjedi stari vlasnik Salko Plosko. Sjedi, pa kad mu dosadli, ogrne svoj kaput i ode u bivši hotel “Evropu”, opet zauzme mjesto u kutu i — naruči kavbu.
A kad mu i to dosadi, vrati se u svoju kafedžinicu i kod svog dečka Šele,
Šele mi pokazuje kako se kava peče. Jer: |
- Kahva se ne kuha — kaže Šele. — Kahva se peče. Evo ovako:
I, molim te, zapamti to zauvijek: Kahva se peče!
Čele uze džezvu s klimavim poklopčićem i praznu je dobro zagrije. Do užarenosti, U vruću i zagrijanu, praznu džezvu stavi dvije žlice kave, turi je na žar drvenog uglja, i samo do ruba usu u nju vrelu vodu.
- I gotovo - reče Šele. — Sad u nju uspeš ostatak od. Dvije-tri kapi vode, da se stvori vrhnje, i služi. Pij i uživaj!
Šele donese i ratluk.
- Jedi - reče Šele. - A hoćeš li, možda, i bijelu kahvu?
- Šta će mi, pobogu, uz crnu i bijela?
Šele se od smijeha uhvati za trbuh, jer je bijela kava – meka šljivovica. Služi se kao i erna kava, u fildžanima

-:-:-
I tako - kafenišemo.
Nasred sobe je - mangala, bakreni sud na postolju, pri vrhu širok poput tepsije, U njemu Šele raspiruje drveni ugalj, pa kad ga razgori, sobom prostruji ugodna toplina.
Virim kroz rešetke na malom okmu.
- Samo ti viri - reče mi susjed u “Čardaku”. — Tako su virile i naše djevojke. Ona momka vidi, a momak nju ne. Djevojku su nekad vidjeli samo mujezini s minareta, Znaš li ti to? Ne! E, pa da ti ispričam: kad udari nevrijeme i udare gromovl, mi kažemo: mujezini azgini! Ni to ne znaš šta je, uh! E,to ti je ovako: kad mujezin moli s minareta, klanja..:. razumiješ, on je onda visoko. Visoko iznad ograda naših dvorišta. A u dvorištu naše žene koje ne smije ni jedan muškarac da vidi. E, vidiš, mujezin ih vidi... pa zato i kažemo - mujezin je azgin, to jest — obješenjak. E, pa kad gromovi pucaju, to alah kažnjava tog obješenjaka. Razumiješ?
Šele ponovo donese ispečenu kavu.
I crnu i bijelu.
Na redu je nova legenda. Nova priča.
- Pušiš li?
- Pušim.
- A znaš li ti zašto je duhan monopol bio i zašto se na njega plaća toliki porez?. Ne znaš. Eto vidiš.
Čiča srknu kavu. Bijelu-
Pa zapali,
- Evo ovako je to bilo. I istina je živa, Bio.ti je tamo negdje, ne znam tačno gdje ja to bilo, neki bal. I muzika je bila. Došli svi najviđeniji ljudi da plešu i da se zagledaju jedni u druge. E, a sad je ovo važno: na taj bal došao je i sam Napoleon. A Bonaparte kako je došao, odmah pravo kod jedne Hercegovke..
»Da plešemo«, kaže Bonaparte.
- A Hercegovka bila lijepa kao san, I ne samo da je bila lijepa, nego i okićena silnim nakitom. Te ogrlica, te narukvica, zlatno prstenje. Kažem, ti, na njoj je bilo više od kilograma zlata. Pita nju Napoleon:
“ A šta je vama muž?”
“Moj muž sadi duhan”, kaže Hercegovka,
- Eto vidiš: i kako ta luda žena reče da joj se muž zanima duhanom, Napoleon naredi da se uvede popis, pa poslije popise porez. I odonda se ne zaraduje mnogo na duhanu. A do onda svaki je duhandžija bio bogataš.
- Šele, daj još jednu kavu.
Dođe kava i nova priča.
- Pozmaš li ti Fatu? Fatu Benca?
- Ne.
- E, idi je upoznaj. Ona je najstarija žena u mostarskoj općini. Zovu je Hadžusa I već joj je 97 godina. Ima dva sina, četrnaestoro unučadi i četvoro praunučadi. Ili da je pitaj: škodi li joj duhan i pušenje.

-:-.-
Evo š5o je odgovorila stara Hodžuša:
“Pušim, i to od devetnaeste godine. I nikad mi duhan nije naškodio. A lijek za duboku starost:
Što više miiječnih proizvoda, što više čistoga zraka i što više dobroga duhana.
Siđosmo s “Čardaka” opet na zemlju. Prebacismo se preko kamenog mosta u centar grada..
U Hotel “Bristol”.
No, famo nema ni fildžana, ni legendi, ni mangale. Taj hotel i ne mora bit u Mostaru, Isti je kao i onaj u Zagrebu ili Beogradu.
A to više nije zanimljivo.”

prilozi: kafa na Čardaku, fotografija iz teksta, 1967, Čardak i Evropa, Mostar 1967. godine

Cidom team