Na Međunardni dan zaštite životne sredine naučnici poručuju: Neretva je škrinja prirodnog blaga.
Preko sedamdeset naučnika i naučnica već šesti dan za redom danonoćno istražuju biodiverzitet područja gornjeg toka rijeke Neretve i njenih pritoka u okviru druge Sedmice nauke na Neretvi.
Sa terena poručuju da je ovo jedinstveno prirodno područje škrinja prirodnog blaga na kojoj ljudi sjede i da je zbog toga izuzetno važno, ne samo za BiH već i za cijelu Evropu, da se ovo područje što prije zaštiti.
Naučnici i naučnice koji učestvuju na drugoj Sedmici nauke na Neretvi posljednjih šest dana proveli su danonoćno istražujući floru i faunu Neretve, njenih pritoka Jezernice, Ljute, Krupca, Klištice i Medžednjaka te Uloškog i Kalidopoljskog jezera. Istražuju šume, obalna područja rijeka, špilje i pećine kako bi identifikovali i skupili što veći broj biljnih i životinjskih vrsta s ovog jedinstvenog prirodnog područja. O motivima njihovog učešća na Sedmici nauke na Neretvi, o tome zašto je važno za nauku i za naše društvo da se ovo područje istraži te zbog čega je neophodno zaštiti ove divlje rijeke i skoro netaknutu prirodu govorio je vodeći naučnik i univerzitski profesor Gabriel Singer sa Univerziteta u Innsbrucku te docentica Maja Zagmajster sa Univerziteta u Ljubljani.
Singer i Zagmajster su dvoje naučnika koji su svojim radom dali značajan doprinos zaštiti prirodnih područja te biljnih i životinjskih vrsta u našem regionu kao što je zaštita rijeke Vjose u Albaniji čiji je cijeli tok proglašen Nacionalnim parkom divlje rijeke Vjosa i zaštita prorodnih područja u Sloveniji.
Na pitanje šta ga motiviše da učestvuje na Sedmici nauke na Neretvi Singer je poručio da ovu priliku pokušava promijeniti tako što preuzima odgovornost koju ima prema društvu.
"Klasični način kako društvo doživljava naučnike jeste da su oni ljudi koji istražuju i skupljaju znanje te svoja istraživanja objavljuju u naučnim časopisima. Međutim, te informacije ne dolaze do običnih ljudi niti do političara koji donose odluke. Ovo pokušavam promijeniti tako što preuzimam odgovornost koju imam prema društvu jer kao riječni ekolog znam mnogo više o rijekama od drugih. To znači da imam odgovornost koristiti svoje znanje kako bih ukazao na potrebu zaštite nekih vrsta ili rijeka ako su ugrožene. Konkretno u slučaju Neretve, važno je ukazati na to da je na Zemlji ostalo jako malo ovakvih rijeka koje imaju tako bogatu raznolikost bidoverziteta. Jedva da je u cijeloj Evropi ostalo nekoliko ovakvih rijeka koje su netaknute i koje imaju ovakvo jedinstven biljnu i životinjsku različitost. Gornji tok Neretve ima oko 70 kilometara netaknutog toka koji se mora zaštiti. Dva glavna izazova s kojima se čovječanstvo suočava danas su klimatska kriza i gubitak biodiverziteta a oba ta problema moramo zajedno rješavati. To znači da netaknuti ekosistemi poput gornjeg toka Neretve moraju ostati onakvi kakvi jesu, a ako trebamo proizvoditi obnovljivu energiju, moramo to učiniti negdje drugdje, a ne ovdje", rekao je.
Maja Zagmajster smatra da naučnici mogu mnogo doprinijeti razumijevanju ekosistema, njihove funkcije, bogatstva vrsta i njihovih uloga, koristeći svoje znanje u terenskim istraživanjima i analizama.
"Za mene je visoki motiv lična želja da se netaknuta i prirodna područja, poput gornje Neretve, koja su sve rijeđa u Evropi, zaštite kao ljudsko blago, kao prirodna baština. Pored zanimljivih otkrića samih po sebi (novi podaci, nove vrste), ovo mi je veoma važna motivacija da budem ovdje i doprinesem ovom događaju. Ja i moj tim želimo unaprijediti znanje o biodiverzitetu gornje Neretve, fokusirajući se na dvije životinjske grupe: životinje podzemnih sredina i slijepe miševe. Ovo područje je nevjerovatno očuvan dio prirode i ima veliki potencijal za nova otkrića u ovim životinjskim grupama i staništima", rekla je.
Zagmajster je pojasnila da Dinaridi su globalno žarište u podzemnoj bioraznolikosti, ali još uvijek postoje područja koja su nedovoljno istražena i potrebna su dodatna istraživanja, a gornja Neretva je takav primjer.
"Prošle godine smo istraživali kakvo je bogatstvo vrsta, ima li endemskih vrsta, ima li ugroženih vrsta (ugroženih čak i na evropskom nivou), čak i novih vrsta za nauku. Već smo potvrdili sva ova pitanja, otkrivši veliko bogatstvo vrsta, endemske vrste i mnoge nove vrste za nauku. Ove godine želimo nadovezati se na ova uzbudljiva otkrića i prikupiti nove podatke kako bismo potvrdili visoku vrijednost područja iz perspektive podzemnog života i slijepih miševa", rekla je.
Važnost izučavanja Neretve
Naučnici su govorili i o tome koliko je važno za lokalno stanovništvo, ali i cijelo bosanskohercegovačko društvo, da naučnici istražuju biodiverzitet Neretve, njenih pritoka, okornih jezera, šuma i pećina.
Gabriel Singer je kazao da je ljudi u Bosni i Hercegovini moraju shvatiti da ne žive u siromašnoj zemlji kako se često govori.
"Znamo da je biodiverzitet u regionu Balkana, konkretno Zapadnog Balkana izuzetno veoma bogat. Ovo je region koji ima mnogo vrsta koje postoje samo ovdje. Zapadni Balkan možete zamisliti kao region koji ima biodiverzitet od evropskog značaja. Ono što trenutno vidimo konkretno u rijekama je da gubimo mnogo, a problem je u tome što mi ne znamo stvarne posljedice gubitka biljnih i životinjskih vrsta. Zbog toga je važno istražiti biodiverzitet Neretve da bi ga zaštitili. To nije važno samo za nauku već i za lokalno stanovništvo, ljude u BiH, kako bi razumjeli da ne žive u siromašnoj zemlji kako se često govori. Ljudi ovdje žive s blagom. Dok mnogi Evropljani žive u ekstremno industrijalizovanim i urbanizovanim regionima, gde ne postoji ništa slično prirodnim bogatstvima koja ljudi imaju ovdje. Mislim da je važno da lokalno stanovništvo kao i svi ljudi u BiH shvate da sjede na škrinji prirodnog blaga netaknutih rijeka te da i oni imaju skalu evropske odgovornosti da se ovo područje sačuva za budućnost. I to ne zbog tuđih interesa, već i za vaš sopstveni interes, to je u osnovi ogroman prirodni kapital koji se može koristiti u budućnosti", rekao je.
Maja Zagmajster je mišljenja da naučnici svojim istraživanjima pomažu da se područje procijeni u smislu bogatstva vrsta i na taj način pokazuju da je to nešto izuzetno ne samo na nacionalnom, već i na evropskom nivou.
"Vrlo je važno shvatiti da su ovako prostrana prirodna okruženja sve rijeđa u Evropi, to je nešto što mnogi ljudi, koji žive na tako očuvanim područjima, možda i ne shvataju. Očuvati prirodu oko sebe je privilegija, a ne znak nerazvijenosti! Nadam se da će lokalna zajednica i bosanskohercegovačko društvo prepoznati ove vrijednosti, te to iskoristiti u pravcu promoviranja sebe kao zelene površine, očuvanog prostora za ljude iz drugih dijelova Evrope i svijeta, koji nemaju priliku da iskuse ovako očuvanu i netaknutu prirodu. Rekla bih da su takva prirodna područja bogatstvo, koja nude mnogo mogućnosti za lokalno stanovništvo i šire društvo", rekla je ona.
Naučnici se složili da je od izuzetnog značaja zaštita gornjeg toka rijeke Neretve i njenih pritoka.
Singer je kazao da rijeke ovakvog razmjera teško da ćete naći u tako dobrom prirodnom stanju kao što je Neretva.
"Postoji i veliki kulturni značaj rijeke, pri čemu mislim na mjesta poput Mostara, gdje ova rijeka nije važna samo za ekosisteme, već je važna i za identitet ljudi. Ova rijeka po mom mišljenju ima vrijednost čiji je riječni sistem potrebno zaštiti koliko god možemo. U tom smislu, sadašnja gradnja Hidroelektrana Ulog, na primjer, definitivno nije put ka razvoju, tako se ne gradi i ne čuva prirodni kapital za budućnost i to nije dobro. Neretva je toliko jedinstven prirodni sistem da ga vrijedi zaštititi po svaku cijenu. Nema mnogo drugih rijeka kojima bih dao taj rang kvaliteta, da tako kažem. Malo ih je čak i na Balkanu, ima Vjosa u Albaniji i Morača u Crnoj Gori i ima Tara koja je izuzetna rijeka. Mislim da javnost u BiH još ne shvata koliko je Neretva jedinstvena i vrijedna", rekao je.
Zagmajster također smatra da područja kao što je rijeka Neretva moraju biti prepoznata kao blago i dobiti odgovarajuću vrijednost u zaštiti i pravilnom upravljanju, kako bi ostala takva.
"Stvaranje nacionalnog parka bi pokazalo da su BiH i društvo svjesni ove visoke vrijednosti prirode ovdje, da su svjesni koliko je to važno ne samo za njih (svima nama je potreban čist okoliš za naš opstanak), već i za šire čovječanstvo. Proglašenje parka omogućilo bi pravilno upravljanje i promociju ovog područja. Pravilno upravljanje je ključ, da ostanu zaštićeni i očuvani. Park bi imao takav cilj i mogućnost da na odgovarajući način ograniči i upravlja aktivnostima u parku, uključi i komunicira aktivnosti u parku sa lokalnim stanovništvom, stvori nove mogućnosti za njih, ali i usmjeri dalja istraživanja ekosistema i biodiverziteta park", zaključila je.
Sedmica nauke traje do 7. juna i već je jasno da su pranađena nova otkrića, ali ista će biti saopštena i potvrđena po završetku kreiranja zvaničnog izvještaja.
(klix.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen