Čile, Ekvador, Brazil, Kolumbija,
Peru, Argentina, Venecuela i Bolivija: Južnu Ameriku potresaju
protesti i političke krize - supersile ne intervenišu, već gunđaju
za utjecajem i resursima
U mjestu Kočabamba, u Bolivija, 17.
novembra 2019. godine, okupili su se mještani da oplakuju
poljoprivrednike koji su poginuli u sukobima policije i pristalica
bivšeg predsjednika Evo Moralesa
Simbol starosjedioca "Wiphala",
kako nazivaju zastavu, sastavljenu od raznobojnih kvadrata, a
predstavlja autohtono stanovništvo andskih zemalja.
Kuha se u metropolama u Južnoj
Americi. Šefovi vlada u Santiagu, Bogoti i Quitou nadaju se da
nasilni protesti iz proteklih sedmica neće ponovo izbiti. U La Pazu
su ultrakonzervativna privremena vlada i "Pokret socijalizma",
koji je svrgnut u novembru, primorani da organiziraju slobodne i
opšte prihvaćene izbore.
U Buenos Airesu novi predsjednik
pokušava hitnim zakonima spriječiti deveti državni bankrot.
A u Karakasu moćnik Madura naoružava
milicije i bande na motorima.
Ekvador
Nakon jedanaest dana protesta protiv
povećanja cijena goriva, sredinom oktobra, vlada je povukla svoju
uredbu kojom su smanjene subvencije za benzin. Trenutno se donosi
nova uredba zajedničke komisije vlade i opozicije pod nadzorom
Ujedinjenih naroda i Biskupske konferencije. Namjera je da se
spriječi da ukidanje subvencija za gorivo utiče prije svega na
siromašno stanovništvo i starosjedioce.
Bolivija
Nakon prisilne ostavke predsjednika Evo
Moralesa, konzervativka Jeanine Áñez, nekada druga potpredsjednica
Senata, nalazi se na čelu privremene vlade.
Morales, protiv kojeg je bolivijsko
pravosuđe izdalo nalog za hapšenje, pokušava svoj "Pokret u
socijalizam" voditi iz svog azila u Argentini. Ali, dijelovi
stranke ga više ne slušaju. Novi izbori su zakazani su za 3. maj.
Čile
Broj brutalnih sukoba je opao, ali
protesti protiv vlade milijardera Sebastiana Piñera i dalje traju.
Samo popravljanje ranije uništene infrastrukture koštat će četiri
milijarde dolara. Mladi Čileanci posebno demonstriraju protiv
neoliberalnog ekonomskog sistema koji je vladine zadatke, poput
obrazovanja i zdravstvene zaštite, prepuštao pojedincima.
To bi se trebalo promijeniti ustavnom
reformom. Ako građani glasaju za to u aprilu, suočit će se s većim
porezima - vjerovatno novim razlogom ogorčenja u zemlji.
Kolumbija
Ljudi iz Bogote stalno i ponovo izlaze
na ulice još od novembra. Sindikati su početkom decembra generalnim
štrajkom paralizovali dijelove zemlje. Aktivisti se pozivaju na
pravedniju socijalnu politiku, održiviju ekološku politiku i
vjerodostojnu mirovnu politiku nakon decenija građanskog rata.
Ali sada je situacija još zbunjujuća:
klanovi, mafijaši i bivši gerilci osporavaju oteto zemljište i
imovinu građanima. Otmičari farskih pobunjenika čak su najavili da
će nastaviti oružanu borbu.
Venecuela
Prije godinu dana svijet je gledao u
pravcu Caracasa: predsjednik razvlaštenog parlamenta Juan Guaidó
imenovao se za privremenog predsjednika. Sjedinjene Države i EU
priznale su ga. Ali Nicolás Maduro je do danas ostao na vlasti. Jer
korumpirana vojska i beskrupulozne bande ga podržavaju. Venecuela je
ekonomski propala, uprkos velikim rezervama nafte.
Situacija sa snbdijevanjem je
katastrofalna, gotovo pet miliona Venecuelanaca otišlo je u egzil.
Guaidó sada poziva stanovništvo da ponovo izađu velike proteste.
Brazil
Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro
pažljivo je pratio ustanke u susjednim zemljama. Ultrakonzervativni
bivši oficir, je u procesu je pokretanja niza liberalnih reformi u
zemlji
i želi provesti opsežnu privatizaciju
kako bi se ekonomija, koja je osakaćena zadnjih sedam godina,
vratila na pravi put. Najvažniji projekt, penziona reforma, koja je
kasnila decenijama, realizirana je u prethodnoj godini, ali pod
utiskom slika iz Čilea, predsjednik nije baš tako energično
realizovao taj projekt. Bolsonaro je podigao vojsku u visoku
pripravnost i najavio da će se nositi sa nasilnim protestima svim
ozbiljnostima.
(focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)